Međimurski fašnik – tradicija i običaji

U vrijeme zimskog solsticija već stoljećima se održavaju razni običaji koje danas nazivamo pokladnima. Maske su stare koliko i čovjek, a svrha im je uglavnom od pamtivijeka ista. Otjerati zle sile, osloboditi se od grijeha i konačno dozvati plodnost, kako polja tako i ljudi.

S fašnikom simbolično završava jedan period i počinje drugi, zato i je smješten u vrijeme kad se počinje topiti snijeg (barem je bio, ove godine poštenog snijega još nismo ni dobili) i kad počinju pripreme za novu sezonu radova. U čitavoj Hrvatskoj danas imamo mnoštvo različitih običaja vezanih uz Fašnik, gdje se isprepliću razni utjecaji i miješaju autohtoni običaji s onima koji su doneseni iz nekih drugih sredina.

Kako se to prenosilo uglavnom usmenom predajom, ponekad nije ni moguće ući svima u trag. Što se Međimurja tiče, na našem se području pojavljuju maske kao što su lampe, larfe i čapljeLarfe prekrivaju samo lice i predstavljaju ljudski lik, lampe su mješavina ljudskog i životinjskog lika, odnosno, predstavljaju ljudsko lice s njuškom i rogovima, dok čaplja predstavlja isključivo životinjski lik i ne stavljaju se na lice, već se drže na štapu ispred. Sve se te maske izrađuju od drveta, iako je danas sve manje majstora tog zanata. Naravno, ima i drugih likova, poput sada već poznatog selnički pikača ili naših središćanskih cimera. Sve njih danas proučavaju etnolozi, a svi zainteresirani lijepe primjerke mogu vidjeti i u Muzeju Međimurja Čakovec, ovaj petak i besplatno povodom Noći muzeja!

(ZT, foto A. Jurak)

U fotogaleriji donosimo fotografije koje je na Serjojnskom fašniku 2018. snimio A. Jurak, kao i one sa fašničke zabave u Pansionu Ilonka.