Izvješće o provođenju ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, ministri, državni tajnici te kolege zastupnici,
Još od proglašenja samostalnosti Republika Hrvatska provodila je politiku visokog stupnja skrbi za nacionalne manjine. Teška ratna vremena, a nerijetko i optužujući medijski natpisi bili su samo dodatan motiv da Republika Hrvatska svim svojim građanima, a i cijelome svijetu dokaže da je demokratska i suverena država jednakopravnih građana. U Republici Hrvatskoj manjine nisu samo jednakopravni građani, već ih se, kao što ćemo i vidjeti, potiče da u svoj mogućoj mjeri sačuvaju svoju posebnost te svoju kulturu i baštinu netaknutu prenesu sljedećim generacijama. Briga za manjine je civilizacijski standard koji smo svi dužni čuvati i dizati svakom generacijom na viši nivo.
Uvodno treba napomenuti da je u svrhu provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2018. godini utrošeno ukupno 173.155.798,54 kn, što je povećanje za čak 20% u odnosu na godinu ranije.
Ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup javnim medijima od presudnog je značaja, a u ostvarivanju tog prava ostvaren je daljnji pozitivni pomak sklapanjem Ugovora između HRT-a i Vlade RH za razdoblje 2018.-2022. kojim su ugovorene programske obveze za objavljivanje sadržaja namijenjenog nacionalnim manjinama.
Što se tiče zaštite kulturne baštine pripadnika nacionalne manjine, Ministarstvo kulture u 2018. godini financiralo je 73 programa u ukupnom iznosu od 8.246.011,45 kn. U Hrvatskom saboru u cijelosti je ostvarena propisana zastupljenost zastupnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Prema podacima Ministarstva uprave u 2018. godini je vidljivo povećano financijsko izdvajanje iz proračuna JL(R)S-a na razini Republike Hrvatske za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina.
Savjet za nacionalne manjine uočio je određene probleme kod implementacije prava na službenu i javnu uporabu pisma i jezika nacionalnih manjina, a određene poteškoće postoje i kod implementacije prava na pristup medijima i ulozi vijeća i predstavnika. S druge strane, postignut je visok stupanj provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Godine 2018. sufinancirani su programi kulturne autonomije 84 ustanove i udruge manjina s ukupnim iznosom od 34.085.803,60 kuna.
Vezano uz stambeno zbrinjavanje i povratak pripadnika nacionalnih manjina, zaključno u 2018. godini Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je u svrhu stambenog zbrinjavanja svih korisnika iz Državnog proračuna osigurao gotovo 160 milijuna kuna, uključujući i više od 2 milijuna kuna za Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, među kojima su i pripadnici srpske nacionalne manjine.
Iz izvješća je vidljivo da Vlada RH teži provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i da značajnim financijskim sredstvima iz Državnog proračuna potpomaže i financira potrebe nacionalnih manjina. Konačno, predstavnici nacionalnih manjina Republike Hrvatske kao dio saborske većine sukreiraju politiku prema manjinama.
Primjetno je, a i očekivano, da zbog različitih povijesnih okolnosti razvoja pojedinih dijelova Hrvatske implementacija svih prava nacionalnih manjina nije u potpunosti jednaka i ravnopravna u svakom kutku Lijepe naše, međutim, upravo nam pozitivni primjeri svjedoče da trebamo biti strpljivi i s krajevima u kojima se nailazi na određene poteškoće. Kako bi naš cilj, a to je Republika Hrvatska sa svim sretnim i zadovoljnim građanima, bio postignut, potrebno je prije svega strpljenje. Svjesni smo da je za to, osim zakonskih rješenja i upornosti državnih tijela potrebno i vrijeme, svjesni smo da je to proces. Osim strpljenja potrebna je zdrava komunikacija kao i rad na samoj komunikaciji. Naučeni i našim primjerima iz Međimurske županije, znamo da treba paziti da kritika kojoj je cilj ostvarenje mirnog suživota ne postane govor mržnje, ali i da se svaka kritika pogrešno ne tumači kao govor mržnje.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, ministri, državni tajnici te kolege zastupnici,
Zakonski preduvjeti za uvođenje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine regulirani su od strane države i ispunjeni u 27 jedinica lokalne samouprave. Što se tiče izdavanja osobnih iskaznica, najviše ih je tiskanih za talijansku nacionalnu manjinu i zabilježen je porast izdavanja od 17% u 2018. g u odnosu na 2017. godinu. Napomenimo da su među predmetima koji su vođeni ili koji su mogli biti vođeni na manjinskom jeziku tijekom 2018. godine talijanski jezik, mađarski jezik, češki jezik, slovački jezik, rusinski jezik, ukrajinski jezik i srpski jezik.
Pravo pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje na svom jeziku i pismu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. Spomenuto pravo ostvaruju se kroz tri osnovna modela: Model A – nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Model B – dvojezična nastava i Model C – njegovanje jezika i kulture. Uz navedene modele postoje i posebni oblici nastave: ljetna škola, zimska škola te posebni programi za uključivanje učenika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav. U pedagoškoj godini 2018./2019. 79 dječjih vrtića provode program javnih potreba za djecu pripadnike nacionalnih manjina s ukupno 2.506 djece. Primjer dobre prakse je DV Maslačak Mursko Središće. Integrirano je 35 djece romske nacionalne manjine u četiri odgojno-obrazovne skupine u redoviti 10-satni program. Troškove snosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja te GMS, a osiguran je i besplatni prijevoz. U školskoj godini 2018./2019. osnovnoškolskim odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina u svim modelima obrazovanja obuhvaćeno je ukupno 7.013 učenika, srednjoškolskim obrazovanjem obuhvaćeno je 1.459 učenika.
Tijekom 2018. godine postignut je daljnji napredak na području obrazovanja uključivanjem djece i učenika romske nacionalne manjine na svim razinama obrazovnog sustava, a sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje 2013.-2020. Čitav iznos u Državnom proračunu za provođenje navedene Strategije u 2018. godini iznosi 32.382.658.58 kn. Za djecu romske nacionalne manjine osigurava se uključivanje u programe predškolskog odgoja kako bi se premostio jaz između socijalno-ekonomske situacije u kojoj djeca te manjine žive jer je za uspješnost njihovog obrazovanja izuzetno važno što ranije uključivanje u programe predškolskog odgoja i obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja stipendira sve redovite učenike srednjih škola, pripadnike romske nacionalne manjine iznosom od 5.000 kn godišnje i visokoškolske sa 10.000 kn.
Da su mjere Vlade RH kvalitetno i dobro usmjerene dokazuje i činjenica o zamjetnom padu evidentiranih nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine. U prosincu 2018. godine evidentiran je pad nezaposlenih osoba od 15,81% u odnosu na prosinac 2017. Visok porast od čak 18,98% bilježi se i u okviru korištenja mjera za poticanje zapošljavanja. Također, vidljivi su pomaci i u području kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite za pripadnike romske nacionalne manjine. Jednaki je napredak zabilježen i na uključivanju romske nacionalne manjine u kulturni i društveni život. Vrijedi tako istaknuti da je krovna romska organizacija, Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ ostvarila financijsku potporu u iznosu od 4.437.185,25 kuna.
Trebamo međutim istaknuti da kod međimurskih Roma postoji problem materinjeg jezika. Međimurski Romi govore arhaičnim rumunjskim, bajaškim jezikom (limba d Bajaš) koji nije kodificiran, a kodificiran jezik svih Roma, odnosno romani čib, ne razumiju. Imamo tako situaciju u kojoj djeca romske nacionalne manjine u Međimurju nemaju mogućnost organizacije nastave na svojem jeziku, a hrvatski jezik mnogi ne razumiju dobro.
Moram se također referirati na tvrdnje iz govora zastupnika Kajtazija. Točno je da u Međimurju živi veliki broj romske nacionalne manjine. Netočno pak je da se ne ulaže u tu zajednicu. Samo u romskom naselju u sastavu grada Mursko Središće uloženo je dva milijuna eura iz programa IPA te je naselje u potpunosti uređeno. Boravak romske djece u gradskom vrtiću sufinancira se s 300 tisuća kuna godišnje uz niz drugih obveza koje se sufinanciraju iz gradskog proračuna. Na razini županije je to zasigurno višemilijunski iznos. Zdravstvena skrb je jednako dostupna svima. Unatoč tome ima puno problema koje čine pojedinci, naglašavam pojedinci, zadnji slučaj je kad su vatrogasci koji su izašli na izazvani požar, gađani kamenjem, vjerojatno za nagradu što su izašli. Drago mi je što je također zastupnik Kajtazi osudio takvo ponašanje. Integracija romske nacionalne manjine je nasušna potreba i svi koji smo dionici političkog života dužni smo raditi na njoj bez iskorištavanja tih problema u političke svrhe.
Dražen Srpak u ime Kluba zastupnika HDZ-a
VIDEO: