Jučer 01.09.2013. dvadesetak lovaca, članova LD Zec Mursko središće, otvorilo je u Fusku lov na divlje race (patke). Njima se pridružio i gradonačelnik Dražen Srpak za kojeg pretpostavljamo da nije ulovio ništa. Kako su prošli ostali lovci nije nam poznato, a sve o divljim racama pročitajte u nastavku.
DIVLJA PATKA:
DUŽINA: 49 – 61 cm. TEŽINA: 0.8 – 1,5 kg. RASPON KRILA: 80 -95 cm.
IZGLED: Divlja patka je predak naše domaće patke. Mužjak je prepoznatljiv po svojoj tamnozelenoj glavi i vratu. Ova zelena boja završava jednim bijelim okovratnikom poslije kojeg se nastavlja purpurnosmeđa boja prsiju. Trbuh mu je svjetlosiv, a rep bijele boje. Kljun je žute boje. Mužjak i ženka imaju sivosmeđa krila, a u sredini jednu plavu površinu koja je omeđena bijelom crtom. U ljetno doba se mužjak od ženke može prepoznatl samo po crnom perju na gornjoj strani glave.
DOMICIL: Divlja patka je rasprostranjena po cijeloj Europi, preko srednje Aziie, sjeverne Afrike do Sjeverne Amerike. One su poluselice. Jedan dio tih ptica ostaje tamo gdje se gnijezdio, dok drugi dio seli na jug. Taj dio koji se krajem ljeta i početkom jeseni selio na jug vraća se krajem veljače i početkom ožujka u svoja gnijezclišta. Onaj dio koji ne seli pretežno prezimljava u gradskim parkovima s malim jezercima, gdje preko zime dobiva hranu i od ljudi. U zimsko doba, u gradskim parkovima roditelji redovito odlaze s djecom hraniti patke. To je skoro jedina mogučnost da gradska djeca dođu u kontakt s prirodom. Divlja patka se vrlo lako prilagođava skoro svakoj situaciji. Sve vode stajačice i tekučice, ako su im obale grmovite i pružaju dobar zaklon, dobro su došla obitavališta. Divlja patka ima čudan osječaj za vrijeme koji je još pun tajni. Poznato je da se njen život ne odvija samo od izlaska do zalaska sunca i da se u nočnim letovima orijentira prema mjesecu i zvijezdama.
BIOLOGIJA GNIJEŽĐENJA: Mužjak i ženka su spolno zreli s godinu dana starosti. Več u jesen se formiraju parovi, a inicijativa za parenje dolazi od strane ženke. U prolječe se mogu promatrati nemili letovi ovakvih parova, gdježenka uvijek predvodi let. U takovim letovima divlje patke postignu brzinu od 90 km/h. Nakon toga počinje svadba, a prvi korak se sastoji u tome da mužjak sam traži mjesto za gradnju gnijezda Obično se nalazi na dobro skrivenom i suhom mjestu uz obalu. Tu ženka sama gradi gnijezdo od suhih grančica i slame. Unutarnju stranu gnijezda fino oblaže svojim vlastitim mekanirn perjem s prsa . Nese 7 – 11 svjetlosivih jaja veličine 57,8 x 40,7 mm. Ponekad se dogodi da neki razbojnik potjera ženku s jaja, ali ona bi prije toga poprskala jaja s jednom smrdljivom izlučinom tako da razbojnik izgubi apetit. Ženka počinje čvrsto sjediti na jajima nakon što bi snijela zadnje jaje.Ona sama sjedi na jajima oko 26 – 28 dana. U roku od 24 sata svi mladi izlaze iz jaja. Nakon što se osušilo njihovo žuto pahuljasto perje ženka ih odmah vodi u vodu. S 2 mjeseca starosti mladi postaju samostalni i odvajaju se od ženke. Za sve to vrijeme mužjak se ne brine o svojoj porodici. Divlja patka ima godišnje samo jedno gnijezdo.
HRANA: Divlja patka se uglavnom hrani pupoljcima, lišćem, raznim vodenim biljkama, glistama, puževima i punoglavcima.
GLASANJE: Ženkino glasanje je “e” , što bi zvučalo “ä” i vrlo visoki i prodorni ton koji se daleko čuje, dok je mužjakov puno dublji i ne čuje se daleko jedino za vrijeme svadbene igre mužjakov je glas nešto viši. Mahanje krila u letu divlje patke dobro se čuje, pogotovo ako je uplašena. Ženka drži mlade na okupu s jednim tihim piskavim tonom.
MITARENJE: Mlade ptice mitare od kolovoza do listopada, mužjak od lipnja do srpnja, a ženka od srpnja do kolovoza.
DRŽANJE DIVlJIH PATAKA: Za držanje tih ptica uvjet je voda. Bilo bi najbolje kad bi im se moglo pružiti jedno jezerce s otočićem u sredini, gdje se mogu skloniti od svojih neprijatelja. Uz te uvjete i dobro hranjenje lako dolazi do parenja