Novi radni prijedlog prijedlog Zakona o medijima uzrokovao je veliku zabrinutost među novinarima i medijima.
Novi radni prijedlog Zakona o medijima, koji bi se uskoro trebao naći na javnom savjetovanju, izazvao je kontroverze zbog prijedloga koji bi omogućio “legalno izvlačenje novca iz državnih firmi i internetskih portala te prelijevanje sredstava u tiskane medije”, piše Index.
Ministarstvo kulture i medija na temelju tog radnog prijedloga Zakona, kako doznaje portal Direktno, ali i svih pristigih primjedbi tijekom javnih rasprava izradit će nacrt novog prijedloga Zakona o medijima i uputiti ga u javno savjetovanje, no ne prije rujna ove godine. Postojeći radni prijedlog vrlo je nepovoljan za internetske portale i uglavnom pogoduje izdavačima dnevnog tiska, ukoliko takav i ostane.
Državne potpore samo za dnevni tisak
Naime, u radnom prijedlogu zakona koji je podloga raspravi stoji da će država osigurati velike državne potpore, ali samo za dnevni tisak koji bude imao potpisan ugovor s Hrvatskom poštom. Isto tako, HDZ-ov prijedlog uvodi i obvezu državnim tvrtkama da 20 posto svojih sredstava vezanih za promidžbu i oglašavanje imaju utrošiti u dnevni i tjedni tisak.
Potpore za tisak imale bi samo one novine koje izlaze najmanje 240 dana u godini te moraju biti distribuirane u najmanje dvije županije. Da bi dobile potpore, dnevne novine moraju imati ugovor s Hrvatskom poštom o distribuiranju tiska jer se direktne potpore dodjeljuju Hrvatskoj pošti.
Novac bi dnevni tisak dobivao putem formule koja bi izračunavala iznos potpore po distribuiranom primjerku novine. Vlada rješava potpore i elektroničkim publikacijama, ali samo onim portalima koji “imaju svoju inačicu u opće informativnom tisku koja se dijelom preklapa u svojem urednički oblikovanom sadržaju”. To znači da potpore idu samo portalima koji imaju dnevne i tjedne novine, i to one koje imaju pretplatu.
Ti isti mediji mogu tražiti i potpore za financiranje posebnih projekata kao što su proizvodnja kvalitetnog sadržaja, čitanje i informiranje mlađe populacije, projekte medijske pismenosti te konvergencije tiska i elektroničkih publikacija. Te potpore mogu tražiti dva puta godišnje. Kome ide novac, određuje Vijeće stručnjaka.
Zaduženi za medije i dodjelu novca, prema toj zamisli, bili bi na Agenciji za medije, koja postoji i danas, te novo tijelo koje su u HDZ-u nazvali Vijeće stručnjaka.
Članove Vijeća za medije imenuje i razrješuje Sabor na prijedlog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, što znači da bi to bilo političko tijelo od četiri člana i predsjednika te bi se biralo na mandat od pet godina.
Porez na internetsko oglašavanje
Portalima se novim zakonom, pak, sprema posebni porez za internetsko oglašavanje u visini od 10 posto, koje će u budućnosti regulirati Ministarstvo financija. Novac uzet iz tog poreza usmjerio bi se na potporu tiskanim medijima, odnosno Fondu za poticanje pluralizma, iz kojeg bi se isplaćivale državne potpore dnevnim tiskanim medijima. Nisu predviđene ni potpore za tjednike i mjesečnike.
Upisnice za novinare i fotoreportere
Novi zakon uvodi i zahtjev da profesionalni novinari i fotoreporteri moraju imati “upisnicu” koju bi izdavalo upravo tijelo koje bira Sabor na mandat od pet godina.
Dakle, prema onome kako je HDZ to zamislio, profesionalni novinar i fotoreporter je samo onaj koji je upisan u Upisnik profesionalnih novinara i fotoreportera. Upisnik profesionalnih novinara vodio bi se kod Agencije za medije, a kriteriji bi bili sadržani u Pravilniku o profesionalnom novinarstvu.
Cenzura i kontrola nad novinarima
Zakon također definira da pružatelji medijskih usluga nisu dužni obrazložiti razloge neobjavljivanja novinarskog priloga, što bi predstavljalo ozakonjenje cenzure. Također, novinari moraju podijeliti podatak o neimenovanom izvoru s glavnim urednikom, što, dakako, utječe na zaštitu izvora informacija.
(izvor: https://direktno.hr/, foto: ilustracija)