19. rujna 2003. u Zagrebu je skupina entuzijasta, mahom pravnika, osnovala Hrvatsku udrugu za mirenje (HUM). Vodila ih je želja za pozitivnim promjenama u tradicionalnom institucionalnom sustavu rješavanja sporova te načinu komuniciranja i rješavanja konflikata i sporova. U to je vrijeme mirenje/medijacija bilo novost u Hrvatskoj. Riječ je o pregovorima između stranaka u sporu uz pomoć treće osobe od povjerenja – medijatora/ice.
Medijacija nije alternativa parnici, već neuspjelim pregovorima, a takvih je gotovo 50% slučajeva. Ona je utemeljena na ljudskoj tradiciji rješavanja konflikata i sporova izvaninstitucionalnim nepravnim metodama. Te su metode potvrdile uspješnost u malim zajednicama, ali u uvjetima masovnih društava zamijenili su ih državni sudovi.
Moderna znanost potvrdila je da se iskustvo sudjelovanja u sudskom (parničnom) postupku svrstava među najgora ljudska iskustva. Sudska tužba se smatra najtežim stupnjem iskazivanja nepovjerenja, čak izdajom, objavom rata suprotnoj strani – sve je usmjereno na suprotstavljanje, povrjeđivanje, ponižavanje, pobjeđivanje i poražavanje “protivnika.” Stranke u takvom postupku postaju zarobljenici sudskog spora u kojem igraju pasivnu ulogu. Ne razumiju jezik tog postupka niti što se oko njih događa, a početni konflikt kroz parnicu nerijetko eskalira do neslućenih razmjera i pobuđuje ono najgore u ljudima.
HUM želi građanima pomoći osvijestiti činjenicu da je svako suprotstavljanje beskorisno, da je i osjećaj “biti u pravu” u pravilu beskoristan. Jedino pravilna komunikacija, međusobno razumijevanje i suradnja čine dobru osnovu za rješenje spora. Riječ je o čistoj ljudskosti na djelu. A kad se u konflikt unese ljudskost – on počinje blijedjeti te na kraju potpuno nestane. Zato mnogi medijaciju nazivaju “umjetnošću biti čovjekom” ili “pravdom s ljudskim licem.”
U medijaciji stranke sudjeluju dobrovoljno i same biraju medijatora. Imaju najvažniju ulogu u postupku, međusobno se ne napadaju, ne okrivljuju, ne vrijeđaju, slušaju se ne prekidajući jedna drugu, slobodno razmjenjuju informacije potrebne za najbolje rješenje te imaju punu kontrolu nad postupkom kao i nad njegovim rezultatom.
Iako stranke u medijaciju dolaze svaka sa svojim viđenjem istine i uvjerenjem da će baš njihovo prevladati, medijator/ica nije osoba koja odlučuje o sporu, već strankama pomaže pronaći rješenje. Vodi ih kroz teške razgovore, osigurava ugodnu i sigurnu atmosferu potrebnu za obnovu prekinute komunikacije, zadržava ih za stolom, educira, savjetuje, pomaže pojasniti nejasno, složeno učiniti jednostavnijim, unosi optimizam i mir među njih, pomaže im osvijestiti da su itekako sposobni riješiti vlastiti problem.
Najveći broj sporova u medijaciji okončava se na jednom do najčešće tri sastanka koji traju najmanje po nekoliko sati. Najkraći prvi sastanak u medijaciji u HUM-u na kojem je sklopljena nagodba trajao je 1 sat i 40 min, a najduži 11 sati s kojeg stranke nisu htjele otići dok ne riješe svoj problem. I riješile su ga! Rješenje spora je trajno, a dogovoreno dobrovoljno izvršavaju.
Zašto je medijacija tako učinkovita? Zato što su stranke u sporu jedini vlasnici spora! Zato što jedino one znaju što se među njima doista dogodilo i zato što jedino one znaju koje je rješenje za njih najbolje. Nitko osim njih samih to ne može znati, a ponajmanje pravni profesionalci koji se po prirodi stvari ne bave rješavanjem životnog ili poslovnog problema stranaka, već rješavanjem pravnog problema. Pravni problem u realnosti ne postoji, a pravo je doslovno presiromašno, preusko, jednosmjerno i nekreativno u odnosu na bogatstvo mogućih rješenja koja za sebe mogu iznaći same stranke, uz pomoć medijatora. No za uspjeh u medijaciji potrebno je i da u njoj stranke sudjeluju u dobroj vjeri, da im je stalo do međusobnog odnosa u toj mjeri da im je stalo i do rješenja spora. A uz takve stranke čest je rezultat medijacije, posebno u gospodarskim sporovima, ne samo nagodba o sporu, već i nastavak poslovne suradnje.
U medijaciji je moguće rješavati sve vrste konflikata i sporova između pravnih i fizičkih osoba – radne sporove, obiteljske sporove, susjedske sporove, gospodarske sporove svih vrsta i dr. Medijacijom je riješeno više stotina sporova različitih vrsta, a gotovo ni jedna stranka po okončanju medijacije nagodbom nije propustila reći: “Da sam barem za medijaciju saznao/la ranije!”
HUM broji više od 700 članova. Za provođenje medijacije i edukaciju medijatora akreditiran je od Ministarstva pravosuđa RH. Jedina je medijacijska institucija u Hrvatskoj koja se bavi isključivo medijacijom. Educirao je više tisuća polaznika čime širi pozitivan utjecaj u društvu, a to prepoznaju brojni građani, tvrtke, organizacije te državna tijela. HUM je ponosan na rad s mladima – u vrtićima, školama, fakultetima – a u njegovom sastavu djeluje izvrstan Klub mladih izmiritelja.
Posebno veseli što inicijative HUM-a predvode pretežno pravnici (suci, odvjetnici, korporativni pravnici) novog kova – moderni pravnici 21. stoljeća. Oni su prepoznali potencijal medijacije za boljitak građana i cijelog društva, ali i kao alat za promjenu negativne percepcije javnosti o pravnom sustavu i pravnoj profesiji, u pozitivnu.
Hrvatska udruga za mirenje (HUM), Zagreb, Teslina 1
Centar za pregovaranje i mirenje
Tijelo za alternativno rješavanje potrošačkih sporova
Stručna suradnica za pravne i administrativne poslove: Suzana Fugaj
e-mail adresa: [email protected]
Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati
(dr. sc. Srđan Šimac, sudac Visokog trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje)