Prije sto i više godina slama je na našim prostorima (Međimurje, Hrvatsko Zagorje, jugozapadna Mađarska …) bila svakodnevni i nezaobilazni materijal iz okoliša. Slama se koristila za različite potrebe, a vrlo često za pokrove.
Dobra je slama pšenice, a najbolja od raži. Žanje se neposredno prije pune zrelosti klasa, u fazi između bijele i žute boje. Slama je dobar toplinski izolator ljeti i zimi, daje lagan pokrov, a dobra izvedba jamči mu trajnost oko 40 godina. Tokom izvedbe pokrova majstori stalno šišaju i češljaju gornju plohu slame. Te su radnje nužne zbog postizanja idealne jednoličnosti – ravnine koja je presudna za brzo otjecanje vode čime se izbjegava poniranje u sloj.
Voda u sloju slame izaziva truljenje. U Hrvatskom Zagorju stručno pripremljen snop od slame, spreman za pokrivanje, zove se “Škop”. Idealan je nagib krova od 45 stupnjeva, a debljina sloja od 25 cm gusto zbijenih slamki. Debljina od 30 cm bogatije izgleda i jamči duže trajanje. Slama služi za atraktivno pokrivanje krovova, sjenila, terasa, gospodarskih objekata…
Prije nekoliko dana upoznao sam izvrsnog meštra, kako duhovito zna reći Emil Perdec “mega cara od slame”. Tu je lojtra prema njemu: https://www.facebook.com/slamnatikrov/
Tekst: Ivan Goričanec
Foto: Slamnati krov
