U povijesnom trenutku, svemirska letjelica kompanije Virgin Galactic uzletjela je 88 kilometara iznad površine Zemlje prošlog petka. Osim posade koja je uključivala dva pilota, instruktora i tri putnika, na brodu su bili i fosili dva pračovjeka iz južne Afrike. Putovanje VSS Unity, koje je bez problema završilo slijetanjem unutar sat vremena, potaknulo je široku raspravu o etici i zaštiti kulturne baštine. Poseban naglasak stavljen je na odluku južnoafričke vlade da odobri ovakvu misiju.
Arheološka zajednica se oglašava
Dr. Robyn Pickering sa Sveučilišta u Cape Townu izrazila je zabrinutost: “Poslati ostatke naših predaka u svemir samo iz senzacije nema znanstvenog smisla.” Iako su fosili dinosaura već putovali svemirom od 1980-ih, ovo je prva svemirska misija koja je uključivala ostatke hominida. Fosili pripadaju vrstama Australopithecus sediba i Homo naledi, otkrivenima blizu Johannesburga od strane uglednog paleoantropologa Lee Bergera.
Prošlog srpnja, Južnoafrička agencija za baštinske resurse (SAHRA) dala je dozvolu Dr. Bergeru za transport ovih fosila do svemirske luke Virgin Galactic u Novom Meksiku. Fosili, koji su pratili južnoafričkog poduzetnika Tima Nasha, imali su posebnu svrhu na ovom putovanju. Iako je Berger sugerirao moguće znanstvene studije, naglasio je želju da se “istakne znanstveni rad, istraživanje i ključna uloga Južne Afrike u razumijevanju ljudske evolucije.”
Stručna mišljenja o rizicima
No, ne slažu se svi s entuzijazmom Dr. Bergera. Dr. Pickering, koja je pomogla u datiranju fosila A. sediba, smatra da potencijalni rizici svemirskog putovanja nadmašuju prednosti. Dr. Yonatan Sahle sa Sveučilišta u Cape Townu vidi ovo kao nastavak kolonijalnog razmišljanja gdje zapadnjački znanstvenici prelaze preko odluka afričkih institucija. I Europsko društvo za proučavanje ljudske evolucije izrazilo je zabrinutost oko etičke pozadine ovog poduhvata.
Reakcija na kritike
Ben Mwasinga iz SAHRA-e branio je odluku agencije, naglašavajući da su promotivne prednosti misije pažljivo razmatrane uzimajući u obzir sve rizike. Profesor Bernhard Zipfel sa Sveučilišta Witwatersrand u izjavi za medije istaknuo je da su odabrani fosili već dobro dokumentirani, što smanjuje strah od potencijalnog gubitka. No, dr. Rachel King, stručnjakinja za zaštitu kulturne baštine, upozorava na moguće negativne posljedice takvih odluka u budućnosti.
(izvor: https://kozmos.hr/, foto: ilustracija)