Na Međunarodni dan starijih osoba, saborski zastupnik i predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata Davor Bernardić održao je konferenciju za medije tijekom koje je upozorio na brojne probleme s kojima se ljudi koji su gradili naše društvo susreću.
“U Hrvatskoj skoro milijun ljudi živi na rubu siromaštva, a pola od tog su umirovljenici. Iako se pokušava stvoriti dojam da mirovine nominalno rastu, troškovi života sve su veći. Kupovna moć se smanjila. Za novac za koji ste nekada mogli kupiti puna kolica, danas možete kupiti svega par artikala. Povrh toga, Hrvatska je po dobi jedna od najstarijih europskih zemalja. Starenjem stanovništva i porastom broja oboljelih od uznapredovalih malignih i kroničnih bolesti pojačava se potreba za palijativnom skrbi, a Hrvatska nema novi nacionalni program razvoja palijativne skrbi. Prvi korak prema poboljšanju situacije je vođenje statističkih podataka o broju onih koji trebaju palijativnu skrb.” istaknuo je Bernardić.
Objasnio je, također, kako je potrebna standardizacija programa edukacije za zdravstvene radnike kako bismo osigurali da svi pacijenti dobiju kvalitetnu skrb. Povezivanje sustava zdravstva sa sustavom socijalne skrbi također je ključno za pružanje sveobuhvatne podrške. Između 50 i 89% svih umirućih pacijenata ima potrebu za palijativnom skrbi, što znači da se godišnje u Hrvatskoj suočava između 26 i 46 tisuća pacijenata s ovim izazovom. Nažalost, hospiciji i palijativni kreveti nedostaju ili su neravnomjerno raspoređeni diljem zemlje.
„Alarmantna je i činjenica da su pacijenti koji trebaju palijativnu skrb sve mlađi što ukazuje na hitnost potrebe za poboljšanjem palijativne skrbi u Hrvatskoj. Rana integracija s onkolozima i liječnicima opće prakse oko pacijenta je od suštinskog značaja. Stoga smatramo nužnim transformirati naš sustav palijativne skrbi. Pacijenti zaslužuju dostojanstvenu i suosjećajnu skrb u svojim posljednjim danima, a zdravstveni radnici zaslužuju podršku i motivaciju za obavljanje ovog iznimno važnog posla.” smatra Bernardić.
Iako Zagrebu nedostaju domovi za starije Tomašević ih nema ni u primisli
U Gradu Zagrebu djeluje 11 domova za starije s ukupno 7 podružnica koji su uglavnom izgrađeni prije više desetaka godina odnosno postoje iz bivše države. Nedavno je nakon godina čekanja dodatno otvoren novi objekt u Markuševcu, nakon što je dvije godine bio stopiran od strane Tomaševića.
Konkretno 2006. je utvrđen program za arhitektonski natječaj, 2007 je izrađen idejni projekt, a 2008. izdana lokacijska dozvola, nakon toga su se rješavali imovinskopravni odnosi što je spori postupak jer se za domove umirovljenika nikoga ne može izvlastiti nego isključivo pregovarati o cijeni. Nakon toga dovršeni su glavni i izvedbeni projekti na temelju kojih je 2017. izdana građevinska dozvola te se počelo graditi, a zgrada je dovršena 2021.
“Zahvaljujući gradonačelniku Tomaševiću, 2 godine se čekalo da se kupi namještaj jer je on stopirao sve natječaje svojim dolaskom na čelo Grada tako da se dom nije mogao otvoriti do nedavno. Kada se 2018. ugovaralo pravo građenja i zakup, odnosno, kada se rješavalo pitanje financiranja izgradnje upravo je on bio protiv svih odluka temeljem kojih je uopće došlo do izgradnje ovog doma. Manje je problematično što se Tomašević kiti tuđim perjem, veći je problem što nema u pripremi niti jedan novi dom za umirovljenike, nema ga niti u primisli.“ kaže Bernardić.
U Zagrebu poskupilo sve, a Zagrepčani će imati manje plaće
Navodi kako jedino o čemu gradska vlast razmišlja su poskupljenja. U Zagrebu je poskupilo gotovo sve, od parkinga, garaža, knjižnica, bazena, odvoza smeća, a spremaju se i novi udari, poskupljenja najma gradskih stanova i uvođenje više stope poreza na dohodak. Tako će građani Zagreba plaćati veći porez i imati manje plaće nego ostali građani Hrvatske.
„To pokazuje da oni uopće ne razumiju kako funkcionira Grad i kako se puni proračun. To će dovesti posljedično do iseljavanja mladih obitelji iz Zagreba koji osim što si ne mogu priuštiti kupnju stana, sada će imati i manje plaće. Sve je povezano. U 2022. godini Grad je ostvario ekstraprofit odnosno 19% više prihoda od poreza na dohodak i prireza u odnosu na 2021. godinu te je uprihodio 6.26 milijardi kuna, 330 milijuna dolazi iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije što se također financira iz poreza na dohodak, dakle 6.6 milijardi od ukupno 13.46 milijardi proračunskih sredstava je došlo iz poreza i prireza na dohodak. Ostala sredstva iz drugih poreza od kojih je najvažniji porez po posebnim propisima, komunalni doprinos i naknada. Oni ne razumiju da gospodarstvo puni 75% proračuna Grada Zagreba.” istaknuo je Bernardić.
U Zagrebu se stvara antipoduzetnička klima
U Zagrebu se, naglasio je Bernardić, stvara antipoduzetnička klima. Poduzetnici sve teže dolaze do suglasnosti, priključaka, ugovora i ostalih stvari koje su nekad bile normalne. “Sada najavljuju ukidanje nekih UPU-a što će dovesti do nemogućnosti izdavanja ikakvih građevinskih dozvola na tom području do donošenja novih UPU-a, za što i uz najbolji volju mora proći barem 4 godine. Smanjit će se opseg kupoprodaje stanova i ostalog na što se plaća porez na imovinu pa će i ti prihodi pasti. Od čega će se puniti proračun, od kojih sredstava će se u budućnosti graditi domovi umirovljenika ili vrtići?” pita Bernardić.
“Također, koliko čujem, osim opstruiranja stanogradnje vlast ima i popis odnosno listu poslovnih projekata tj. subjekata čije će projekte opstruirati na svaki mogući način, što će naravno opet negativno utjecati na buduću financijsku stabilnost Grada Zagreba jer se neće ubirati komunalni doprinos i komunalna naknada. Kad u to ubrojimo da po pitanju izgradnje novih prometnica ne rade ništa, stanje je i više nego alarmantno. To će dugoročno dovesti do iseljavanja mladih perspektivnih obitelji iz Zagreba u gradove u okolici, pa će tamo plaćati porez na dohodak umjesto u Zagrebu.” zaključio je Bernardić.
Socijaldemokrati