Možemo reći da se u Međimurju krade sve i svašta. Nećemo sada to nabrajati jer su oni koji svakodnevno prate lokalne medije dobro upoznati s time. Krađe nemaju neki ustaljeni raspored, nego se jedan dan krade ovo, a drugi dan ono. No u nekim krađama postoji kontinuitet ili pravilo, pogotovo onda kada su usmjerene na jednu osobu i jednu vrstu krađa, na primjer onu s nečijeg imanja.
Nedavno nam se obratila jedna naša čitateljica s gotovo nevjerojatnom pričom o tome kako joj se svakodnevno krade urod s vrta i voćnjaka.
Prije pet godina vratila se s rada u inozemstvu te je na svom imanju posadila i uredila veliki vrt i voćnjak. Sve što tu uzgaja je na ekološki način te su plodovi njezinog rada potpuno zdravi te kao takvi poželjni na kućnom stolu, ali i za prodaju. Prvih godina nije imala nikakve probleme. Oni su počeli zadnje dvije godine kada joj lopov ili lopovi kradu sve i to u velikim količinama.
Prvo su joj počeli krasti cvijeće iz tegli, a kada je povrće i voće počelo sazrijevati, navalili su na njih. Muž joj još radi u inozemstvu pa je tako ona na imanju sama. Smatra da je to lopovima važan podatak pa se zbog nezaštićenosti okomljuju na nju. Dovoljno je da nekud ode ili se malo duže zadrži u kući pa zatim vidi da je puno toga pokradeno. Lopovi si dozvoljavaju čak i takav luksuz da sa stabljika uredno škarama režu plodove paradajza ili paprike i to one vrste koje jedno vrijeme mogu stajati, a da se ne pokvare. Također ni ulazak u kućne prostorije nije im mrzak. Tako su ovog ljeta kada je dotična gospođa nabrala nekoliko sanduka češnjaka koji je ostavila u podrumu da se suši, ušli u kuću i doslovno joj odnijeli sve. Ipak, valjda zbog sažaljenja, ostavili su joj nekoliko glavica.
Razgovarala je o tome sa susjedima i oni su joj rekli da se njima ne krade te nadodali da je to zato jer oni svoje vrtove i voćnjake špricaju, a ona ne. Također takva, ekološki uzgojena roba, dobro se prodaje. Dakle jedan od razloga krađe mogao bi biti i ekološki uzgoj. Kada je jedno vrijeme bila malo duže odsutna primijetila je da su joj s voćke ukrali 70-100 kilograma breskvi. Da bi joj što više naštetil s otrovom su joj poprskali čemprese koji su se na tim mjestima počeli sušiti.
Gospođa si sada postavlja pitanje kome ona smeta? Kaže da se nikome nije zamjerila, nikome ništa nije skrivila, da je velika ljubiteljica prirode i domaćih životinja, da ima svoje stavove o životu, a oni bi kao takvi mogli nekome smetati. Dakle osim ekološkog uzgoja i to bi mogao biti razlog ovih događaja.
Nakon svega rješenje vidi u postavljanju nadzornih kamera, ako lopovi ne ukradu i njih. Zadnje što pomišlja je da se čak odseli s ovog mjesta jer ako se sve ovo nastavi nema nikakve svrhe baviti se ekološkim uzgojem, ulagati puno ljubavi, znoja i rada da na kraju od svega ne bi ostalo ništa.
Mi se nadamo da do toga neće doći te će idućih godina naša čitateljica moći uživati u onome što je stvorila vlastitim rukama i to na najprirodniji mogući način bez da joj se više događaju ovakve užasne stvari.
(R. Tomanić, foto: ilustracija)