Uz poemu poznatog hrvatskog pjesnika, književnika i političara Mihovila Pavleka Miškine “Crveni makovi” donosimo fotografije Tina Tomanića snimljene kod Marine u Prelogu.
Mihovil Pavlek – Miškina rodio se u Đelekovcu kod Koprivnice 1887. godine. U rodnom selu završio je 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao je u predstavnika narodne inteligencije svoga doba i borca za socijalnu pravdu.
U svojoj poemi Miškina je u riječi sažeo patnju seljaka tog doba, bijednog života punog teškog rada, neimaštine i ponižavanja, otimanja uroda, batinjanja od strane žandara, hapšenja.
Ponovo je izgledalo kako iz zemlje ne rastu makovi, nego krvava seljakova muka.
CRVENI MAKOVI
Opet su jutros procvali
u žitu makovi sneni,
sve su nam njive ovili
cvjetovi njihovi crveni!
“Znaš li majko, majčice,
kakvi su ono cvjetovi”,
što rastu po našim njivama
takovi divni, crveni?
Gorki su, sinko, plodovi,
čemer je ono procvao.
Umjesto zlatne pšenice
korov je tamo niknuo!
Seljak polje stvarao,
hajduk svijetom harao:
Oteo kmetu zemljicu,
zgazio njegovu pravicu!
Baruni, grofi, vladali,
španovi pravdu krojili,
rabotat kmeta gonili,
krvcu mu poljem sijali!
Mnogo je kapi kanulo,
njegove krvi i znoja,
ljeta ga duga mučila
ljetine teške bez broja!
Prokleo seljak zemljicu
vražjih gospodara,
niknuli crven-cvjetovi
umjesto božjeg dara!
Krvlju su kmetskom sijani,
kletvama, bunom miješani
suzama, znojem pojeni
zato su tako crveni…
