Socijaldemokrati održali okrugli stol o izazovima i perspektivama u proizvodnji i plasmanu jagoda u Hrvatskoj

Potrebno poticati moderne tehnologije u uzgoju i produžiti sezonu proizvodnje jagoda

Klub zastupnika Socijaldemokrati organizirao je u ponedjeljak u Hrvatskom saboru, u suradnji s predstavnicima proizvođača jagoda, okrugli stol pod nazivom „Izazovi i perspektive u proizvodnji i plasmanu jagoda u Republici Hrvatskoj“.

Okrugli stol je moderirala Ivana Posavec Krivec, predsjednica Kluba Socijaldemokrati. U svom je obraćanju naglasila kako iako postoji golem potencijal u vidu povoljne klime te čistog tla i vode, Hrvatska u proizvodnji jagoda nije samodostatna. Analize procjenjuju da preko 50% naših potreba zadovoljavamo iz Europske Unije, ali i uvozom iz trećih zemalja. Najveća prednost domaćih jagoda je kratak period od berbe do stavljanja u prodaju i strogo kontrolirani uzgoj, dok strani uzgajivači koriste širi spektar sredstva za zaštitu, mnoga od kojih su kod nas zabranjena.

„Prostor za povećanje proizvodnje nalazi se u produženju sezone proizvodnje i novim tehnologijama, a samim time povećati će se i potrošnja. Sezona uzgoja može se produžiti na čak 11 mjeseci.“, rekla je Posavec Krivec

Nadodala je da se budućnost proizvodnje jagoda nalazi u proizvodnji u kontroliranim uvjetima kao što su plastenici i hidroponski uzgoj. Takav način proizvodnje nije podložan prirodnim nepogodama poput mraza te dugotrajnih kišnih ili sušnih razdoblja. Hidroponski uzgoj tehnološki je najnapredniji, daje proizvod najviše kvalitete, omogućuje kontroliranu i sigurniju cjelogodišnju proizvodnju, ali zahtjeva i velika financijska ulaganja i stalnu edukaciju za što je potrebna potpora države, no ona izostaje.

„Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ne potiče proizvodnju jagoda u hidroponskom uzgoju. U Hrvatskoj postoji samo pet proizvođača jagoda u hidroponu, tako da ukoliko težimo europskim standardima moramo ih i poticati.“, smatra Posavec Krivec.

Osvrnula se i na problem malih proizvođača iz zagrebačkog prstena kojima su u svibnju gradonačelnik Tomašević i gradska vlast drastično ograničili mogućnost plasmana svojih proizvoda ukidanjem velikog broja prodajnih lokacija i povećanjem cijena zakupa štandova. Socijaldemokrati su tada apelirali gradonačelniku na promjenu odluke, ali gradska vlast se oglušila.

Ovaj okrugli stol okupio je predstavnike najvećih proizvođača jagoda u Hrvatskoj koji su raspravljali o problematici osiguranja kratkih lanaca opskrbe i prodajnih lokacija, na koji način poticati nove tehnologije poljoprivredne proizvodnje, te kako se oduprijeti izazovu uvoza jagoda iz trećih zemalja.

Josip Kiš iz Udruge proizvođača jagoda „Jagodni prsten“ naglasio je kako je najveći problem direktna prodaja kupcima, da su fokusirani na maloprodaju jer im ona omogućuje da u roku 24 sata roba prijeđe od berbe do potrošača čime održavaju vrhunsku kvalitetu. Požalio se na uvoz iz trećih zemalja u jeku domaće berbe. Smatra kako treba poticati proizvodnju na malo čime će se povećati i kvaliteta i potrošnja.

Davor Jurić iz Udruge uzgajatelja jagoda Grada Zagreba istaknuo je kako je proizvodnja u padu zbog vremenskih prilika i problema s radnom snagom, a kao najveći problem ističe nemogućnost plasmana svojih proizvoda u Zagrebu što je rezultat ovogodišnje odluke Grada da smanji broj prodajnih lokacija. Upozorio je i na nemogućnost apliciranja na europske fondove te na nužnost potpore od strane države i jedinica lokalne samouprave. S njim se složio i Đorđo Jurić, dopredsjednik Udruge, koji je naglasio kako bi između Grada Zagreba i proizvođača trebala postojati simbioza, no ona izostaje te se taj odnos treba mijenjati iz korijena.

Damir Gregorić, član Udruge proizvođača „Jagodni prsten“ izjavio je kako europski gradovi podupiru svoje proizvođače te im omogućuju prodajna mjesta, no u Zagrebu se „osjećaju usamljeno, izgurani smo iz prodaje na vrlo ružan način“, rekao je.

Gordan Kolovrat iz tvrtke EURO-BROD d.o.o., najvećeg hidroponski proizvođača jagoda u Hrvatskoj, naglasio je kako su za hidroponski uzgoj potrebna vrlo visoka inicijalna ulaganja koja teško mogu namiriti cijenom proizvoda. „Hektar hidroponskog uzgoja košta oko pola milijuna eura, što je sedam puta više od klasičnog uzgoja. Problem nam je i radna snaga i težak pristup fondovima“, izjavio je.

Tajnik Udruge „Jagodni prsten“, Ivica Bulf, čija je jagoda sorte clery nedavno proglašena najboljom, rekao je kako je izgubio svih pet štandova u Zagrebu te se morao okrenuti Jadranu i prerađivanju svojih proizvoda u liker i džem što nije financijski isplativo.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Saša Paprika rekao je kako „moramo vidjeti hrvatsku proizvodnju i potencijale na zajedničkom tržištu EU koje igra po zakonu velikih brojeva. U Hrvatskoj 700 proizvođača uzgaja na površini od oko 300 hektara, 78% njih na površini manjoj od jednog hektra. Europa traži proizvod, a naši proizvođači nisu konkurentni. Postoje ciljane potpore za udruženja u okviru proizvođačkih organizacija, ali naši ljudi nisu skloni takvom udruživanju, već su usmjereni na direktnu prodaju.“

Sebastijan Svat, savjetnik potpredsjednika Hrvatskog sabora Davorka Vidovića, rekao je kako su problemi u uzgoju jagoda slični problemi i u drugim sektorima poljoprivrede, da smo imali sustav koji je funkcionirao, no on je uništen u ’90-ima. Naveo je kako se mora povećati proizvodnja i unaprijediti tehnologija. Smatra da je rješenje udruživanje, ali ono se mora odviti uz snažnu potporu i suradnju države, jedinica lokalne samouprave i samih proizvođača.

Sudionici okruglog stola usuglasili su se kako će zajednički iznjedriti zaključke i prijedloge koje će uputiti nadležnim institucijama.

Socijaldemokrati