Dok ove godine svjedočimo povijesno toplom vremenu i izostanku većih epidemija (za sada), stanovništvo Međimurja u prošlosti je u istom razdoblju znalo imati brojne nedaće. Ne govorimo o snijegu od pola metra, kojeg se čak i mlađi čitatelji sjećaju, već govorimo o strašnim epidemijama koje su poharale stanovništvo. Ovaj put se čak ni ne moramo doticati ratnih razdoblja, kada su ljudi zbog silnih neprilika podložniji oboljenjima (primjerice krajem Prvog svjetskog rata hara Španjolska gripa).
Hladne zime 1892. godine, dakle prije punih 125 godina, dvojezične novine Muraköz/Medjimurje koje su imali zadaću informirati Međimurce o stanju u svijetu, državi i samom našem prostoru između Mure i Drave, u svakom su broju donosile vijesti o strašnoj gripi koja hara čitavom Europom i koja odnosi čak i članove kraljevskih obitelji, točnije engleskog princa Alberta Victora! Nije naravno on usamljen na listi, Murakoz javlja da su od gripe umrli i tri austrijski nadvojvode (erchercegi), jedna barunica, egipatski podkralj, brazilski car i brojni drugi, a piše da se smrtnost običnih ljudi mjeri u jezerima.
Nisu bili u krivu, ta je epidemija po čitavoj Europi odnijela oko milijun ljudi. Osim toga, zbog gripe je primjerice čitav brod pun iseljenika za Brazil morao skrenuti s kursa i odgoditi putovanje. Već 6. veljače te godine novine javljaju da je i papa zbetežal i boje se da bi to moglo imati kobne posljedice po život 82-godišnjeg starca. Ipak, papa je poživio još više od desetljeća! Iako do Međimuraca stižu uglavnom vijesti iz Europe, pošto je jasno da novine nemaju ekipu koja bi na terenu radila analizu zdravlja stanovništva Međimurja, a niti bi to vjerojatno netko želio raditi, demografske analize pokazuju da je smrtnost značajno veća i u našim krajevima, u odnosu na ostatak stoljeća.
Nije to ni čudno, s obzirom na to da je Međimurje tada izrazito ruralni kraj s ponekim većim središtem i najveći dio stanovništva se u zimskim neprilikama morao snalaziti sam. Dugotrajne epidemije utječu i na radnu sposobnost stanovništva, pa nerijetko to rezultira i slabijim urodima, a samim time i gladnim godinama. Gladne godine ponovo nose slabiji imunitet i tijelo podložnije novim virusima, i tako u krug. Ne čudi stoga što nam Muraköz ubrzo javlja (6. ožujak 1892.) i o gladuvanjima i nevoljama u raznim krajevima ondašnje monarhije.
Iako nam možda ovogodišnja zima nije najviše po volji, kad razmislimo o svim nedaćama koje su zime nosile u prošlosti, uvidjet ćemo da ovo i nije toliko loše.
(ZT)