U svom govoru u Hrvatskom saboru, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na pet ključnih prioriteta programa rada Vlade koji se odnose na socijalnu sigurnost, perspektivnu budućnost, ekonomsku suverenost, osnaženu državnost te globalnu prepoznatljivost Hrvatske. “To su okosnice našeg Programa koji ispunjavamo i čije ću vam rezultate predstaviti i to pred godinu u kojoj ćemo ponovno zatražiti povjerenje građana kako bismo mogli dovršiti posao koji smo započeli”, poručio je tom prigodom.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Vlade u četvrtoj godini drugog mandata.
Govor predsjednika Vlade u toj prigodi donosimo u cijelosti.
“Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, dame i gospodo, drago mi je što danas imam čast predstaviti vam Izvješće o radu Vlade u četvrtoj godini našeg mandata. Ovo je ujedno i posljednje izvješće koje ću predstaviti do redovnih izbora koji će se održati sljedeće godine. Prošlog je tjedna s 500. sjednicom Vlade navršeno sedam godina otkako je moja prva Vlada predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom u suradnji s demokršćanskim, narodnjačkim, liberalnim i umirovljeničkim strankama te predstavnicima nacionalnih manjina dobila povjerenje Hrvatskog sabora.
Ključne okosnice Vladine politike
Tada sam u svom završnom obraćanju istaknuo ključne okosnice svoje politike.
To su prije svega politička stabilnost, pravna sigurnost, kvalitetan gospodarski okvir za rast i razvoj te društvena solidarnost.
Usto, naš koncept modernog suverenizma počiva na osnaživanju međunarodnog položaja Hrvatske, ponajprije u Europskoj uniji, koje nam je omogućilo djelotvornije promicanje nacionalnih interesa i brže podizanje životnog standarda građana.
Moderni suverenizam znači istodobno držati smjer sigurne i europske Hrvatske, što nam jamči stabilnost, oporavak i razvoj gospodarstva unatoč krizama, ali i čuvanje naše domoljubne, demokršćanske i obiteljske vrijednosti, koje su dio našeg nacionalnog identiteta, tradicije i kulture.
Gledajući unatrag, a posebno u posljednjih tri i pol godine, malo je tko mogao zamisliti s kojim smo se sve krizama morali nositi i kakve sve probleme rješavati.
Najveći broj kriza od Domovinskog rata
Suočavamo se s najvećim brojem kriza još od Domovinskog rata.
Nakon pandemije Covida-19 – koja nas je pogodila za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije – i dva razorna potresa, suočeni smo s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i s njome povezanom energetskom i prehrambenom krizom koje su izazvale inflatorne pritiske.
Nedavni teroristički napad Hamasa na Izrael najnovija je kriza, nažalost s nesagledivim posljedicama za stabilnost svijeta.
Pored toga, imali smo i rekordne poplave i nikad prije zabilježena olujna nevremena, a Slavoniju je nažalost pogodila i afrička svinjska kuga.
Geopolitičke nestabilnosti, rat i sve brže klimatske promjene povećale su i migrantske pritiske s kojima se također nosimo.
No unatoč svim tim izazovima i krizama, i u izuzetno nepovoljnim međunarodnim okolnostima, Hrvatska ide naprijed i uspijeva u ostvarivanju svih svojih strateških ciljeva.
Uz snažan oporavak, nikad bolji makroekonomski pokazatelji
O tome najbolje govori činjenica da smo ove godine istodobno postali članica europodručja, Schengenskog prostora i Europskog stabilizacijskog mehanizma, te smo ušli u „Global Entry“ program.
Štoviše, uz snažan oporavak nakon pandemije i čvrsti gospodarski rast makroekonomski pokazatelji nikada nisu bili bolji.
Prosječna stopa našeg gospodarskog rasta u protekle tri godine (2021–2023) trebala bi dosegnuti čak 7,6%, što Hrvatsku stavlja na visoko treće mjesto u Europskoj uniji, odmah iza Irske (10%) i Malte (7,7%).
Prije sedam godina BDP po stanovniku iznosio je 62% prosjeka Europske unije, a sada je na 73%, što znači da hvatamo korak.
Premda zagovaramo odgovornost pojedinca i socijalno-tržišno gospodarstvo, nismo oklijevali u posezanju za intervencijom države kada je u krizama trebalo zaštititi najugroženije.
Od zemlje u razvoju postali smo jedna od država naprednih gospodarstava
Povremeno se u eteru može čuti da nije neuobičajeno da država intervenira u krizama.
Točno, ali učinili smo to tako da zemlja ostane financijski stabilna i snažna: iznijeli smo pakete mjera pomoći građanima i gospodarstvu; osigurali rekordan rast plaća, mirovina, socijalnih naknada i ulaganja diljem Hrvatske; istodobno smanjivali poreze, udio javnog duga u BDP-u i deficit.
Uostalom, nismo slučajno od ove godine prvi put u povijesti napustili kategoriju “zemlje u razvoju” i službeno postali jedna od 38 država u kategoriji “naprednih gospodarstava” prema skali Međunarodnog monetarnog fonda.
Usto, uzdigli smo se na visoko 12. mjesto među 193 države po ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivoga razvoja.
Istodobno, Hrvatska je, uz Grčku, jedina zemlja na svijetu kojoj su, od početka ruske agresije na Ukrajinu do danas, sve tri agencije povećale kreditni rejting, ali jedina s investicijskim rejtingom u tom slučaju.
Od neinvesticijske razine, kolokvijalno zvane kreditno smeće – Hrvatska je danas korak do A razine.
Sve su to mjerljivi, objektivni i komparativni pokazatelji koji nedvojbeno pokazuju da Hrvatska uistinu napreduje na brojnim područjima.
Preduvjet tome je osigurana politička stabilnost, koju ostvarujemo u suradnji s našim partnerima iz parlamentarne većine.
Pet ključnih prioriteta programa rada Vlade
Poštovane zastupnice i zastupnici,
u svom izlaganju osvrnut ću se na pet ključnih prioriteta programa rada Vlade koja se odnose: prvo, na socijalnu sigurnost kojom gradimo zdravo, solidarno i pravedno društvo; drugo, na perspektivnu budućnost kojom se razvijamo kao konkurentna, vitalna i obrazovana zemlja; treće, na ekonomsku suverenost čime jačamo svoju samodostatnost, potičemo održiv razvoj i zelenu energetsku tranziciju; četvrto, na osnaženu državnost koja se očituje u financijski otpornoj, digitaliziranoj i učinkovitoj državi, i peto, na globalnu prepoznatljivost Hrvatske jačanjem njezinog međunarodnog položaja, vojnih sposobnosti i utjecaja radi promicanja nacionalnih interesa.
To su okosnice našeg Programa koji ispunjavamo i čije ću vam rezultate predstaviti.
To činimo pred godinu u kojoj ćemo ponovno zatražiti povjerenje građana kako bismo mogli dovršiti posao koji smo započeli.
Solidarnost, sigurnost i povjerenje kao okosnice socijalne i pravedne Hrvatske
Cijenjene zastupnice i zastupnici, politike Vlade odražavaju vrijednosti kojih se držimo, a to su vrijednosti kršćanske solidarnosti, socijalne osjetljivosti i brige za najranjivije članove nacionalne zajednice.
Unatoč svim izazovima, ostvarujemo programske ciljeve u pogledu sigurnosti plaća, radnih mjesta, mirovina i socijalnih naknada.
U proteklih sedam godina imamo 265 tisuća više zaposlenih i 220 tisuća više osiguranika.
Stopa zaposlenosti porasla je sa 61,4% na rekordnih 71,2%!
Istodobno, stopa nezaposlenosti je više nego prepolovljena, s 12,3% na 5,4% i najniža je od 1989. godine.
Tome su pridonijele i aktivne mjere zapošljavanja u koje smo uložili preko milijardu eura i time obuhvatili 235 tisuća osoba.
Ako smo prije deset godina imali tek 4 zaposlenih na jednu nezaposlenu osobu, onda je velik iskorak što danas na jednu nezaposlenu osobu imamo čak 16 zaposlenih.
Rekordan rast plaća
Plaće su rasle i iznad onog što smo predvidjeli u Programu Vlade.
U Programu Vlade obećali smo da će prosječna plaća do 2024. iznositi 1.008 eura, a taj prag dosegla je već i medijalna neto plaća, koja u kolovozu iznosi 1.004 eura.
Prosječna plaća porasla je u našem mandatu za 55%, sa 749 na 1.163 eura, što je povećanje od 414 eura.
A minimalna neto plaća porasla je u našem mandatu za čak 69%, s 331 na 560 eura – a ovaj tjedan na sjednici Vlade minimalnu plaću podići ćemo sa 700 na 840 eura bruto.
Unatoč visokoj inflaciji s kojom se suočavamo u protekle dvije godine, zahvaljujući bržem rastu plaća kupovna moć je porasla za 20%.
To su realni pokazatelji rasta plaća i stanje gdje smo sada, u odnosu na ono gdje smo bili 2016. godine.
Uspostavili smo stalan dijalog i partnerstvo sa sindikatima i poslodavcima s kojima vodimo dijalog o nizu tema važnih za gospodarstvo, radnike i građane.
Kroz pregovore sa sindikatima, kao što vidimo već po vijestima, dogovoreno je daljnje povećanje osnovice za 5%, uz rast božićnice na 300 eura te uvođenje uskrsnice od 100 eura.
Time ćemo osigurati sveukupan rast plaća u državnim i javnim službama za gotovo 40%.
Nakon 30 godina primjene postojećeg, neadekvatnog sustava plaća, naša Vlada donosi novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, što je velika reforma za učinkovitiji i sređeniji sustav državne i javne uprave.
Primjenom zakona i pratećih uredbi plaće će rasti svima.
U tu smo svrhu osigurali 850 milijuna eura, što odgovara povećanju osnovice od 14%.
Uvođenjem novog sustava, plaće više neće ovisiti o državnom tijelu ili javnoj službi u kojemu službenik i namještenik radi, već isključivo o radnom mjestu i poslovima koji se obavljaju.
Briga za mlade
Ekonomski rast Hrvatske ovisi o mladima – oni su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju te za uspjeh našeg društva.
Kvalitetno obrazovanje, pronalazak sigurnog i adekvatno plaćenog posla te rješavanje stambenog pitanja ključni su za osamostaljivanje mladih.
Povećali smo na 175 tisuća broj mladih koji rade na neodređeno, a smanjili za 30 tisuća broj zaposlenih na određeno vrijeme, koji smo smanjili na 104 tisuće.
Stopa nezaposlenosti mladih smanjena je za gotovo 11 postotnih poena, odnosno s 24,6% na 13,7%.
Pomogla je i mjera rasterećenja poreza na dohodak. 180 tisuća mladih ostvarilo je prosječni povrat poreza od 611 eura po osobi.
Putem programa subvencioniranog stambenog kreditiranja obuhvaćeno je 34 tisuće mladih obitelji, u kojima je rođeno 8.800 djece te je prijavljeno više od 20.600 maloljetne djece radi mogućnosti korištenja dodatne subvencije.
Kroz Program poticane stanogradnje izgrađeno je tisuću stanova.
U procesu donošenja je i Nacionalni plan razvoja stambene politike do 2030. godine koji će sadržavati mjere i za priuštivo stanovanje mladih.
Plan nam je definirati mjere stanogradnje kako bi se olakšalo kupnju ili najam stanova, što uključuje i suradnju s općinama i gradovima koja već postoji kroz POS program.
Dostojanstvena starost umirovljenicima
Posebno skrbimo o našim umirovljenicima koji su nas zadužili tijekom svog života.
Prosječnu sveukupnu mirovinu podigli smo za 53%, te ona sada iznosi 548 eura.
Najniže mirovine smo podigli za 67% odnosno za 140 eura, te ona sada iznosi 348 eura.
Danima smo slušali smo lažne tvrdnje o tome da je mirovina pala na 39% plaće.
Netočno! Sveukupna mirovina dosegla je 47,1% prosječne plaće.
Uz kontinuirano povećavanje mirovina, svjesni smo da naše starije sugrađane najviše pogađa energetska, prehrambena i inflatorna kriza.
Stoga smo i pored rasta mirovina, donijeli niz drugih mjera.
Povećali smo Nacionalne naknade za starije i omogućili korištenje osobne mirovine uz obiteljsku; povećali smo obiteljske mirovine za 10%; proširili smo krug osoba koji mogu raditi i primati mirovinu.
Dosad smo imali šest intervencija u iznosu od 380 milijuna eura u mirovinski sustav i isplatili smo jednokratna novčana primanja u korist 700 tisuća hrvatskih umirovljenika.
Prije dva tjedna uručeni su i ugovori za izgradnju i opremanje 18 centara za starije, u svakoj od 18 prijavljenih županija, vrijedni 160 milijuna eura.
Po izgradnji centara povećavamo smještajne kapacitete za starije osobe za preko 1.800 mjesta čime i ostvarujemo cilj iz Program Vlade.
Paketi pomoći građanima i gospodarstvu vrijedni 7,2 milijarde eura
Kako bismo pomogli našim građanima i gospodarstvu da se lakše nose s pandemijom, energetskom i inflatornom krizom, donijeli smo šest paketa pomoći vrijednih 7,2 milijarde eura.
Time smo spriječili rast cijena struje, plina i naftnih derivata te osigurali uštede građanima, ali i vrtićima, školama, bolnicama, općinama, gradovima, županijama i drugim ustanovama.
To je održalo koheziju u društvu i spriječilo socijalnu frakturu.
Da slučajno nije bilo mjera Vlade, cijene plina i struje bile bi višestruko veće, što bi ugrozilo naša kućanstva, gospodarstvo kao i gradove i javne ustanove.
Time smo i ove godine osigurali da svi naši građani te poduzeća mirnije dočekaju zimu.
Vodimo brigu i o potrošačkim košaricama čije su cijene porasle zbog globalnog rasta inflacije.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku inflacija je u rujnu usporila na 6,7% u odnosu na rujan prošle godine.
To je najniža stopa inflacije još od veljače prošle godine, otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu.
Rezultat je to našeg paketa mjera, ali i razgovora s trgovačkim lancima i bankarima, kao i administrativnih mjera koje smo donijeli.
Zamrznuli smo cijene proizvoda, prvo njih devet, a sada su ograničene cijene za skupinu od 30 proizvoda.
Ne stoje tvrdnje da je uvođenje eura uzrok inflaciji. Takve teze znale su se čuti i ovdje u Hrvatskom saboru.
Dokaz tome je da zemlje srednje i istočne Europe koje su u Europskoj uniji, a nisu u europodručju, imaju veću inflaciju nego Hrvatska.
Uveli smo i porez na dodatnu dobit od kojeg ćemo redistribuirati svih 245 milijuna eura za najugroženije.
Porastu inflacije nažalost pridonio je dio aktera koji je neopravdano dizao cijene.
Očekujemo solidaran doprinos svih aktera na tržištu, uzimajući pritom u obzir da je Vlada stala uz gospodarstva i uz radnike, u svakoj krizi, a osobito tijekom pandemije kada smo očuvali 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća hrvatskih poduzeća.
Nastavit ćemo i dalje raditi i provoditi politike u interesu svih građana.
Izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom
Posebno skrbimo o osobama s invaliditetom, a donijeli smo i Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Na snagu je 1. srpnja stupio i Zakon o osobnoj asistenciji kojim se prvi put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije koji će koristiti gotovo 12 tisuća osoba više nego dosad.
Prije nekoliko dana smo u javno savjetovanje uputili i Zakon o inkluzivnom dodatku.
Iznos inkluzivnog dodatka bit će veći od iznosa objedinjene četiri naknade koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju.
Obuhvatit ćemo 150 tisuća korisnika, a ukupno će se za mjeru izdvojiti 506 milijuna eura, to je oko 240 milijuna eura više nego do sada.
Modernizacija zdravstva
Krize s kojima smo se susreli ukazale su na potrebu jačanja zdravstvenog sustava koji moderniziramo, uz osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene usluge.
Pokrenuli smo reformu zdravstva vrijednu više od 580 milijuna eura i osigurali najveći rast plaća u zdravstvu, i to unatoč zahtjevnim financijskim okolnostima.
Reorganizira se bolnički sustav, objedinjuje javna nabava, jača primarna zdravstvena zaštita, a osobito se skrbi o mladim liječnicima.
U proteklih šest godina, osnovica za izračun plaća medicinskim djelatnicima povećana je za više od 30%, a riješen je i višegodišnji problem plaćanja prekovremenoga rada u zdravstvu.
Ukupan broj liječnika u sustavu zdravstva povećan je za 20 %, a broj medicinskih sestara i tehničara povećan je za 12,7 %.
Realiziramo važne projekte u zdravstvu, poput uspostave hitne helikopterske medicinske službe i uspostave hitne pomorske medicinske službe, a radimo i na velikim projektima Imunološkog zavoda i Nacionalne dječje bolnice.
Kada nacionalnim ulaganjima pridodamo europska sredstva i zajmove Svjetske banke, ukupno smo osigurali 2,2 milijarde eura kapitalnih ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu kako bi građani u svim krajevima Hrvatske imali što kvalitetniju zdravstvenu skrb.
Snažno gospodarstvo i ulaganje u obrazovanje kao ključni elementi vitalne Hrvatske
Poštovane zastupnice i zastupnici, snaga države i njezina budućnost očituje se u konkurentnosti gospodarstva, demografskoj vitalnosti i ulaganju u znanost i obrazovanje.
Gospodarski oporavak i poslovno okruženje jedni su od najvažnijih pokazatelja stanja države.
U središtu naših politika i mjera stavljamo mikro, male i srednje poduzetnike, koji su stup našeg gospodarstva.
2016. godine hrvatski BDP po stanovniku bio je isti kao 2010. godine – sedam godina nije uopće rastao!
No, u proteklih sedam godina našeg mandata BDP po stanovniku povećan je za više od 6000 eura.
BDP je narastao za 20 milijardi eura, s 47 milijardi eura na 67 milijardi eura.
Udio javnog duga u BDP-u značajno je pao.
2016. iznosio je gotovo 80%, a očekujemo da će ove godine pasti na 60,7% BDP-a.
Najbolji odgovor onima koji pripisuju makroekonomska i politička postignuća slučajnosti daju izvješća agencija za kreditni rejting, koje nas hladno ocjenjuju i s apotekarskom preciznošću.
Unatoč svim krizama, kreditni rejting povećan za četiri stupnja
A to povjerenje i 11. kvartal rasta gospodarstva zaredom prepoznaju i svjetske agencije za kreditni rejting, koje Hrvatskoj dodjeljuju najviši investicijski kreditni rejting dosad.
Nedavno su Standard&Poor’s i Fitch revidirali izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske iz stabilnih u pozitivne.
Dakle, u našem mandatu, i unatoč svim krizama, naš je kreditni rejting povećan za četiri stupnja, nadomak A razine, odnosno iznadprosječne investicijske razine.
To je poruka povjerenja u politiku koju vodimo.
Mi smo ove godine prvi put izdali narodne državne obveznice za koje su građani uložili 1,3 milijardi eura, i više nego što smo očekivali, a pola milijarde eura uložili su institucionalni investitori.
Slijedi i izdavanje trezorskih zapisa.
Porezno i administrativno rasterećenje
Proveli smo pet krugova poreznog rasterećenja vrijednih 1,3 milijarde eura.
Na početku mandata stopa poreza na dobit iznosila je 20%, a mi smo je prepolovili i ona danas za 93% hrvatskih poduzeća iznosi samo 10%.
Smanjene su stope poreza na dohodak, kao i PDV na niz proizvoda.
U 2024. na snagu stupaju zakonske izmjene koje će svima dodatno podignuti plaće.
Ujedno jačamo fiskalnu autonomiju općina, gradova i županija, pojednostavljuje se porezni sustav, dodatno se podiže osnovni osobni odbitak te se subvencioniraju davanja za mirovinske doprinose.
Ovaj krug porezne reforme takav je da smo toliko rasteretili građane i povećali prihode općinama, gradovima i županijama da oni sada, nepobitno, imaju prostora za povećanje plaće.
Zahvaljujući Vladinim mjerama fiskalne decentralizacije, ukupno su gradovi i općine zabilježili rast prihoda od milijardu eura.
Prošle godine ostvaren je i suficit na razini opće države, zahvaljujući povećanju prihoda lokalnih jedinica.
U prvih devet mjeseci ove godine dohodak o čijim stopama odlučuju lokalne vlasti porastao je za više od 30%.
Stoga postoji financijski prostor u kojem lokalne jedinice mogu dodatno pridonijeti našim naporima i usmjeriti dio viška na podizanje plaća građanima.
Pritom treba dodati da smo za 22 hrvatska grada u novoj europskoj perspektivi osigurali 680 milijuna eura kroz ITU mehanizam.
Posebno bih spomenuo naše obrtnike. Broj otvorenih i aktivnih obrta raste iz godine u godinu te trenutno imamo oko 107 tisuća aktivnih obrta koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi. U našem mandatu broj aktivnih obrta porastao je za čak 43%.
Ravnomjerni regionalni razvoj
Naša suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave temelji se na iskrenom dijalogu i partnerstvu, na funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji te na projektnoj suradnji, osobito za realizaciju projekata iz europskih fondova.
Održali smo 14 sjednica Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
Takve suradnje Vlade i županija nije bilo prije naše Vlade, a dosad je pridonijela realizaciji brojnih projekata diljem Hrvatske.
Na području Slavonije, Baranje i Srijema ugovoreno je 2,9 milijardi eura, a održali smo 15 sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
U provedbi je Razvojni Sporazum za Sjever Hrvatske s indikativnom vrijednošću projekata od 2 milijarde eura.
Ulaganja u hrvatske otoke iznose više od 2 milijarde eura, iz nacionalnih i europskih sredstava, a uspostavili smo i Registar otoka.
U novoj financijskoj perspektivi osigurali smo 150 milijuna eura isključivo za otoke za koje smo donijeli novi zakon te druge programe.
Posebnu smo pažnju posvetili potpomognutim i brdsko-planinskim područjima s izdvojenom alokacijom od 470 milijuna eura.
Provodimo Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije s iznosom od 2 milijarde eura.
Pokrenuli smo Programe razvoja Dalmatinske zagore i Gorskog kotara, za što su već uručeni prvi ugovori.
Iskorištenost europskih sredstava
Ove godine obilježili smo desetu obljetnicu članstva u Europskoj uniji.
Ukupna neto dobit Hrvatske u odnosu na uplate i isplate u proračun Europske unije iznosi 12 milijardi eura.
A za razliku od 2016., kada je ugovorenost bila samo 9%, sada smo na preko 115% ugovorenosti.
U novom programskom razdoblju poduzeli smo znatne napore da izborimo najviše za Hrvatsku unatoč smanjenju ukupnih sredstava za regionalnu politiku na razini Europske unije.
Hrvatska ukupno na raspolaganju ima oko 25 milijardi eura u ovom desetljeću.
Time smo dobili značajnu polugu za ulaganja u naš rast i razvoj te nastavak smanjenja razvojne razlike u odnosu na prosjek EU.
Nastavljamo povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja se ne bi mogla ostvariti bez provedbe reformi.
To uključuje brojne reforme i donosi ulaganja u gradnju škola, vrtića, bolnica, kao i u energetici, obnovi, digitalnoj i zelenoj tranziciji.
Hrvatskoj je za provedbu investicija definiranih Planom oporavka do sada uplaćeno 2,2 milijarde eura od predviđenih 5,5 milijardi.
Do kraja ove godine očekuje se još jedna uplata u visini od 700 milijuna eura.
Nedavno smo uputili zahtjev za dodatne 4,4 milijarde eura povoljnih zajmova.
Razvoj kvalitetnog sustava obrazovanja
Poštovane zastupnice i zastupnici, reforma obrazovanja i razvoj ljudskih potencijala ključan su element razvoja Hrvatske.
Ukupna izdvajanja za znanost i obrazovanje povećana su za 85% odnosno za 1,6 milijardi eura.
Do kraja prošle godine uložili smo 265 milijuna eura u izgradnju ili obnovu čak 498 vrtića.
Do 2026. želimo da najmanje devetero od desetero djece ima svoje mjesto u vrtiću te ćemo ulaganjima u izgradnju i opremanje vrtića osigurati dodatnih 39 tisuća mjesta.
U sustavu osnovnog obrazovanja prioritet nam je prelazak svih škola na rad u jednoj smjeni za što je iz više različitih izvora osigurana milijarda i pol eura.
Od ove školske godine krenuo je i projekt cjelodnevne škole.
U fokusu nam je također i strukovno obrazovanje koje pohađa 70% srednjoškolaca.
Radi se o obrazovanju koje mlade ljude priprema za svijet rada, ali i za nastavak obrazovanja.
Za pristupačnije i kvalitetnije obrazovanje učenika i studenata za ovu školsku i akademsku godinu osigurali smo 240 milijuna eura.
To uključuje: besplatni obrok za sve učenike u osnovnoj školi, njih 304 tisuće u Hrvatskoj (70 milijuna eura godišnje); besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola u Hrvatskoj (20,5 milijuna eura godišnje); besplatan prijevoz za učenike (68,5 milijuna eura godišnje); te pomoćnike u nastavi i stručne komunikacijske posrednike te sufinanciranje studentske prehrane i smještaja, kao i stipendije.
Brojna su ulaganja u studentske domove, subvencioniramo smještaj studenata, spriječili smo znatna poskupljenja studentske prehrane, a dodjeljujemo i brojne STEM stipendije.
A nakon dvadeset godina donijeli smo novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Značajno povećana izdavanja za kulturu i sport, stupove naše međunarodne prepoznatljivosti
Kultura je važna za očuvanje hrvatskog identiteta, naše tradicije i baštine.
Značajno smo povećali izdvajanja za kulturu, s 0,56% na 1,3 % državnoga proračuna.
Realizirali smo reformu ključnih zakona o: arhivima, knjižnicama, muzejima, elektroničkim medijima, audiovizualnim djelatnostima, kazalištima, o financiranju i upravljanju.
Digitaliziramo kulturnu baštinu kako bi ona bila dostupna svima, a uskoro ćemo u javno savjetovanje uputiti i novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Tijekom pandemije osigurali smo potporu kulturnom i kreativnom sektoru.
Unaprijedili smo porezni status kulture i umjetnika, osigurali izravne potpore za nove kategorije samostalnih umjetnika te ulagali u kulturnu infrastrukturu.
Uz kulturu i baštinu, sport i turizam su ono što Hrvatsku čini prepoznatljivom u svijetu pa često naglašavamo da su upravo turizam i sport dva stupa naše međunarodne prepoznatljivost.
Utrostručili smo proračun za sport, na gotovo 80 milijuna eura.
Na snagu je stupio novi Zakon o sportu.
Od 2018. godine izdvojili smo više od 26 milijuna eura za sufinanciranje organizacije 110 velikih sportskih natjecanja te više od 14 milijuna eura za sufinanciranje izgradnje ili obnove 250 sportskih objekata diljem Hrvatske.
Ove godine donijeli smo i Odluku o proglašenju naša dva najveća stadiona – Maksimira u Zagrebu i Poljuda u Splitu sportskim građevinama od nacionalnog interesa.
Schengen i euro otvaraju novu stranicu razvoja hrvatskog turizma
Time osiguravamo mogućnost sufinanciranja njihove izgradnje, obnove ili rekonstrukcije.
Od 2016. godine, Hrvatsku je posjetilo više od 135 milijuna gostiju, koji su ostvarili više od 750 milijuna noćenja.
Rezultati za 2023. ukazuju na podjednak broj dolazaka i noćenja u odnosu na 2019. godinu, što ukazuje na brz oporavak i otpornost turističkog sektora.
Prihodi od stranih turista rasli su s 8,6 milijardi eura u 2016. godini na 13,1 milijardu eura u 2022. godini.
Tome je pridonijelo i razvijanje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije.
Prošle godine donesena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a početkom 2024. na snagu će stupiti i novi Zakon o turizmu.
Kontinuirano pružamo podršku turističkom sektoru.
Članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju otvara novu stranicu razvoja hrvatskog turizma.
Samodostatna, održiva i zelena Hrvatska koja ispunjava ciljeve održivog razvoja
Poštovane zastupnice i zastupnici, usprkos svim do sada poduzetim mjerama pomoći, pritisak na primarnu proizvodnju, kao prvu fazu lanca opskrbe hranom, i dalje je jak i intenzivan, a zajednički cilj je veća samodostatnost hrvatske poljoprivrede.
Našu poljoprivrednu politiku usmjeravamo na ulaganja u sektor poljoprivrede, ribarstva i akvakulture.
Od početka mandata ključni nam je cilj modernizacija poljoprivredne infrastrukture, povećanje kvalitete hrane te jačanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača, za domaću distribuciju, ali i za izvoz.
Primjer jedne takve modernizacije je i prvi Regionalni distributivni centar za voće i povrće u Osječko-baranjskoj županiji koji smo otvorili početkom godine.
Globalne okolnosti ukazuju da je upravo proizvodnja hrane vitalna za svako društvo.
Ulaganjem u poljoprivredu pomažemo i opstanku hrvatskog sela.
Za poljoprivredne projekte do 2027. godine na raspolaganju imamo gotovo 3,8 milijardi eura.
Ispunili smo cilj povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za 30% do 2024.
Temeljem Programa komasacije provodimo reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem, planira se okrupniti 18.000 ha zemljišta do kraja 2025.
Nažalost, istok Hrvatske pogodila je epidemija afričke svinjske kuge, koja je poharala i druge zemlje, osobito u susjedstvu.
Suosjećamo s našim svinjogojcima i snažno ćemo ih podržati kako bi sanirali gubitke i oporavili proizvodnju. Izašli smo s paketom pomoći od 30 milijuna eura. Struka je potvrdila opravdanost mjera.
Dosad je nažalost eutanazirano oko 2,5 posto ukupnog svinjskog fonda u Hrvatskoj, no bez mjera ograničenja, taj bi broj bio znatno veći.
Hrvatska uz LNG terminal na Krku postaje istinsko regionalno energetsko čvorište
Uz poljoprivredu, grana koja nam je od strateške važnosti, pogotovo u današnje vrijeme je energetika.
Hrvatsku strateški pozicioniramo kamo pripada, a širenjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubika plina želimo od nje napraviti istinsko čvorište.
Za razliku od onih koji su bili protiv Terminala za ukapljeni plin na Krku, mi smo ga nakon 40 godina rasprava izgradili.
A to nam je osiguralo stabilnost u krizi jer da nismo imali LNG Terminal, Hrvatska bi uvelike ovisila o ruskom plinu i bila u teškoj gospodarskoj situaciji i socijalnoj krizi, s rastućim javnim dugom, i danas sigurno ne bismo bili u europodručju.
Pritom razvijamo zajedničku inicijativu s Bavarskom, Austrijom i Slovenijom o ulaganju u plinovod koji bi ih povezao s našim LNG terminalom.
Kriza otvara nove prilike za pozicioniranje Hrvatske na europskoj energetskoj karti kroz dodatna ulaganja u našu energetsku infrastrukturu i zelenu tranziciju.
Usvojili smo Strategiju niskougljičnog razvoja i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Uspostavili smo i okvir za provedbu Modernizacijskog fonda za ulaganje u zelenu i pravednu tranziciju i smanjenje emisija stakleničkih plinova temeljem kojeg je Hrvatskoj dosad isplaćeno 210 milijuna eura.
Usvojili smo i nacionalnu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu.
Kroz provedbu mjera cilj je da Hrvatska postane otpornija na klimatske promjene i da što manje ima šteta od ekstremnih vremenskih događaja.
S obzirom na rastuće klimatske promjene i nužnost prilagodbe njihovim negativnim utjecajima poduzeti su prvi koraci radi osnivanja nacionalnog Centra za klimu.
U provedbi su projekti zaštite prirode kojima je cilj očuvanje bogatstva biološke raznolikosti.
Planiramo provedbu niza projekata geotermalne energije za proizvodnju električne energije, s potencijalom u toplinarstvu, poljoprivredi ili stakleničkoj proizvodnji, a ulažemo i u solarne elektrane i vjetroelektrane.
Neovisnost pravosuđa i borba protiv korupcije kao jasan smjer Vlade i uvjet bez kojeg se ne može
Poštovane zastupnice i zastupnici, u proteklih sedam godina znatno smo poboljšali materijalne, financijske, prostorne i druge uvjete za rad sudova i zaposlenika u pravosuđu.
Izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika povećali smo za 13 % osnovicu plaća pravosudnih dužnosnika i povećali koeficijent za izračun plaća sudaca i zamjenika državnih odvjetnika prvostupanjskih tijela.
Prvostupanjskim sucima i zamjenicima državnih odvjetnika neto plaće su rasle za više od 500 eura.
Prosječne plaća službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti u mandatu naše Vlade porasle su za više od 70%, od čega je samo u ovoj godini rast dosegao 27%.
U informatizaciju pravosuđa uloženo je gotovo 300 milijuna eura.
Uveli smo sustav e-Komunikacije na sve sudove, modernizirali zemljišnoknjižne postupke i digitalizirali vođenje zemljišnih knjiga.
Nastavljamo ulagati u pravosudnu infrastrukturu diljem Hrvatske.
Rekonstrukcija zgrade nove zagrebačke gruntovnice najvažnija je pravosudna investicija u Zagrebu u posljednjih desetak godina, a vrijedna je 12,6 milijuna eura.
Pored toga promijenili smo ključne procesne zakone – Zakon o kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku.
Postupak je ubrzan kroz propisivanje okvirnih rokova za trajanje postupka, osnaživanje rasprave na daljinu i uvođenje plana upravljanja postupkom.
Ukinuli smo višegodišnju praksu višestrukog ukidanja presuda u kaznenim postupcima te uvodimo tonsko snimanje na sudove.
U vezi s učinkovitošću pravosuđa, rješavanje sudskih predmeta prošle je godine značajno povećano.
Riješeno je 52.500 predmeta više nego što ih je zaprimljeno, te je broj neriješenih predmeta smanjen za 11%.
Stopa rješavanja, koja je 2021. bila 92%, prošle je godine dosegla 109%, dok je ukupno trajanje predmeta smanjeno za 56 dana.
U pogledu antikoruptivnih mjera, uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. izradili smo niz novih zakonodavnih rješenja uključujući Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i Zakon o sprječavanju sukoba interesa – koji je pozitivno ocijenjen i od strane Vijeća Europe (GRECO) i Europske komisije.
Ukinuli smo imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena dijela te uveli pravila koja se odnose na deklariranje sukoba interesa posebnih savjetnike i članova savjeta Vlade.
Usvojili smo Kodeks ponašanja za državne dužnosnike i prva smo hrvatska Vlada koja ima propisane etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti.
Prvi put uređujemo područje lobiranja svjesni da neregulacija lobističkih aktivnosti otvara prostor i sumnju na koruptivno djelovanje.
Paralelno s tim jačamo i kapacitete tijela kaznenog progona i ono najbitnije, što uporno ponavljam – DORH, USKOK i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade.
Predstavili smo i treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji – kojim uvodimo, do sada najopsežnije, a i možda najznačajnije promjene.
Predložene mjere još jednom potvrđuju, da za razliku od prethodnih Vlada čije se politika svodila na deklaratornu osudu nasilja mi imamo stvarnu političku volju promijeniti stvari zaštititi žrtve i kažnjavati počinitelje.
Zato i pooštravamo kaznenopravnu politiku, no jasna poruka kako nasilje nije prihvatljivo mora dolaziti i kroz pravosudni sustav, uključujući i kroz izricanje strožih sankcija za počinitelje ovih kaznenih i prekršajnih djela.
Sustav domovinske sigurnosti
U razdoblju iza nas, suočili smo se s brojnim krizama kada je bilo važno djelovanje sustava domovinske sigurnosti kojeg čine snage civilne zaštite, vatrogasci, policija, vojska, HGSS, Hrvatski Crveni križ.
Učinkovit sustav civilne zaštite ključna je sastavnica unaprjeđenja upravljanja kriznim situacijama.
Upravo zahvaljujući kvaliteti i učinkovitosti sustava domovinske sigurnosti i civilne zaštite te njenih operativnih snaga, danas su sve raspoložive snage spremne za brzu reakciju i provođenje mjera u uvjetima kriza.
Svjedočimo sve razornijim poplavama i olujnim nevremenima, zbog sve bržih klimatskih promjena koje zahtijevaju koordiniran i jedinstven odgovor kako bismo u budućnosti ublažili negativne posljedice za građane i njihovu imovinu.
Prošle smo godine donijeli Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa, prvi dokument koji uređuje kriterije za povećanje spremnosti na katastrofe.
Ukupno je izgrađeno više od 227 kilometara nasipa i zidova, 14 kilometara obaloutvrda, a uređeno je 30 kilometara vodotokova.
Uskoro ćemo u potpunosti dovršiti projekt modernizacije savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradište ukupne duljine 173 kilometara u koji će se uložiti 49 milijuna eura.
Jedan od važnih projekata je Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).
Riječ je o funkcionalnom informacijskom sustavu koji hrvatske građane i goste naše države, upozorava u slučaju ugroza. Nedavno smo tim putem obavijestili naše građane u Maroku i Izraelu.
Poseban dio sustava civilne zaštite je razminiranje minski sumnjivog područja za što smo od listopada 2016. do danas utrošili 355 milijuna eura. Do 1. ožujka 2026. planiramo utrošiti još 110 milijuna eura.
Vatrogastvu smo dali novi institucionalni i zakonski okvir, veća proračunska i kvalitetnija materijalna sredstva.
Vatrogasci pružaju velik doprinos našem sustavu domovinske sigurnosti, a novi Zakon o vatrogastvu dignuo je vatrogasni sustav na višu razinu.
Razvoj prometne infrastrukture jedno od najvećih postignuća ove Vlade
Poštovane zastupnice i zastupnici, razvoj prometne infrastrukture jedno je od najvećih ostvarenja ove Vlade, s ciljem da kvalitetno povežemo sve krajeve Hrvatske.
Izgradili smo Pelješki most – najveći i najznačajniji infrastrukturni projekt koji će ostati kao simbol prvog desetljeća članstva u Europskoj uniji.
Dovršetkom koridora Vc modernom četverotračnom autocestom spojili smo Baranju s ostatkom Hrvatske.
S autocestom do Siska stanovnici Banovine uskoro će biti prometno bolje povezani sa Zagrebom, od Uskrsa iduće godine.
Gradimo i brze ceste Križevci – Koprivnica, Farkaševac – Bjelovar – Virovitica te srijemsku transverzalu.
U pripremi je i projekt izgradnje brze ceste od Požege do autoceste kod Starog Petrovog Sela.
Vodimo računa i povezanosti sjevera Hrvatske, a u tome je važna izgradnja brze ceste Ivanec – Varaždin – Krapina koja će pridonijeti razvoju toga kraja.
U Zagrebu obavljamo pripreme za izgradnju treće trake prema Karlovcu te treću traku obilaznice grada.
U Osijeku smo otvorili i most preko Drave, koji je najduži u Hrvatskoj.
Brojni su projekti i na Jadranskoj obali i naše smo aktivnosti u cestogradnji na Jadranu usmjerili na tri glavna područja.
Prvo, Istra i Kvarner kroz završetak istarskog ipsilona, tunela Učka, ceste DC403, te projekta izgradnje dugo očekivane dionice Križišće – Žuta Lokva, preko Senja, koja će značajno skratiti put od Rijeke do Dalmacije.
Nastavljamo i dalje graditi na jugu i to autocestu Doli – Dubrovnik čime ćemo u potpunosti dovršiti hrvatsku dionicu na jadransko-jonskom pravcu.
I treće, Srednja Dalmacija gdje su u tijeku radovi na izgradnji buduće splitske obilaznice u sklopu nove prometnice Trogir – Omiš, na kojoj je već otvoren most na Cetini.
Potpisan je i ugovor za gradnju tunela Kozjak.
Pripremamo i dokumentaciju za izgradnju brze ceste Zagvozd – Imotski.
Trenutno ulaganja u željeznički sektor iznose 1,5 milijardi eura, a u idućih deset godina uložit ćemo 6 milijardi eura za razvoj željeznica.
Nakon što smo u razvoj cesta, mostova, morskih, riječnih i zračnih luka uložili preko četiri milijarde eura, pred nama je i desetljeće ulaganja u željeznice te nastavak renesanse hrvatske obale i hrvatskih luka.
Ubrzali smo i pojednostavili obnovu nakon potresa
Početkom godine pristupili smo reorganizaciji procesa obnove putem zakonodavnih izmjena gdje nam je cilj bio ubrzati i pojednostaviti postupak te poboljšati model samoobnove.
Uzimajući u obzir sve izazove s kojima smo se suočili – osobito globalne okolnosti pandemije i energetske krize, poremećaje u dobavnim lancima, rast cijena građevinskog materijala i manjak radnika u sektoru – značajno smo ubrzali obnovu.
Sredinom ove godine iskoristili smo obje alokacije Fonda solidarnosti i za zagrebački i petrinjski potres, milijardu i tri milijuna eura.
To podrazumijeva ne samo vraćanje u prijašnje stanje, već konstrukcijsku i cjelovitu obnovu javnih zgrada, kulturnih ustanova, sakralnih objekata, prometnica, bolnica, vrtića, škola i visokih učilišta.
Vjerujem da će naše iskustvo obnove i korištenja sredstava Fonda solidarnosti biti dragocjeno za sve ostale članice koje se nađu u ovakvim neželjenim situacijama.
Osigurali smo dodatnih 1,5 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost za obnovu, a ubrzava se i obnova privatnih objekata.
Dosad je obnovljeno preko 10.600 kuća i zgrada, a u izgradnji je aktivno 1.313 gradilišta.
Činimo sve da što prije vratimo stanovnike potresom pogođenih područja u njihove stare ili nove domove.
Kvalitetnije upravljamo i državnom imovinom.
Donosimo novi Zakon o Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama, kojim ćemo ići u smjeru daljnje funkcionalne i financijske decentralizacije upravljanja nekretninama radi ravnomjernog regionalnog razvoja i realizacije infrastrukturnih projekata.
Međunarodno pozicioniranje i jačanje sposobnosti kao temelj osiguranja mira i sigurnosti
Hrvatska je danas uvažena članica međunarodne zajednice.
Ušli smo u uski krug svega 16 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja.
Započeli smo i pregovore te nam je cilj u narednim godinama postati i punopravna članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u okviru čega je nedavno predstavljeno i prvo hrvatsko Ekonomsko izvješće.
To je velika čast, prilika, ali i odgovornost.
U aktualnim geopolitičkim okolnostima moramo jačati svoje sigurnosne i obrambene kapacitete kako bismo izbjegli moguće sigurnosne ugroze.
Razvoj policije
Pitanje sigurnosti, na nacionalnoj i globalnoj razini, postaje sve važnije i složenije, a u tome je upravo hrvatska policija najvažniji čimbenik.
Kad je riječ o ulaganju u opremanje policije i infrastrukturu, uložili smo gotovo 300 milijuna eura, a značajno su i rasle plaće hrvatskim policajcima.
Osobni primitak hrvatskog policajca rastao je gotovo 90% kada je riječ o bruto iznosu, zahvaljujući mjerama Vlade.
U okolnostima migracijskih pritisaka, posebno smo zahvalni hrvatskim policajcima koji svakodnevno čuvaju državnu granicu, kao i vanjsku schengensku granicu Unije.
Zahvaljujući njihovom angažmanu spriječen je mnogo veći broj nezakonitih prelazaka.
U tom kontekstu, Hrvatska se protivi gradnji žice i ograda koje nisu djelotvorne, već je potrebno jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost te rješavati problem na izvoru.
Zalažemo se i da Bosna i Hercegovina sklopi sporazum s Frontexom kako bi joj pomogao u suzbijanju nezakonitih migracija i kontroli situacije.
Ulaganje u obrambene sposobnosti
Rekordnim ulaganjima u našu obranu dajemo zamah i modernizaciji Hrvatske vojske, njenoj sposobnosti i uvježbanosti.
Udvostručili smo i obrambeni proračun, s pola na više od jedne milijarde eura.
Prelazimo na zapadno, najmodernije naoružanje koje jamči sposobnost svih triju grana Hrvatske vojske.
Dostigli smo smjernice NATO-a o izdvajanju 20% za modernizaciju i opremanje.
Na 30. obljetnicu ustrojavanja Oružanih snaga donijeli smo odluku o nabavi novog borbenog aviona.
Prvih šest hrvatskih Rafalea doletjet će na proljeće u Hrvatsku, kad naši piloti završe obuku, a već su dva aviona prešla u hrvatsko vlasništvo.
Osim što je to najveća investicija u Oružane snage od osamostaljenja, nabava eskadrile 12 aviona Rafale najvažnija je strateška odluka za našu obranu.
Kapacitet projekcije snage daleko izvan naših granica koji dobivamo bit će jamac naše sigurnosti i promijenit će strateško pozicioniranje Hrvatske na geopolitičkoj i vojnoj karti Europe.
Ulažemo također u opremanje i modernizaciju Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice.
Od 2016. godine do danas za izgradnju nove i adaptaciju postojeće vojne infrastrukture i građevina izdvojili smo 120 milijuna eura.
U tijeku je izgradnja infrastrukture za potrebe višenamjenskog borbenog aviona, borbenog vozila Bradley i višenamjenskog helikoptera Black Hawk.
Nedavno smo nabavili i helikoptere Kiowa Warrior, a nabavljen je i protuzračni obrambeni sustav Mistral-3, koji je u potpunosti kompatibilan s avionima Rafale.
Hrvatsku vojsku vratili smo u gradove, kamo ona tradicionalno i pripada, i to u Sinj, Vukovar, Varaždin, Pulu i Ploče.
Ponosni i zahvalni nastavljamo brinuti o hrvatskim braniteljima
Ponosni i zahvalni hrvatskim braniteljima, nastavljamo cijeniti njihov doprinos u Domovinskom ratu.
Donijeli smo jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima kojim smo sustavno uredili status i prava branitelja i dragovoljaca, ratnih vojnih invalida, zatočenih, nestalih i umrlih branitelja te članova njihovih obitelji.
A novim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima prvi ćemo put u 20 godina povećati invalidnine hrvatskih ratnih vojnih invalida i zaokružiti proces proširenja opsega prava za mirovine ratnih vojnih invalida Hrvatskoga vijeća obrane.
Donijeli smo posebni zakon o nestalima u Domovinskom ratu, kojim smo potvrdili bezuvjetnu predanost i posvećenost rješavanju pitanja nestalih.
Intenzivno i predano radimo na pronalasku 1803 nestala branitelja i civila i nastavit ćemo sve dok ih sve ne pronađemo.
Čuvamo dostojanstvo hrvatskih branitelja i istinu o Domovinskom ratu. To su temelji moderne Hrvatske.
A nećemo odustati ni od procesuiranja ratnih zločina koji ne zastarijevaju.
Unaprijedili smo i ubrzali stambeno zbrinjavanje, a poboljšali smo zaštitu zdravlja i psihosocijalnog osnaživanja braniteljsko-stradalničke populacije.
Osmislili smo projekt inovativnih veteranskih centara u Šibeniku, Sinju, Daruvaru i Petrinji, uz plan izgradnje novih, koristeći pritom europska sredstva.
Ispravili smo nepravdu prema 62 tisuće hrvatskih branitelja i njihovih obitelji kojima su za 10% bile smanjene mirovine ostvarene po posebnim propisima.
Očuvanje naših vrijednosti i identiteta
Uz te prioritete, bit će nam kao i dosad važno da politike Vlade odražavaju naše vrijednosti i identitet.
Dan državnosti ponovno slavimo 30. svibnja, kada je uspostavljen prvi demokratski višestranački sabor, kao utjelovljenje suverene volje hrvatskog naroda.
18. studenoga proglasili Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Usto, regulirali smo rad nedjeljom kako bismo radnicima omogućili da se radi samo 16 nedjelja u godini, a da ostale provedu sa svojim obiteljima. Time smo također osigurali da se taj rad nedjeljom plaća 50% više.
Donosimo prvi Zakon o hrvatskom jeziku kako bismo njegovali i razvijali hrvatski jezik te ga zaštitili u vremenu globalnih izazova.
Imajući u vidu ulogu Katoličke crkve kroz povijest u očuvanju identiteta hrvatskog naroda, nastavljamo i redovan dijalog s Hrvatskom biskupskom konferencijom o nizu pitanja, uz razvoj bliskih odnosa i sa Svetom Stolicom.
Obilježavanjem povijesnih dana i obljetnica te naše politike koje proizlaze iz naših vrijednosti, daju pouzdan smjer sigurne, ali i hrabre Hrvatske, koja drži do svojih vrijednosti, koja je ponosna na svoju povijest, koja zahvaljujući sadašnjoj stabilnosti s pouzdanjem gradi svoju perspektivnu budućnost.
Politika prema susjedstvu
Za Hrvatsku je od strateške važnosti prosperitetno, demokratsko i stabilno susjedstvo koje dijeli iste europske vrijednosti.
Bosna i Hercegovina je posebno važna u tom smislu.
Pomogli smo snažnim angažmanom da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo u EU.
A prošli sam tjedan u Sarajevu obavio konzultacije s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto i čelnicima Parlamentarne skupštine.
Potaknuo sam ih na usvajanja potrebnih zakona kako bi BiH čim prije ispunila preduvjete za otvaranje pristupnih pregovora.
U vezi s položajem Hrvata u BiH naša politika je konzistentna i uspješna.
Za razliku od aktera koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istodobno podupiremo cijelu Bosnu i Hercegovinu.
U tom smo smislu i prije nekoliko mjeseci održali i Treću zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Preko ministarstava i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u BiH samo ove godine realiziramo projekte vrijedne 66,5 milijuna eura.
Skrbimo i o položaju hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori, gdje Hrvati imaju ministra u srbijanskoj Vladi te zastupnika u Skupštini Crne Gore.
S Hrvatskim nacionalnom vijećima u Srbiji i u Crnoj Gori ostvarujemo stalnu suradnju.
Kao važno postignuće naše politike modernog suverenizma ostat će Hrvatski dom Matica u Subotici, što je ulaganje Vlade kako bi Hrvati u Srbiji dobili središnje mjesto okupljanja.
Ostvarujemo kvalitetno partnerstvo Hrvatske s predstavnicima nacionalnih manjina s kojima provodimo Operativne programe i radimo na razvoju infrastrukture, poduzetništva i ravnomjernom razvoju.
Briga o nacionalnim manjinama u hrvatskom društvu jest i vrijednosno pitanje, a time jačamo i položaj Hrvata u zemljama u susjedstvu.
Hrvatska je u ožujku preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, a u lipnju predsjedanje Strategijom EU za jadransko-jonsku regiju i Jadransko-jonskom inicijativom.
Bili smo i domaćini sastanka Svjetskog židovskog kongresa u Zagrebu.
Aktivno radimo i u okviru mediteranske suradnje u formatu MED 9.
Također, izražavamo kontinuirano solidarnost prema Ukrajini kroz organizaciju prvog parlamentarnog sastanka Krimske platforme, kao i konferenciju o procesuiranju ratnih zločina. Također smo organizirali međunarodnu konferenciju o humanitarnom razminiranju na kojoj je prikupljeno više od pola milijarde eura.
Nastavit ćemo podržavati Ukrajini kao što smo to činili i do sada i politički i ekonomski i humanitarno i vojno.
Budući prioriteti – demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija i obrazovanje
Želio bih reći nekoliko riječi i o budućim prioritetima. Proteklih sedam godina koje su iza nas pokazale su da smo se morali baviti krizama na koje nismo mogli utjecati.
Naš prvi prioritet u ovom desetljeću bit će demografska revitalizacija, što je strateško pitanje hrvatske budućnosti.
Dosad smo triput povećavali rodiljne i roditeljske potpore, s 353 na 995 eura, koje sad iznose gotovo tisuću eura.
Usto, pravo na doplatak za djecu odsad će imati sva kućanstva čiji mjesečni dohodak po članu obitelji ne prelazi 618 eura, umjesto dosadašnjih 309 eura.
Zahvaljujući tome broj djece koje će imati pravo na doplatak udvostručuje se i podiže na 511 tisuća.
Usredotočit ćemo se na jačanje obitelji, mladih te se baviti i rješavanjem stambenih pitanja, što prepoznajemo kao izazov u vremenu rastućih cijena nekretnina i najma.
Uskoro ćemo predstaviti i Strategiju demografske revitalizacije za naredno desetljeće, čiji je trend negativan još od kraja Drugog svjetskog rata.
Drugo, to je digitalna transformacija i države i društva i gospodarstva, koja u vremenu umjetne inteligencije treba transformirati i modernizirati naše gospodarstvo, potaknuti veće stope rasta, osigurati kvalitetnije javne usluge i pridonijeti razvoju digitalnih vještina građana.
Poseban cilj nam je do 2030. udvostručiti broj radnih mjesta u IT sektoru, s 60 tisuća na 120 tisuća, čemu smo pridonijeli i uvođenjem zanimanja digitalnog nomada u čemu smo među prvim zemljama.
Treći prioritet je dekarbonizacija, što znači manja ovisnost i manji uvoz fosilnih goriva, veća energetska neovisnost, samodostatnost i učinkovitost, te smanjenje potrošnje energije, prije svega u zgradarstvu i prometu.
U zgradarstvu i prometu osigurali smo 1,2 milijarde eura za energetsku obnovu zgrada i milijun i pol četvornih metara stambenog prostora.
To naposljetku znači veći raspoloživ dohodak za kućanstva, a manje emisije stakleničkih plinova koji su štetni za okoliš i za klimu.
I četvrto je, naravno, obrazovanje koje mladima pruža znanje i vještine, a društvo prilagođava novim trendovima i zanimanjima.
Sa sva četiri prioriteta, uz izgradnju Hrvatske kao sigurne i atraktivne ulagačke destinacije, nastavit ćemo podizati životni standard građana, uz daljnji pritisak na rast plaća.
Cilj nam je da do 2028. značajno povećamo i minimalnu plaću i prosječnu plaću.
Iza naše Vlade ostat će strateška postignuća
Poštovane zastupnice i zastupnici, mnogo smo toga konkretnog ostvarili, ali je još puno posla pred nama, kako bismo za deset godina dosegli prosjek Europske unije.
Iza naše Vlade ostat će strateška postignuća.
Ostvarili smo viziju sigurne Hrvatske, i to nam je polazište za još ambicioznije iskorake.
Unatoč nekim greškama, kojih je neizbježno bilo, vjerujem da smo postignućima u proteklih sedam godina opravdali povjerenje građana.
Svjesni smo da oni kojima su takva postignuća nedostižna ne preostaje ništa drugo nego da nas paušalno etiketiraju kao korumpirane i kao nacionalne izdajnike.
I to je podjela na dvije Hrvatske u političkom smislu:
Onu koja konstruktivno i predano radi, kao ova desna strana sabornice, na rješavanju otvorenih pitanja s namjerom da zemlja ide naprijed, da bude bolja i pravednija, kako bismo se svakim danom mogli još više ponositi Hrvatskom, i onu koja je jalna, kritizerska, isključiva, koja ne samo da ne nudi nikakva rješenja za pitanja 4. desetljeća hrvatske neovisnosti, nego se u svakom rješenju trudi pronaći problem.
A danas se razotkriva i kao primitivna, isključiva i nepismena.
Glasnogovornici Hrvatske podrivaju vjeru građana u znanost i struku, što smo vidjeli tijekom pandemije Covida 19, a sada to ponovno rade s afričkom svinjskom kugom.
Hrvatska koju mi gradimo nije takva.
Odgovorno vodimo državu, imamo jasan i siguran smjer, jačamo institucije države i opravdavamo povjerenje građana.
U doba interneta nije moguće ništa sakriti: tko želi može vidjeti gdje je Hrvatska bila prije deset godina, a gdje je sada u odnosu na druge članice Europske unije.
Može vidjeti tko ima političku stabilnost, a tko svake godine ima ponovljene izbore.
Može vidjeti tko ostvaruje stabilan rast, a tko stagnira.
Uvjeren sam da će nam naša ostvarenja u proteklih sedam godina – jačanje naše ekonomske snage, otpornosti, samodostatnosti i energetske neovisnosti – omogućiti da se ubuduće još lakše nosimo s izazovima koji tek dolaze.
Zahvaljujem na pozornosti, a čestitam posebno ovim lupetalima koji su pokazali što je primitivizam u Hrvatskom saboru.
Zahvaljujem i drugim zastupnicima i hrvatskoj javnosti koji imaju pravo čuti što je Vlada radila proteklih dana i u proteklih sedam godina.”
Vlada Republike Hrvatske
