Samantha Moir iz utjecajne organizacije Zero Waste Scotland za jednim od radnih okruglih stolova u Zagrebu
Iako mnoge regije i gradovi u Europskoj uniji imaju dobro razvijene pojedine segmente ponovne upotrebe, njihova se rješenja ne mogu brzo preslikati u druge sredine, a još ih je teže skalirati na europsku razinu. Za daljnji razvoj kružne ekonomije u Europi potrebna je još snažnija koordinacija unutar sektora te rad s donositeljima zakona i politika. Pri tome kružnu ekonomiju treba tretirati „u paketu“ s društvenom ekonomijom i lobirati za jedinstven regulatorni okvir.
Neke su to poruke s prošlotjedne konferencije koju je u Hrvatskoj održao RREUSE, najveća europska mreža društvenih poduzeća koja djeluju u području kružne ekonomije. Okuplja 1200 organizacija s oko 120 tisuća zaposlenika, volontera i pripravnika; zajedno godišnje ostvare više od 1,3 milijarde eura prometa i opsluže 40 milijuna kupaca. Po podacima Jane Žurkove iz njihovog središnjeg ureda u Belgiji, tisuću tona otpada prikupljenog za ponovnu upotrebu stvara i do 70 radnih mjesta.
Konferenciju je suorganizirala i ugostila Humana Nova, društveno poduzeće iz Čakovca i dugogodišnja članica RREUSE mreže. Više od stotinu delegata iz 15-ak zemalja razgovaralo je o mjerenju društvenog učinka, eksperimentalnim projektima u kružnom zbrinjavanju raznih kategorija otpada, te zakonskim i financijskim okvirima unutar kojih djeluju društveno-kružna poduzeća. Predstavljene su dobre prakse, ali i izazovi koje se očekuje u budućnosti.
Dobre prakse: Središte zajednice, maloprodajni lanci i online platforme za rabljenu robu
Dobrotvorna organizacija Greener and Cleaner želi u čitavoj Engleskoj popularizirati koncept Community Huba, temeljem uspješnog pilota u gradu Bromleyu kod Londona, pokrenutog 2022. Njegova uloga nije tek posudba alata ili popravak odjeće i kućanskih aparata zbog ušteda u kućanstvu i čuvanja okoliša. Ono što je počelo kao kafić za popravke (repair cafe) i knjižnica stvari (library of things) preraslo je u središte zajednice: dinamično mjesto druženja, učenja korisnih vještina, volontiranja i susreta generacija. Nudi niz sadržaja i radionica roditeljima i djeci, umirovljenicima, hobistima i drugima. Čulo se o njegovoj ulozi u borbi protiv depresije i izolacije, pogotovo među starijim osobama.
Parisa Wright sa suradnicima planira iskustvo iz Bromleya širiti dalje kroz Englesku
-Naš centar ima izraženu komponentu zajednice, nema prizvuk dobrotvorne ustanove, a barijera za ulazak u nj je niska, budući da se nalazi na frekventnom mjestu u šoping centru, rekla je osnivačica Parisa Wright, odvjetnica britansko-iranskog podrijetla koja je napustila korporativno pravo i posvetila se izgradnji centra koji objedinjuje ponovnu upotrebu, klimatsku akciju i pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu. Kroz centar je do sada prošlo više od 20 tisuća ljudi. Neki su promijenili navike: uključili se u kružnu ekonomiju, naučili popravljati odjeću i uređaje, smanjili potrošnju energije u svom domu. Wright i suradnici vjeruju da se model može preslikati na čitavu Englesku, i to tako da svoje iskustvo i predloške iz Bromleya kao franšizni paket besplatno daju onima koji u svojim sredinama žele pokrenuti sličan centar.
U Sjevernoj Irskoj, predstavnička mreža društvenih poduzeća NIRN (Northern Ireland Resources Network) popularizira ponovnu upotrebu i popravke intenzivnim javnim kampanjama u kojima sudjeluju i ministri; misija im je profilirati popravke i ponovnu upotrebu kao nešto svakodnevno i uobičajeno, čulo se od izvršne direktorice Eimear Montague. Mrežu čini 80-ak članica: svih 11 lokalnih samouprava Sjeverne Irske te knjižnice stvari (libraries of things), kafići za popravke i različite dobrotvorne organizacije koje djeluju u tim područjima. Sustav se financira iz pristojbi na vrećice za kupovinu (carrier bag levvy).
Luc Daelemans, pionir i veteran društveno-kružne ekonomije u Flandriji
U Austriji djeluje odlično organizirana nacionalna mreža za ponovnu upotrebu. Članicama uz ostalo daje pristup internetskoj trgovini Widado za plasman rabljenih proizvoda, čulo se od čelnika te mreže Matthiasa Neitscha, ujedno i predsjednika mreže RREUSE. Kupnjom na Widadou stvara se i štiti radna mjesta za osobe s invaliditetom i one koji bi inače bili dugotrajno nezaposleni, uz istovremeno smanjenje količine otpada. Widado ima politiku povrata i obavezna jamstva na artikle, a iskustvo kupovine ne zaostaje za vodećim online trgovinama današnjice.
U belgijskoj regiji Flandriji već 25 godina djeluje Kringwinkel, mreža 20-ak poduzeća koja danas zajedno upravljaju s čak 144 prodavaonice rabljenim predmetima. U pravom smislu djeluju kao maloprodajni lanac. Zapošljavaju 7000 ljudi, od čega 83 posto putem programa socijalnog zapošljavanja. Profit ne isplaćuju, već reinvestiraju u poslovanje i društvenu misiju. O njima se moglo čuti od Luca Daelemansa iz Kringwinkela, pionira i veterana kružne ekonomije u Flandriji.
Cirkularnost madraca: Značajan problem, no sektor eksperimentira i traži rješenja
-U Europi svake godine iz upotrebe izađe oko 30 milijuna madraca, što je značajan okolišni i društveni problem, rekla je analitičarka RREUSE-a Charlotte Chng. Madraci kao otpad zauzimaju mnogo prostora, zahtjevno ih je transportirati i skladištiti, te imaju ograničeni potencijal za ponovnu upotrebu. Nekolicina ljudi iz Kringwinkena radi na prototipu rabljenog madraca – pjena se odvaja od navlake i čisti posebnim postupkom, te se mijenja omotač. Takav bi se proizvod, kažu, mogao prodati po nižoj cijeni u nekim gradskim četvrtima, a dio bi se mogao slati u rezerve lokalnih samouprava. No, put od prototipa do ponovne upotrebe na većoj skali nije jednostavan. Flandrijski eksperiment kratko je zapeo na certificiranju očišćenog madraca spram sigurnosnih standarda, no i za to postoje rješenja, čulo se od Luca Daelmansa. Po njegovim riječima, dobre primjere valja tražiti u Velikoj Britaniji i Švedskoj.
Donedavno, u Austriji je velika većina od milijun madraca koji godišnje izađu iz upotrebe potiho završavala u spalionicama, čulo se od Verene Judmayer iz Klagenfurta. Neprofitni savez proizvođača, reciklera i stručnjaka za ponovnu upotrebu sagledao je problem madraca na sistemskoj razini. “Zaključili smo da nijedna kompanija u lancu ne može sama zatvoriti krug. Onaj tko plaća prikupljanje i recikliranje odlučuje o svemu”, rekla je Judmayer. Nedavno je u Austriji utemeljno i prvo postrojenje za reciklažu madraca, s kapacitetom za obradu 100 tisuća komada godišnje, čulo se.
Centri za ponovnu upotrebu: Hrvatska tek treba učiniti iskorak
U Sloveniji trenutno djeluje nekoliko centara za ponovnu upotrebu: u Rogaškoj Slatini, Ljubljani i Ormožu i Slovenskim Konjicama. Od građana prihvaćaju ispravne predmete koji im više nisu potrebni, a mogu se nastaviti koristiti: od odjeće i namještaja do knjiga, sportske opreme, igračaka i kućanskih aparata. Stavljaju ih na prodaju po nižim cijenama, stvarajući pritom radna mjesta za teže zapošljive. Slovenska iskustva predstavio je Marin Zver iz slovenskog Centra ponovne uporabe.
U Hrvatskoj su smjernice za osnivanje centara za ponovnu upotrebu napisane pred 10-ak godina, no inicijativa nije zaživjela te smo propustili dva ciklusa europskog financiranja za njihovu uspostavu, čulo se od domaćih delegata. Jedini centar za ponovnu upotrebu postoji u međimurskom gradu Prelogu, unutar reciklažnog dvorišta gradske komunalne tvrtke Pre-kom. Radi se o izložbeno-prodajnom prostoru na 220 kvadrata u kojem se po povoljnim cijenama može kupiti rabljene kućanske predmete, knjige, namještaj i odjeću prikupljenu od građana. Pre-komov model ponovne upotrebe generira jedno radno mjesto za osobu koja pregledava i popravlja prikupljene stvari te ih priprema za prodaju.
Slijeva: direktor komunalnog poduzeća u Čazmi Marijan Galović, zamjenica direktorice mreže RREUSE Jana Žurkova i predstavnica Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Anastasia Costantini
-Izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, koje su upravo u procesu usvajanja, uvest će se obaveza reciklažnim dvorištima da imaju kutak za ponovnu upotrebu, a način njegovog funkcioniranja će se urediti internim aktima. Uvođenje te obaveze sigurno je korak u pravom smjeru, međutim kako će se ponovna upotreba stvarno i razvijati, treba tek vidjeti, rekao je Marijan Galović, direktor poduzeća Komunalije iz Čazme.
Talijanska zadruga Insieme: vlastita veleprodaja, maloprodaja i usluge prikupa otpada
Od talijanskih delegata moglo se saznati o izuzetno razvijenom pokretu zadrugarstva u toj zemlji, koji u društvenoj i kružnoj ekonomiji daje odlične rezultate. Zadruga Insieme sa sjedištem u Vicenzi u sjevernotalijanskoj regiji Veneto pokrenuta je 1979. kao građanska inicijativa, a danas upravlja s više prodavaonica rabljenom robom, veleprodajnim centrom i internetskom trgovinom. Imaju dozvole za prikup, transport i zbrinjavanje otpada iz malih i srednjih poduzeća, a građanima nude uslugu čišćenja podruma, tavana i dvorišta, pri čemu krupni i drugi otpad zbrinjavaju na ekološkom i kružnom principu. Djeluju na području s oko 300 tisuća stanovnika te imaju vlastiti restoran i bar.
Jedan od njihovih modela radne integracije je tromjesečno osposobljavanje, nakon čega se štićenik trajno zapošljava drugdje. Cilj je da pojedinac ne ovisi o sistemima skrbi i podrške, već da može brinuti sam o sebi, za što je zaposlenje glavni preduvjet. Najčešće kroz svoj sustav radno osposobljavaju ili u njemu trajno zapošljavaju bivše zatvorenike, osobe s invaliditetom i smetnjama mentalnog zdravlja, žene žrtve trgovine ljudima i maloljetnike koje im upućuju socijalne službe.
O tome kako se kroz ponovnu upotrebu tekstila u Međimurju radno integriraju ranjive osobe čulo se u razgovoru s Karolinom Kraljić, voditeljicom ljudskih potencijala u Humani Novoj. Andrea Vuković Buljan je iznijela iskustva Humane Nove s tekstilnim kreditima, novim modelom koji bi mogao otvoriti nove prilike za financiranje društveno-kružnih poduzeća, a istovremeno bi imao pozitivan društveni i ekološki utjecaj. Znanstvenica Danica Maljković iz startupa Indeloop predstavila je inovativni rad na pogonu LOOPER koji više vrsti otpada pretvara u sintetski plin za proizvodnju energije ili izdvajanje vodika. Tehnologiju testiraju s industrijskim partnerima, istraživačkim institucijama i krajnjim korisnicima. Pogon za uplinjavanje tekstila razvijali su i testirali u partnerstvu s Humanom.
Andrea Vuković Buljan, Ivan Božić, Karolina Kraljić (Humana Nova)
Rumunjska organizacija Ateliere Fără Frontiere također kombinira kružno gospodarstvo sa zapošljavanjem ranjivih i marginaliziranih osoba. Kroz program REDEEE godišnje prikupe i poprave 4000 računala i doniraju ih školama, dok kroz REMESH pretvaraju oglašivačke transparente u modne dodatke. O njihovom poslovanju je govorila generalna direktorica Cristina Bîcîilă.
Francusku mrežu Envie čine društvena poduzeća koja prikupljaju, popravljaju i preprodaju odbačenu električnu i elektroničku opremu na području čitave zemlje. Envie djeluje od 1984. i upravlja prodavaonicama obnovljenih kućanskih aparata i medicinske opreme širom Francuske. Njene članice nude priliku za zaposlenje i osposobljavanje pojedincima koji se teže uključuju na tržište rada.
U Hrvatskoj ne postoji zakonska definicija društvenih poduzeća, što ne pomaže njihovom razvoju, no neka od njih i unatoč tome imaju postignuća. Tako na slobodnom tržištu ostvaruju i do dva i pol puta više prihoda nego od dotacija i bespovratnih sredstava. To nije slučajno, jer su se u nedostatku sistemske podrške morali osloniti na vlastite snage i tražiti rješenja, čulo se od Ivana Blažona iz ACT Grupe, specijalizirane za podršku društvenim poduzećima.
-Imamo priliku podići gospodarenje otpadom na višu razinu, i to upravo kroz kružno gospodarstvo. Vjerojatno nećemo zaraditi milijune u smislu profita, ali možemo imati održiva poduzeća koja pružaju kvalitetne usluge, radna mjesta za teže zapošljive i korist lokalnim zajednicama, rekao je Ivan Božić, upravitelj Humane Nove i član upravnog odbora mreže RREUSE.
Hrvatski delegati su kao nužan korak isticali uspostavu registra društvenih poduzeća. Time bi im se, uz ostalo, olakšao pristup financijskim instrumentima poput povoljnih kredita za investicije.
Međimurski model kružne i društvene ekonomije u području tekstila
Drugoga dana konferencije, europski i hrvatski delegati obišli su pogon Humane Nove na 1400 kvadrata u Čakovcu. Čine ga krojačnica, šivaona i kreativni odjel za razvoj proizvoda, sortirnica, dućan rabljene odjeće, punktovi za utovar i istovar, pogon za rezanje i pakiranje filca i proizvodnju industrijskih krpa, uredske i zajedničke prostorije te dvorište u koje se svakodnevno dopremaju stotine kilograma rabljenog tekstila. On se potom sortira i kružno zbrinjava: reže se u industrijske krpe, reciklira, šalje na preradu u filc. Iz dobro očuvanog tekstila nastaju nove kreacije, a najbolje očuvana rabljena odjeća se prodaje u dućanu. Većina zaposlenih su osobe s invaliditetom, pripadnici manjina, samohrane majke i drugi u težem položaju na tržištu rada. Krojačice Humane Nove surađuju i s dizajnerima te rade artikle po narudžbi za više maloprodajnih partnera. Izrađuju i novu odjeću od ekološkog, lokalno dobavljenog materijala. Humana Nova ima i vlastitu liniju urbane odjeće od tekstilnih viškova – rad dizajnerice Maje Virgej Novak, koji se prodaje putem webshopa i na manifestacijama.
Kroz partnerstvo s tvrtkom Regeneracija iz Zaboka u Humani je otvoreno osam radnih mjesta, čulo se od domaćina. Očekuju da će 2026.-tu zaključiti s oko tisuću tona prikupljenog tekstila, 60-tero zaposlenih, i oko 2,4 milijuna eura prihoda, koje većim dijelom ostvaruju na tržištu, a manjim dijelom od donacija i potpora.
Europske delegate je zanimalo kako izgledaju pojedina radna mjesta; pitali su o lancu nabave i distribucije, strojevima i tehnologiji. Na pitanja su odgovarali domaćini Karolina Kraljić, Nataša Jelenić, Andrea Vuković Buljan, Dino Višnjić, Mario Hozjan, Paula Horvat, Simona Rebernik, Lidija Prpović, Danko Kanoti i Kaja Paler. Damjanka Terstenjak i Tea Vukelić za delegate su održale kreativnu radionicu. U Čakovcu su se sa sudionicima konferencije susreli i gradonačelnica Ljerka Cividini, zamjenik međimurskog župana Mario Medved te predsjednica Upravnog vijeća Metalske jezgre Ana Kralj.
Uz domaće stručnjake za okoliš i gospodarenje otpadom, na konferenciji su bile i hrvatske udruge i inicijative s društvenom komponentom: zagrebački Perpetuum, Marta Berčić sa suradnicima iz riječkog Društva za istraživanje i potporu, svećenik Ivan Filipović koji se posvetio resocijalizaciji bivših ovisnika i mnogi drugi. Sudjelovali su i stručnjaci iz nekoliko hrvatskih ministarstava.
-Konzumerizam jača, a kretanje u smjeru društveno odgovorne ekonomije je nešto što trebamo provesti u praksi. Razmatramo suradnju s Humanom Novom na projektima vezanima uz ponovnu upotrebu. Bit ćemo s vama danas i sutra, učiti s vama, i vjerujem vratiti se kući inspirirani, poručila je na otvaranju konferencije Jagoda Munić iz ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika.
Predstavnica Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Anastasia Costantini delegatima je iznijela najnovija kretanja europske regulative za ovaj sektor.
Nakon uvodnih obraćanja predsjednika RREUSE-a Matthiasa Neitscha i domaćina Ivana Božića, održana je modna revija Humanine redizajnirane odjeće od rabljenih materijala. Reviju su nosili zaposlenici, istaknuvši pritom i održive modne dodatke iz Hrvatske: naočale od recikliranih plastičnih čepova skupljenih iz podmorja, koje izrađuje dubrovačka udruga Maritimo te kišobrane koje proizvodi poduzeće Hrvatski kišobran iz Zaprešića i također zapošljava osobe s invaliditetom.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Krešimir Biškup
