Iako su u večernjim satima mogući lokalni pljuskovi, na vidiku nema značajnijeg osvježenja
Hrvatska je ovih dana ušla u dulji period izrazito vrućeg vremena kojemu se, prema zasad raspoloživim prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, ne nazire kraj.
Vrijeme je izuzetno opasno. Iznimno intenzivan meteorološki događaj je prognoziran. Velika šteta i nezgode su moguće na velikom području i to u većini slučajeva s opasnošću po život. Često se informirajte o očekivanim meteorološkim uvjetima i rizicima. Slijedite naredbe i savjete dane od strane vaših državnih tijela u bilo kojim uvjetima i budite spremni na izvanredne mjere’, navodi se u upozorenju Meteoalarma.
U kopnenim predjelima gotovo svakog dana tijekom poslijepodneva i večeri mjestimice uz jači razvoj oblaka može biti kratkotrajnih pljuskova i grmljavine. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 34 do 39 C u unutrašnjosti.
Toplinski udar ili omarica je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu.
Toplinski udar nastaje zbog (često naglog) prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je vlaga u zraku visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare – jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Prije toplinskog udara, mogu se pojaviti simptomi toplotne malaksalosti i grčeva – vrtoglavica, žeđ, slabost i malaksalost. Unesrećeni se prestane znojiti zbog dehidracije, te osjeća jaku glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima i pretjeranu vrućinu.
Toplinski udar nastupa naglo i bez najave – iznenadnim kolapsom i padom krvnog tlaka. Koža unesrećenog je topla (vidljivo povišene tjelesne temperature), suha i crvena, a bilo slabo i jako ubrzano. Mogu se javiti grčevi, a zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma – a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog – stoga je neophodna intervencija liječnika.
U slučaju toplinskog udara, kao i kod sunčanice, morate intervenirati! Unesrećenom ćete pomoći rashlađivanjem tijela.
Unesrećenog treba postaviti u hladovinu, skinuti mu odjeću i obilno rashlađivati hladnom vodom i oblozima na glavi i vratu, te ga masirati. U isto vrijeme treba pozvati hitnu pomoć. Onesviještenog postavite u bočni položaj i provjeravajte bilo i disanje – u najtežim slučajevima može biti potrebno i reanimirati bolesnika umjetnim disanjem i masažom srca.
Za vrijeme toplinskog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se može pregrijati ili u nekim slučajevima i podhladiti. Zbog toga je u težim slučajevima potrebno stalno provjeravati tjelesnu temperaturu – pa prema tome unesrećenog treba hladiti ili zagrijavati, zavisno od njegove tjelesne temperature.
Ako je unesrećeni pri svjesti i ako ne povraća, dajte mu hladne napitke – a nakon toga se obavezno posavjetujte s liječnikom.
Toplinski udar, kao i sunčanica, mogu se spriječiti odjevanjem koje je primjereno klimatskim uvjetima – glavu treba zaštititi prozračnom kapom ili šeširom, a tijelo laganom i prozračnom odjećom.
(m, foto Tin Tomanić)
