Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Daniel Spajić komentirao je u Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Postojeći Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem iz 2019., tvrdi Spajić, definira osobe i radna mjesta kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to na zaposlene na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima, osiguranike kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, smanjenje fiziološke funkcije organizma onemogućava daljnje uspješno obavljanje tog posla te na osobe s invaliditetom.
“Ovim se Prijedlogom zakona predlaže svojevrsna pozitivna diskriminacija osoba s invaliditetom tako što će prava iz Zakona te osobe ubuduće moći ostvariti ne samo u slučajevima koji se isključivo vežu uz radni odnos već i u drugim oblicima mirovinskog osiguranja poput vrhunskih sportaša, samostalnih djelatnosti, obrtnika, vjerskih službenika, itd.”, poručio je Spajić.
Dodao je kako su sredstva za ovo proširenje prava osigurana u proračunu i iznose 300.000 kuna u prvoj godini, a zatim po 400.000 kuna te je uvođenje ove „pozitivne diskriminacije“ ujedno je i u skladu s pravnom stečevinom EU.
Mirovinski sustav treba korjenite promjene i temeljite reforme
Iz Domovinskog pokreta poručuju kako se zalažu za pravedno i socijalno osjetljivo društvo te podržavaju ovakve oblike pozitivne diskriminacije prema osobama koje su, na žalost, oboljele od takvih bolesti koje umanjuju njihove radne sposobnosti i funkcionalnost.
“Međutim, iz opsega promjene, odnosno broja zahvaćenih osoba i potrebnih financijskih sredstava, jedva da je vrijedilo raditi prijedlog Zakona. Naš mirovinski sustav treba korjenite promjene za što su nužne temeljite reforme”, istaknuo je Spajić.
Spajić je podsjetio kako je Domovinski pokret u više navrata naglašavao kako se posljednjih 20-ak godina integriraju krive politike duopola i daju svoj puni negativni sinergijski učinak upravo u području mirovinske politike.
“Dok je Europska komisija zabrinuta što će do 2060.-e u Europskoj Uniji omjer broja zaposlenih i umirovljenika pasti s 4:1 na 2:1, naš duopol se pobrinuo da smo mi već sada s omjerom 1,2:1 barem 30 godina ispred ostatka EU. Dok imamo duopol, ne postoji negativan trend u EU kojega Hrvatska neće nadmašiti”, objasnio je Spajić.
Tvrdi kako je broj zaposlenih na razini 2006. godine, dok je broj umirovljenika od početka stoljeća do sada narastao preko 20%, a zbog demografskih trendova nastavit će rasti i dalje.
“Od ukupno potrebnih cca 40 mld kuna, čak i za ovako mizerne mirovine s kojima dobar dio umirovljenika jedva preživljava, jedva pola se prikupi kroz doprinose zaposlenih, dok se druga polovica financira iz poreza i ostalih proračunskih prihoda”, komentirao je Spajić.
Potrebno je saniranje deficita mirovinskog fonda temeljenog na generacijskoj solidarnosti
Spajić smatra se investicijski potencijal od čak 125 mld kuna u privatnim mirovinskim fondovima vrlo slabo koristi te da je najvažnije bilo ugurati ‘svoje ljude’ u Nadzorne odbore društava za upravljanje.
“Za značajnije poboljšanje standarda umirovljenika, a ne povećanja prosječne mirovine za 50-60 kn godišnje, potrebno je saniranje deficita mirovinskog fonda temeljenog na generacijskoj solidarnosti. Za ilustriranje što je potrebno učiniti kako bi se to postiglo korisno je iznijeti primjer kako nam za to treba 30% više radnih mjesta te 50% veće prosječne plaće”, poručio je Spajić.
Spajić je naglasio kako bi bili na tome cilju da smo se od početka stoljeća do danas razvijali barem u prosjeku ostatka istočne Europe, budući smo tada uz Češku i Sloveniju bili pri vrhu, dok smo danas zajedno s Bugarskom na začelju tablice.
“Zbog katastrofalnog odnosa prema poduzetništvu i investitorima, nema pomaka u povećanju ukupnog broja radnih mjesta. Kilave mjere sustavnog pristupa reindustrijalizaciji i digitalizaciji zemlje razlog su zašto nemamo povećanje produktivnosti i prosjeka plaća. Iz prijedloga proračuna 2021.-2023., usvojenog krajem prošle godine, vidi se kako Vlada ne planira nikakve reforme niti suštinske pomake u ovim područjima”, mišljenja je Spajić.
Spajić smatra kako bi Hrvatska bila u značajno boljoj poziciji, kako u pogledu stanja mirovinskog sustava tako i u ostalim područjima, da nije bilo vaših trgovačkih koalicija, nepotizma, korupcije, lošeg upravljanja javnim dobrima i rasprodaje nacionalnih interesa.
“Još jednom naglašavamo, ovakve prijedloge zakona podržavamo, ali su daleko premalo u odnosu na ono što vladajući mogu i moraju učiniti na području ukupne mirovinske politike”, zaključio je.
Marja Čolak
VIDEO: