MEĐIMURSKO veleučilište u Čakovcu objavilo je 5. ožujka da je potpisalo sporazum o suradnji s Centrom dr. Rudolfa Steinera čiji bi konačan rezultat moglo biti poučavanje pseudoznanosti i magije u javnim obrazovnim institucijama o trošku poreznih obveznika.
Naime, kako piše u objavi na Facebooku, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu Igor Klopotan potpisao je s ravnateljicom Centra Dijanom Posavec “sporazum koji se temelji na smjernicama izvedbenog plana programa, a podrazumijeva i uključivost u provedbu nastavnog programa te realizaciju praktične nastave za potrebe obavljanja prakse studenata te rada kao nastavnih baza”.
“Kroz ovu suradnju studentima Menadžmenta turizma i sporta te Održivog razvoja Međimurskog veleučilišta u Čakovcu omogućen je sinergijski razvoj inovativnog okruženja, definiranje stručnih i istraživačkih projekata, kao i usavršavanje kroz radionice, stručna predavanja i praksu”, ističe se u objavi.
Dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu Igor Klopotan potpisao je s ravnateljicom Centra dr. Rudolfa Steinera Dijanom Posavec Sporazum o suradnji dviju ustanova.
Kroz ovu suradnju studentima Menadžmenta turizma i sporta te Održivog razvoja Međimurskog veleučilišta u Čakovcu omogućen je sinergijski razvoj inovativnog okruženja, definiranje stručnih i istraživačkih projekata, kao i usavršavanje kroz radionice, stručna predavanja i praksu.Posavec je za Index potvrdila da je Centar s Veleučilištem dogovorio suradnju
“Centar dr. Rudolfa Steinera posjećuje veliki broj posjetitelja iz cijeloga svijeta tako da će studentima Međimurskog Veleučilišta biti omogućeno da u praksi primijene i unaprijede svoja znanja i vještine koja su stekli u okviru navedenih programa na Veleučilištu, te da sudjeluju na radionicama i predavanjima koja su vezana na temu razvoja turističkih potencijala, interpretacije baštine, da prisustvuju na stručnim i/ili znanstvenim konferencijama koje u suradnji sa partnerima organizira Centar i slično”, poručila je Posavec.
Pokušaj spoja duhovnosti, alkemije, magije i znanosti
Za razumijevanje suštine problema potrebno je znati ponešto o Rudolfu Steineru, njegovim učenjima i aktivnostima njegovog centra u Hrvatskoj.
Steiner je u svijetu najpoznatiji po tzv. waldorfskoj pedagogiji. No, dok waldorfski vrtići i škole nisu sporni, jer svojim programom moraju udovoljiti zahtjevima i standardima koje propisuje Ministarstvo obrazovanja, nameće se pitanje kakvu bi to točno znanstvenu i istraživačku suradnju mogli ostvariti Veleučilište i Centar koji u svojim učenjima i praksi uključuje brojne religijske, alkemijske i magijske elemente.
Steiner je rođen u Donjem Kraljevcu u Međimurju koje je tada bilo sastavni dio Austrougarske. Sjedište hrvatskog Centra nalazi se u njegovoj rodnoj kući, a kao ustanovu osnovali su ga općina Donji Kraljevec i Međimurska županija 2007. godine. Wikipedia Steinera opisuje kao austrijskog filozofa, društvenog reformatora, arhitekta, ezoterika i navodnog vidovnjaka.
Među ostalim, poznat je po tome što je utemeljio duhovnu filozofiju antropozofiju i antropozofsko društvo. Prije toga bio je član i čelnik ogranka teozofskog društva koje je nastojalo objediniti zapadnjačku duhovnost i okultizam sa starim europskim filozofijama, neoplatonizmom i azijskim religijama, kao što su hinduizam i budizam piše portal INDEX, https://www.index.hr/
Poljoprivreda vođena astrologijom i ezoterijom
Steinerova velika želja bila je i objedinjavanje spiritualnosti i znanosti. U svijetu je poznat i kao začetnik tzv. biodinamičke poljoprivrede, koja je vrlo slična organskoj poljoprivredi, no koja uključuje različite ezoterične i magijske koncepte. Ona plodnost tla, rast biljaka i brigu o životinjama tretira kao ekološki povezane projekte, no s naglašenim duhovnim i mističnim perspektivama. Za razliku od organske poljoprivrede, uključuje i brojna ograničenja u korištenju zaštitnih sredstava, kao što su herbicidi i gnojiva – ne samo da su iz uporabe izbačeni herbicidi, čak i tzv. prirodni, umjesto kojih se koriste metode prevencije, nego se također uzgoj ograničava na izrazito lokalne sorte.
U pripremi zaštitnih sredstava i gnojiva koriste se brojni elementi koji su s one strane ruba znanosti. Tako se, među ostalim, prilikom sjetve i sadnje koristi astrološki kalendar, a tlo, kompost, aditivi i sredstva za prskanje pripremaju se metodama koje više podsjećaju na magiju nego na agronomiju.
Zakopani rogovi koji privlače kozmičke sile
Jedan takav primjer je zakopavanje u tlo rogova krava s različitim sadržajima koji navodno privlače različite blagotvorne kozmičke sile. Kada se u rogu zakopa kravlji gnoj, nastaje Pripravak 500 koji, kako je za Jutarnji list ustvrdila Posavec, “snažno strukturira tlo i promiče rast korijenja te pojačava mikrobiološku aktivnost koja stvara humus”.
“To je, zapravo, aktivator koji potiče na razgradnju i djeluje tako da dubinski rahli zemlju. Ukratko, pretvara neaktivno i zbijeno tlo u dobro strukturirano i humusom obogaćeno, aktivno tlo na kojemu se mogu saditi poljoprivredne kulture”, objasnila je Posavec.
Drugi ključan biodinamički pripravak je ‘kremen iz roga’, naziva Pripravak 501.
“Zakapa se u zemlju u ljetnim mjesecima i sadrži kvalitetu sunca. Koristi se za jačanje biljke kojoj daje otpornost, svježinu i sjaj. Ujedno podiže vrijednost hrane, aromu i okus. Ako je jako kišna godina, onda je dobro tretirati nasad kremenom iz roga, jer djeluje kao da unosite ‘sunce’ u nasad. Prije berbe također je dobro tretirati plodove Pripravkom 501, kako bi zrioba bila uspješnija i kvalitetnija”, tumači Posavec.
I bez agronomskog obrazovanja jasno je da je ovdje riječ o religijskim i magijskim konceptima, a ne o znanosti. Naime, Centar ne nudi nikakva znanstvena tumačenja niti argumente u prilog mehanizma kojim bi zakopani rogovi i njihovi sadržaji mogli povoljno djelovati na tlo i usjeve.
Biodinamika je više religija i filozofija nego znanost
Usto, znanstvena istraživanja za sada nisu pronašla razlike u korisnim ishodima između certificiranih biodinamičkih poljoprivrednih tehnika i sličnih organskih i integriranih poljoprivrednih praksi.
Budući da se biodinamičke metode ne mogu testirati i potvrditi, što je temelj znanstvene metode, a usto ne postoje ni dokazi da biodinamički pripravci poboljšavaju kvalitetu biljaka ili tla, ozbiljni znanstvenici smatraju da je učinak koji se pripisuje biodinamičkim pripravcima stvar vjerovanja, a ne činjenica.
U prilog takvoj percepciji ide i činjenica da se biodinamika vodi Steinerovim objavama kao svojevrsnim dogmama, te to što se oslanjanja na ezoterično znanje i mistična uvjerenja.
“Pokret je kontroverzan jer je u osnovi filozofija, a ne znanost”, rekla je za Guardian Linda Chalker-Scott, izvanredna profesorica i urbana hortikulturistica u Centru za precizne i automatizirane poljoprivredne sustave na Sveučilištu Washington.
“To je splet nekih dobrih, znanstveno utemeljenih organskih praksi s alkemijom, astrologijom i homeopatijom. Sve dok će biodinamički pripravci i dalje biti u središtu pokreta, znanstvena će ih zajednica i dalje preispitivati”, dodala je.
Znanost nije otkrila prednosti biodinamike
Doc. dr. sc. Kristina Batelja Lodeta, nositeljica modula ‘Organsko – biološki uzgoj voća’ na studiju Ekološka poljoprivreda na Agronomskom fakultetu, kaže da je biodinamika holistički pristup poljoprivredi.
“Za sada ne postoje znanstvene metode koje bi mogle dokazati pozitivne učinke određenih praksa biodinamike. U znanstvenom, preglednom radu ‘The Science Behind Biodynamic Preparations: A Literature Review’, objavljenom 2013. u znanstvenom časopisu HortTechnology, Linda Chalker-Scott ističe da do tada objavljena istraživanja nisu pružila jednoznačne, jasne dokaze učinkovitosti biodinamičkih pripravaka i praksi. Same prakse vezane uz primjenu biodinamike ne pružaju dovoljno sustavno provjerljivih podataka za znanstvenu usporedbu te se u konačnici ne bi trebala preporučati kao znanstveno utemeljena praksa”, kaže Batelja Lodeta.
Ipak, dodaje da je priroda složen kompleks koji za sada još ne razumijemo u potpunosti, a znanost je bila i mora biti otvorena za nova znanstvena saznanja i spoznaje.
Ako ljudi žele gledati piramide u Bosni, to je njihov problem
Unatoč tome što se smatra pseudoznanošću, biodinamika u svijetu ima dosta poklonika. U 2019. korištena je na 202.045 hektara u 55 zemalja, s time da su polja u Njemačkoj činila čak 41.8% ukupnih površina.
U tom smislu nema ništa loše u tome da Centar iskoristi interes ljudi u poslovne svrhe, osobito zato što je Steiner podrijetlom iz Međimurja, u kojem bi turisti, štovatelji i sljedbenici, uz uživanje u plodovima navodno obogaćenim kozmičkim silama, mogli posjećivati i njegovu rodnu kuću uređenu u muzej.
Kako je Posavec najavila u Jutarnjem, Centar trenutačno u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije radi “na kreiranju turističkog proizvoda Cesta biodinamičkih proizvođača, slično konceptu vinske ceste ili ceste maslinova ulja”.
Dakle, dok god ima ljudi koji vjeruju da biodinamički proizvodi imaju dodanu vrijednost, smisleno je promišljati kako bi se ona mogla tržišno iskoristiti. Ako ljudi žele gledati piramide u Bosni, ili emisije tipa ‘Drevni vanzemaljci’ i Na rubu znanosti’, to je njihova stvar. No, problem nastaje kada se biodinamička poljoprivreda predstavlja kao znanost te kada joj vrata otvore obrazovne, znanstvene i generalno državne institucije.
Problem nastaje kada se magija počne poučavati i studirati na fakultetima
U tom smislu nije jasno ni što bi trebala značiti objava Posavec da Centar Rudolfa Steinera s Gradom Zagrebom “zajednički provodi projekt Zagrebačkih gradskih vrtova”, gdje provodi edukacije i radionice te da je “sve više školskih i vrtićkih vrtova uključeno u projekte s Centrom”.
Iznad svega nije jasno što bi točno trebala značiti njezina izjava da rado gostuju na našem Agronomskom fakultetu na kojem su “u posljednje vrijeme neki studenti odlučili napisati svoje završne diplomske radove na temu biodinamike”.
Hoće li naši studenti mjeriti apsorpciju kozmičkih sila u rogovima?
Nameće se pitanje hoće li hrvatski studenti agronomije istraživati i mjeriti utjecaj zviježđa, poljoprivrednih radova upravljanih astrološkim kalendarom i apsorpcije kozmičkih sila u zakopanim rogovima ili će pokušati znanstvenim metodama uspoređivati relevantne čimbenike u poljoprivredi, kao što su, primjerice, količine prinosa po površini, nutricionističke vrijednosti plodova, dugoročni utjecaj proizvodnje na tlo i sl. u konvencionalnoj, organskoj i biodinamičkoj poljoprivredi?
Hoće li se možda uključiti u razvoj strojnih biodinamizatora kakve istražuje i proizvodi Centar, budući da je dobavljanje potrebnih količina kravljih rogova, njihovo zakapanje, te vađenje, razrjeđivanje sadržaja i prskanje, kako sami članovi priznaju, postalo nepraktično i ekonomski neisplativo za sve veće površine koje završavaju pod biodinamičkom poljoprivredom.
Drugim riječima, hoće li naši budući agronomi postati pseudoznanstvenici koji će prihvatiti magiju kao dio poljoprivredne prakse ili znanstvenici koji će kritički preispitivati sve u svojim domenama u skladu sa znanstvenom metodom?
Dekan nije odgovorio na pitanja Indexa
Index je zamolio dekana Klopotana da objasni kako će točno izgledati njihova suradnja s Centrom te kako gledaju na činjenicu da je riječ o pseudoznanstvenim učenjima, a ne znanosti, no ni nakon više dana u redakciju nije stigao nikakav odgovor.
Nenad Jarić Dauenahuer, https://www.index.hr/