Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović u Hrvatskom saboru u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta komentirala je novi zakon o obnovi.
“22. ožujka prošle godine potres je pogodio naš glavni grad Zagreb i okolicu. Danas je 20. siječnja 2021. godine, prošlo je gotovo deset mjeseci. Što smo napravili i koliko smo objekata sanirali? Donijeli smo Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom”, poručila je te dodala kako seizmolozi ističu da je cijela Republika Hrvatska osim krajnjeg istočnog dijela, seizmički aktivno područje te da se novi potres može desiti i u Varaždinu, Šibeniku ili Petrinji, Sisku i Strašniku kao što se i dogodio 29. prosinca prošle godine.
Vučemilović je napravila kronologiju događaja, podsjetivši kako je u međuvremenu formiran Fond, imenovan ravnatelj, javnost se zabavljala visinom njegove plaće, krenula su zapošljavanja u ionako prevelikoj i preskupoj državnoj obnovi, a od obnove tvrdi, ni traga ni glasa.
“Ne obnavljaju se ni zgrade javne namjene. U ponedjeljak je počelo drugo polugodište u školama, a roditelji upozoravaju kako strahuju za sigurnost svoje djece jer ulice nisu sigurne zbog oštećenih zgrada. Ni jedan dimnjak u ova četiri mjeseca nije popravljen osim ako ga stanovnici oštećenih zgrada nisu samoinicijativno popravili”, istaknula je Vučemilović.
Koji je razlog zahtjeva osim maltretiranja naših građana?
Vučemilović smatra kako je jedino birokracija bila aktivna u međuvremenu. Naime, prema Vučemilović, novim podzakonskim aktima sve su dodatno zakomplicirali, u cijeli proces su podzakonskim aktima uvedeni javni bilježnici kojih u zakonu nema, zatim dodatni elaborati, a činjenica kako za podnošenje zahtjeva treba čak 90 dokumenata to i potvrđuje.
“Ministar Horvat kaže, citiram “Oni zahtjevi koji neće biti kompletirani, a dokumentacija se nalazi u registrima institucija države, službenici ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine će sami ishoditi te dokumente jer su oni danas već u digitalnoj ili digitaliziranoj formi. ” Pa zašto ih tražite kad ih već imate? Što je razlog tom zahtjevu osim maltretiranja naših građana?”, zapitala se Vučemilović.
Komentirala je i mogućnost podnošenja zahtjeva putem interneta, podsjetivši na slučaj bake Đurđe iz Sibića koja se, tvrdi Vučemilović nije internetom služila ni prije potresa, a kuća koja joj je obnovljena nakon velikosrpske agresije potpuno se urušila.
“Neka mi netko od tih birokrata objasni kako će stanovnici Banovine ishoditi tih 90 dokumenata kada je centar Petrinje razrušen. Centar grada u kojem su uglavnom bile institucije koje izdaju tih 90 dokumenata više ne postoji. Ne vidim smisao u tome osim da se zagorča život stanovnicima Banovine, Petrinje ili Čučerja gdje stanovnici Zagreba već deset mjeseci od potresa žive u kontejnerima”, smatra Vučemilović.
Na Banovini je potres otkrio između ostalog i nepravilnosti u poslijeratnoj obnovi
Potres koji je pogodio Zagreb otkrio je koliko je naš glavni grad devastiran – potres je samo stavio točku na i, smatra Vučemilović te dodaje kako je na Banovini je potres otkrio između ostalog i nepravilnosti u poslijeratnoj obnovi.
“Kuće koje su trebale izdržati daleko razornije potrese od ovog koji je pogodio Banovinu srušene su kao kule od karata. Nema vertikalnih serklaža, a navodno ih po tadašnjem zakonu nije trebalo niti biti, u što čisto sumnjam. Čuli smo jučer da je navodno 60-ak takvih objekata. Manje od dva posto, nisu svi objekti pregledani, ali smatram da je i takav broj objekata, dapače razlog više da se to detaljno istraži”, smatra Vučemilović.
Inzistirati na kompliciranoj proceduri od 90 dokumenata nije u skladu sa solidarnošću koja je u ovakvim slučajevima nužna
Vučemilović je u ime Domovinskog pokreta predložila da se financijska sredstva doznače direktno stradalima u potresu budući je područje Banovine i prije potresa bilo nerazvijeno i na neki način zaboravljeno.
“Inzistirati na kompliciranoj proceduri od 90 dokumenata nije u skladu sa solidarnošću koja je u ovakvim slučajevima nužna. Osim toga država sama po sebi nema novac i ne stvara novac. Sintagma „državni novac“ se često koristi, ali to je novac poreznih obveznika neovisno je li iz proračuna Republike Hrvatske ili Europske unije”, istaknula je Vučemilović.
Vučemilović je poručila kako bi tržište odradilo svoje, budući većina ljudi oštećenih u potresu na Banovini želi što prije obnoviti svoje kuće te bi potražnja za uslugama projektanata, izvođača radova i nadzornih inženjera ionako bila velika. Prema Vučemilović sredstva bi se mogla koristiti samo za namjenu obnavljanja građevinskih objekata što se može lako kontrolirati te ovaj model ostavlja potpunu slobodu svakom pojedincu da obnovi stambeni objekt na način koji je njemu prihvatljiv.
“Naš prijedlog ima još jednu važnu komponentu, a to je maksimalno smanjen prostor za korupciju. Ono što trebaju raditi nadležna ministarstva i jedinice lokalne samouprave je saniranje šteta na zgradama javne namjene i infrastrukturi. Ceste su i prije potresa do mjesta na Banovini bile široke par metara. Ako već obnavljamo Banovinu napravimo to ovaj put kako treba”, zaključila je Vučemilović.
Marja Čolak
VIDEO: