Podgradišće je naziv za danas poljoprivredno zemljišt između Selnice i Murskog Središća koji se još uvijek koristi u lokalnom žargonu i starijim kartama. Tamošnji rudari, baveći se iskopima na većoj dubini, navodno su naišli na složenu strukturu nalik na “podzemni grad”: drvene grede posložene u obliku zidova i krovova, kameni ostaci i fragmenti posuđa, zdjela i lončarije.
Ova otkrića podsjećaju na rimsko naselje Halicanum, poznato kao municipij iz 1. stoljeća n. e., smješten u Svetom Martinu na Muri. Iako nije izravno potvrđeno, pretpostavlja se da bi to mogli biti njegov ostaci ili – još intrigantnije – trag starije civilizacije čije tajne možda čekaju buduća istraživanja.
Ova priča, zadržana uglavnom kroz predaju i lokani žargon, simbolizira odnos zajednice sa svojom rudarskom prošlošću – područjem gdje se spojila stvarnost i mitska mašta. Zbog dubokih rudarskih slojeva i arheoloških nalaza područje je i više nego intrigantno.
Legenda o podzemnom gradu ispod Podgradišća odražava duboki sloj kulturnog identiteta Murskog Središća—spoj mita, rada, struke i povijesti. Održana usmenom predajom, ali fascinantna u svakoj verziji, priča zaslužuje pozornost i možda odgovarajuća ispitivanja.
Također, priča o „podzemnom gradu“ nastala je u razgovorima rudara i starijih žitelja Murskog Središća. Ključni elementi priče ponavljaju se u različitim verzijama: drvene grede i konstrukcije, komadi lončarije, prostorije povezane tunelima, ponekad svjetla ili hladniji zrak koji izlazi iz pukotina. Takve usmene predaje često sadržavaju zrno istine — fragmente događaja koji su s vremenom mitologizirani — i vrijedan su izvor za etnografsku i povijesnu dokumentaciju.
Međimurje je kroz tisućljeća bilo prometna i naseljena regija: od prapovijesnih gomila i naselja, preko rimskog municipija Halicanum, do srednjovjekovnih naselja i novovjekovne eksploatacije prirodnih resursa.
Podzemne strukture mogu nastati na više načina:
- gradnjom naselja (podrumi, skladišta, kuće s podzemnim prostorijama)
- rudarskim radovima (iskopavanjem rude, šljunka ili gline), uključujući drvene potpore i galerije
- kao prirodni fenomeni (speleološki hodnici, erozija, potonuća tla) koji su naknadno interpretirani kao „grad“
Nalazi poput drvenih greda, fragmenta keramike i kamenih blokova mogu upućivati na:
- ostatke gradnje (temelji, podrumi) — moguće rimskog ili srednjovjekovnog datuma
- tehničke elemente rudarskih podupirača (drvo u galerijama)
- sekundarne naslage — predmeti koji su pali u jame ili su odloženi tijekom korištenja prostora.
Bez sustavnog arheološkog konteksta nijedan pojedinačni nalaz ne može se sigurno datirati ili interpretirati kao „podzemni grad“. Zato trebaju planirane, metodološke pretrage.
(rt, foto: ilustracija)