Na HRT-u, nacionalnoj televiziji kojoj svi plaćamo harač veći nego što su naši preci plaćali Turcima, objavljen je prilog o djevojci iz Kragujevca (Srbija) koja je zamislite, za samo tri godine naučila govoriti hrvatski jezik.
Kada je Hrvatska bila dio Jugoslavije službeni jezik u toj državi bio je srpskohrvatski. Dakle tada se provodila politika da se radi o jednom jeziku. Hrvati to baš i nisu prihvaćali pa je 1967. godine nastala Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Bio je to proglas koji su objavili hrvatski jezikoslovci nezadovoljni rječnicima i pravopisima u kojemu se jezik u skladu s Novosadskim dogovorom nazivao srpskohrvatski.
Razlike između ova dva jezika postoje, no svi Hrvati i Srbi koji su živjeli u Jugoslaviji jako dobro su se razumijeli. To ne možemo reći za generaciju koja se rodila u samostalnoj i nezavisnoj Hrvatskoj, jer oni neke srpske riječi ne razumiju, no svakako im za razumijevanje srpskog jezika nije potreban prevoditelj.
Prevoditelj bi prije bio potreban u slučaju da jedan sudionik govori hrvatski književni jezik, a drugi međimurski. Možemo tu dodati još i zagorski, istrijanski itd.
Činjenica je da Međimurci ne govore hrvatskim književnim jezikom i da je razlika velika. Ima je i između pojedinih međimurskih naselja, a u Gradu Mursko Središće objavljen je “Riječnik Murskog Središća” u obliku velike knjige koja donosi sve specifičnosti serjojnskog izričaja.
Malo koji Međimurac zna govoriti na čistom hrvatskom književnom jeziku, osim onih kojima je to profesija, no i oni u svakodnevnom životu govore međimurski.
Na kraju možemo samo konstatirati da se bolje razumiju Hrvati i Srbi, nego Hrvati koji govore književni jezik i Hrvati u Međimurju koji govore međimurski.
(R. Tomanić, foto: Screenshot)
VIDEO:
Djevojka iz Kragujevca za samo tri godine savladala hrvatski jezik
Hajte vi, ja ne mogu od smijeha pic.twitter.com/qARYgUYENl— Luftam s online nastave (@MirnaStankovic) February 3, 2021