U Murskom Središću zalihe čvrstoga smeđeg ugljena procjenjuju se na 37 · 106 t
Grad Mursko Središće njeguje sjećanje i čuva tradiciju na vrijeme kada je bio rudarsko mjesto i kada je tu bilo sjedište Međimurskih ugljenokopa. Iako je taj period po trajanju zanemariv u višetisućljetnoj povijesti Murskog Središća, ipak je na njemu ostavio najdublji trag. Danas se gotovo svaki sportski klub zove Rudar, a gotovo svako društvo Mura. Sve to govori o svekolikoj isprepletenosti rudarenja i rijeke Mure.
Ipak rudarenje koje je na bilo koji način trajalo oko 100 godina ne može poništiti bogatu povijest ovog mjesta. Mursko Središće spada među najstarija naselja u Međimurju jer se crkva sv. Martina spominje već 1334. godine (Sancti Martini in Zredysche). Povjesničari (Kukuljević) drže da je tu već u rimsko doba postojalo naselje zvano Halicanum kao važna postaja na rimskoj cesti Poetovio (Ptuj) – Carnuntum (Petronell između Beča i Bratislave).
Dakle, materijala za povijesna istraživanja ima za 2 tisuće godina prema kojima je rudarenje samo jedan manji djelić ukupnog mozaika.
No to ne znači da se njemu ljudi neće u nekoj budućnosti vratiti jer na ovom području postoje još uvijek goleme zalihe ugljena. Evo što o tome kažu stručni podaci.
U Hrvatskoj su se ugl. svi ugljenokopi zbog nerentabilnosti zatvorili u razdoblju od druge pol. 1960-ih do prve pol. 1970-ih. Ostala je bila još proizvodnja u Istarskim ugljenokopima, a zadnja jama, Tupljak, prestala je raditi 1999. Nakon toga se u Hrvatskoj ugljen više nije otkopavao. Od 1975. do 1990. obavljena je procjena zaliha ugljena uz dodatna istraživanja radi potvrde poznatih i mogućnosti nalaženja novih zaliha.
Dubokim bušenjem u istraživanju nafte ustanovljeni su slojevi ugljena niskoga stupnja pougljenjenja na dubini od nekoliko stotina metara, pa i do 1000 m. Procjenjuje se da zalihe lignita iznose 225 · 106 t, i to u konjščinskom bazenu (Poljanica-Sušobreg, Vrbovo, Batina), ivanečko-ladanjskom bazenu, Vukomeričkim goricama, koprivničko-križevačko-bilogorskom bazenu (Petrov Dol, Vojakovački Kloštar), posavskom bazenu, području Korduna i Banovine (Pješćanica) i Dalmaciji (Košute-Turjaci, Sinj). Zalihe čvrstoga smeđeg ugljena procjenjuju se na 37 · 106 t u Murskom Središću, a kamenoga ugljena u Istri na 4 · 106 t (Pićan-Tupljak).
(R. Tomanić, foto: arhiva)