Zahvaljujući potezima Vlade Republike Hrvatske, Hrvatska je doživjela rast kreditnog rejtinga, a prema projekcijama kreditnih institucija i agencija, povećan je i realan rast BDP-a, naglašeno je u utorak na konferenciji za medije međimurskog HDZ-a.
Kako je naglasio predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Međimurske županije Darko Horvat unatoč nadolazećim lokalnim izborima, ovu konferenciju iskoristili su kako bi se osvrnuli na uspjeh hrvatske Vlade.
– Prije nekoliko dana osvanule su projekcije Europske komisije prema kojima je povećana projekcija realnog rasta BDP-a s konzervativnih procjena od 5,4 posto na 8,1 posto – poručio je predsjednik Horvat i dodao drugu ohrabrujuću vijest.
Riječ je o procjenama kreditne agencije Fitch prema kojima je Hrvatskoj povišen investicijski rejting s postojećih BB- na BBB i pozitivnim izgledima za rast.
-To samo potvrđuje da smo već u 2021. godini na pravom putu punog gospodarskog oporavka i da nastavljamo pozitivne trendove u 2022. godini – naglasio je Horvat.
Unatoč vrlo zahtjevnim gospodarskim okolnostima i padu BDP-a u 2020. godini od 8,1 posto, izgledno je da će Hrvatska s ovim pozitivnim gospodarskim trendovima nastaviti i u sljedećoj godini.
-Sve ove projekcije i pozitivni rezultati do kraja 2021. godine daju optimističnu prognozu da ćemo se već ove godine dana vratiti na pozitivne statističke parametre – istaknuo je predsjednik međimurskog HDZ-a i dodao kako ocjena Europske komisije i kreditne agencije Fitch dolazi nakon uspješne turističke sezone i razdoblja gospodarskog oporavka čija dinamika i uspješnost ovise o dva ključna elementa.
Kako je naglasio Horvat, ključni elementi su procijepljenost stanovništva i kvalitetne ekonomske politike usmjerene na podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Iako Europska komisija očekuje da će rast BDP-a u 2021. godini iznositi 8,1 posto, prema makroekonomskim projekcijama Vlade Republike Hrvatske predstavljenim prilikom donošenja proračuna, očekuje se rast gospodarstva na razini od 9 posto.
– Prema našim projekcijama, uz rast realnog BDP-a od 9 posto, mi ćemo već ove godine biti na razini pretkrizne 2019. godine – poručio je Horvat i dodao kako će u 2021. godini Hrvatska, u usporedbi s prosjekom zemalja Europske unije imati 5 posto veći rast BDP-a.
Tako će Hrvatska imati treći po redu najsnažniji rast BDP-a među zemljama članicama Eurozone, a istovremeno se u 2022. godini očekuje i rast hrvatskog gospodarstva za 5,6 posto prema, čime će Hrvatska zauzeti drugo mjesto, odmah nakon Malte.
Prema prognozama, generatori rasta bit će domaća potražnja, ubrzani rast investicija i ubrzani rast izvoza, a kako je pojasnio Horvat, Hrvatska bi prema procjenama Europske komisije trebala zauzeti visoko 6. mjesto u smanjenju svog proračunskog deficita u 2023. godini.
-Prema projekcijama proračunski deficit trebao bi se smanjiti s 7,4 posto na 2,1 posto. Istovremeno, udio javnog duga trebao bi pasti s 87,3 posto na 77,9 posto čime bi Hrvatska zauzela četvrto mjesto – rekao je Horvat i rujan 2013. godine kada je Vladu vodio tadašnji premijer Zoran Milanović.
Investicijski rejting je tada, kaže Horvat, počeo padati, a zahvaljujući novoj Vladi predvođenoj premijerom Andrejem Plenkovićem, negativan trend je preokrenut te Hrvatska ima najveći kreditni rejting od samih početaka njegovog ocjenjivanja. Tome u prilog ide i činjenica da agencija Fitch smatra da će Hrvatska već u siječnju 2023. godine biti spremna za ulazak u Eurozonu što je prije njihovih dosadašnjih predviđanja.
Kako je naglasio Horvat, Vlada očekuje da će ulazak u Eurozonu i uvođenje eura dodatno osnažiti kreditni rejting. Kako bi se ove projekcije provele u stvarnost, jedan od ključnih elemenata je procijepljenost, a hrvatska Vlada je zahvaljujući pravovremenim reakcijama, uz nastavak proračunskog suficita, uspjela očuvati gotovo 700 tisuća radnih mjesta za čiji je spas investirano 17 milijardi kuna proračunskih sredstava.
Osvrnuvši se na trenutnu razinu procijepljenosti odraslog stanovništva od nešto više od 50 posto, Horvat je poručio kako je čovječanstvo svaku pandemiju dosada pobijedilo kada je stopa procijepljenosti dosegla 95 posto.
-Mandat ove Vlade će do kraja 2024. godine obilježiti četiri strateška cilja, spajanje hrvatskog teritorija izgradnjom Pelješkog mosta, ulazak u Schengen, uvođenje eura čime će briga hrvatskih izvoznika nestati, te nabava 12 multifunkcionalnih borbenih aviona Rafael kao dio europske flote i dodatne zaštite hrvatskog teritorija – zaključio je Horvat.
HDZ MŽ
