Hrvatski jezik uskoro bi mogao dobiti svoje mjesto među više od dvadeset jezika zastupljenih u dječjoj zbirci Gradske knjižnice Reykjavík. Za to su zaslužne hrvatske knjige koje je Gorkić Taradi tijekom boravka na Islandu darovao knjižnicama Grófin i Gerðuberg, a među njima je i njegova dječja knjiga „Izlet u središte Zemlje“.
Do sada hrvatski nije bio među jezicima navedenima u višejezičnoj dječjoj zbirci Gradske knjižnice Reykjavik pa autor s posebnim zadovoljstvom očekuje da će nakon obrade darovanih knjiga i hrvatski postati vidljiv na službenoj stranici knjižnice posvećenoj literaturi na različitim jezicima.
Za Taradija ovo nije tek darivanje nekoliko primjeraka knjiga nego mali kulturni trag Hrvatske u zemlji koju je dugo želio posjetiti. Posebnu simboliku ima činjenica da je upravo „Izlet u središte Zemlje“, knjiga nadahnuta Verneovim „Putovanjem u središte Zemlje“, pronašla put do Islanda — zemlje koja je duboko povezana s imaginacijom tog slavnog romana.
Dvije hrvatske dječje knjige ostaju u Reykjavíku
Gradskoj knjižnici Reykjavík – Grófin Taradi je poklonio primjerak svoje dječje knjige „Izlet u središte Zemlje“, kao i zbirku priča „Kad bi životinje govorile“, u izdanju izdavačke kuće Prof&Graf.
„Kad bi životinje govorile“ zbirka je priča više hrvatskih autora, među kojima su i tri Taradijeve priče, pa će zajedno s „Izletom u središte Zemlje“ islandskoj publici predstavljati barem mali dio hrvatske dječje književnosti.
Još jedan primjerak knjige „Izlet u središte Zemlje“ namijenjen je knjižnici Gerðuberg, također u sastavu Gradske knjižnice Reykjavik.
Obje knjižnice posebnu pažnju pridaju djeci, obiteljima i višejezičnim zbirkama, a na svojim policama nude dječju književnost na brojnim jezicima.
Upravo zato darivanje hrvatskih knjiga ima dodatnu vrijednost: među jezicima koji su do sada bili predstavljeni u njihovim višejezičnim dječjim zbirkama hrvatskog nije bilo.
Ako darovane knjige nakon knjižnične obrade budu uvrštene u odgovarajuću zbirku, Hrvatska i hrvatski jezik dobit će svoje malo mjesto među književnostima različitih naroda svijeta dostupnima mladim čitateljima Reykjavíka.
„Izlet u središte Zemlje“ stigao na posebno simbolično mjesto
Posebna priča krije se iza knjige „Izlet u središte Zemlje“, sedme knjige Gorkića Taradija, ali njegove prve namijenjene djeci.
U središtu priče nalaze se djed i njegovo dvoje unučadi, Lada i Stribor. Čitajući Julesa Vernea i igrajući se u toplini vlastitog doma, snagom mašte kreću na nevjerojatno putovanje kroz špilje, podzemne rijeke, kristale, vulkane i sve do zamišljenog srca Zemlje.
Knjiga je zabavna, ali i edukativna, a pustolovinu koristi kako bi djeci približila prirodne pojave, ali i teme poput empatije, hrabrosti, obiteljskih odnosa, prolaznosti i snage sjećanja.
Upravo zato njezin dolazak na Island ima dodatnu simboliku. Verneovo „Putovanje u središte Zemlje“ svoje je književno polazište pronašlo upravo na Islandu, pa je hrvatska dječja knjiga inspirirana tom velikom pustolovinom na neki način napravila cijeli krug — iz Hrvatske do zemlje koja je prije više od stoljeća inspirirala jednu od najpoznatijih književnih ekspedicija u povijesti samo što ovaj put prema središtu Zemlje ne kreću profesor i njegov nećak, nego jedan djed, Lada i Stribor — i to iz dnevne sobe, na krilima dječje mašte.
Knjiga i za putnike iz cijelog svijeta
No hrvatske knjige ovoga dana nisu ostale samo u gradskoj knjižnici.
Taradi je za vrijeme svog jednotjednog boravka u Reykjavíku odsjeo u hotelu Múli, kojem je za biblioteku namijenjenu gostima poklonio i primjerak svoje knjige „Na kavi s konobarom“.
Uz knjigu je ostavio posvetu gostima i osoblju hotela, sa željom da hrvatska knjiga pronađe svoje mjesto među putnicima iz različitih dijelova svijeta i možda nekome pravi društvo — sasvim prikladno — uz šalicu kave.
Tako je jedan turistički boravak prerastao i u malo književno putovanje, autor će se nakon nekoliko dana vratiti kući, ali njegove će knjige ostati u Reykjavíku – jedne među mladim čitateljima knjižnice, druga među putnicima koji će tek dolaziti u hotel.
Mali korak za knjigu, lijep korak za hrvatski jezik
Možda se na prvi pogled radi samo o nekoliko darovanih knjiga no svaka knjiga na stranom jeziku na polici neke udaljene knjižnice predstavlja mnogo više od papira i korica; ona predstavlja jezik na kojem je napisana, zemlju iz koje dolazi i ljude koji tim jezikom pričaju svoje priče. Zato će posebno lijep trenutak biti ako se nakon knjižnične obrade na stranici Gradske knjižnice Reykjavik „The Library in My Language“, među brojnim ponuđenim jezicima, pojavi i Croatian – Hrvatski; bio bi to mali hrvatski književni trag gotovo tri tisuće kilometara od kuće.
A možda će jednoga dana neko dijete u Reykjavíku s police uzeti hrvatsku knjigu, otvoriti je, pogledati nepoznate riječi i pitati:
„Koji je ovo jezik?“
Odgovor će biti jednostavan:
Hrvatski.
I možda upravo tako počinju najljepša putovanja među ljudima i kulturama — jednom knjigom ostavljenom na pravome mjestu. (m)
