Iako današnji dan ljudi smatraju potpunom amerikanizacijom naših područja, izvorno Noć vještica ne dolazi iz SAD-a. Današnji dan/noć proširio se i popularizirao nakon što je američki producent John Carpenter snimio istoimeni horor film- Halloween 1978. godine.
Hollywood je, kao i većinu toga, uspio proširiti ovu svetkovinu te je ujedno Halloween danas iz istoga razloga najviše slavljen u SAD-u, iako se još uvijek slavi u Irskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Puerto Ricu. Običaj je da djeca zamaskirana idu od kuće do kuće tražeći slatkiše izgovarajući riječi „trick or treat“. Što znači da će, ukoliko ne dobe slatkiše, napraviti neku psinu. Osim djece, maskiraju se i stariji ne bi li uplašili duše preminulih koje navodno na današnju noć izlaze te šeću ulicama. Također, rezbare se bundeve te se u njih stavlja svijeća. Rašireni Halloween zapravo je skraćenica od All Hallow’s Day (All-svi, Hallow- sveci, Day-dan: Večer uoči Sviju Sveti). No, odakle Hollywoodu ideja?
Ovdje u priču dolaze Irski doseljenici koji su u SAD donijeli tu svetkovinu te uspjeli sačuvati mnoge običaje koji se vežu za nj. Spomenuti praznik Noći vještica potječe od starih kelta koji su većinom naseljavali područje Velike Britanije, Irske i Škotske. Oni su bili poganski narod indoeuropskog podrijetla koji su bili politeisti. Isto znači da su vjerovali u više božanstava, za razliku od kršćana koji vjeruju u jednoga Boga. S početkom od oko tisuću godina prije Krista, svetkovalivsu svoj praznik Samhain. Samhain je označavao kraj ljeta te su ga slavili tri dana počevši 31. listopada. U ta tri dana, dakle do 2. studenog, ulicama je vladao tzv. druidski karneval. Druidi su bili keltski svećenici koji su odredili da u ta tri dana ulicama smije vladati kaos. Znači, ljudima je bilo dopušteno da piju, vrše magiju, orgijaju, hodaju pod maskama pa čak i ubijaju te prinose žrtve. Ujedno je to bio i festival mrtvih kada se vjerovalo da se stanjuje granica između dva svijeta, onog duhovnog i svijeta živih te je omogućena komunikacija s preminulima. Smatralo se da što više žrtava bude prineseno, to će plodonosnija godina biti.
Današnje rezbarenje bundeve također imaju svoju priču. Postoji legenda starih kelta o Jacku O’lanternu koji je nekoliko puta uspio prevariti Nečastivoga. Prvi puta je Jack nagovorio Nečastivoga da mu plati piće i nakon što se Nečastivi pretvorio u novčić, Jack je brzo nacrtao križ na novčiću nakon čega se Đavao 10 godina nije mogao vratiti u svoj oblik. Nakon 10 godina, Jack ga je zamolio da mu ubere jabuku sa stabla, i kad je Đavao krenuo ka stablu, Jack je brzo nacrtao križ na stablu, pa mu Đavao opet nije mogao ništa. Kada je Jack umro, nije ga htio ni Bog ni Đavao. Đavao mu je dao žeravicu od ugljena koju je Jack stavio u izdubljenu repu koju je imao u džepu. Tako je Jack bio poslan natrag u mrak da zauvijek luta svijetom, sa žeravicom u repi. Kasnije su u SAD-u počelu rezbariti bundeve i u njih stavljati svijeće. Također su vjerovali da bundeva od kuće tjera zle duhove.
Noć vještica ili Halloween je dio običaja preuzeo od Samhaina starih kelta, a dio dodao. Iako nema nekih posebnih veza s vješticama, kako mi nazivamo današnji dan/noć, spomenimo jednostavno da su vještice dio poganstva i magije koji se slavio za vrijeme Samhaina. Nažalost, i danas postoje brojne sekte koje se bave okultnim i magijom, te upravo na današnji dan izvršavaju razne obrede. Iz istoga razloga Crkva je protiv slavljenja tzv. Halloweena. Smatra da se briše granica između kršćanstva i pogana, pobuđuje zanimanje za okultno, to je dan okultista i ostalo.
Iako, naš je narod samo željan malo zabave i druženja te nema na umu ono što su kreatori ovoga imali, tako da, pola nam se oprašta.
(Martina Šoltić, foto rt, ilustracije)