Tražimo od Vlade hitno donošenje zakona o zamrzavanju kreditnih obveza za sve građane bez obzira na status urednosti plaćanja, bez naplate kamata i drugih troškova, ističe udruga “Franak” u otvorenom pismu Vladi RH.
– Uvjete i načine odobravanja moratorija hrvatska Vlada prepustila je bankama bez donošenja posebnog zakona iako je za to bilo više nego dovoljno vremena. Takvo neobjašnjivo povjerenje hrvatske Vlade bankama rezultiralo je kaosom koji danas imamo. Kreditne obveze stižu na naplatu, a nitko još ne zna hoće li banka odobriti njihov zahtjev za odgodom plaćanja i pod kojim uvjetima. Na web-stranicama najvećih banaka nalazimo malo ili nedovoljno informacija o troškovima moratorija, a bankama je prepušteno da same odluče o odobrenju, procjeni ili odbijanju svakog pojedinačnog zahtjeva koji mu uputi potrošač – poručuju iz udruge “Franak”.
– Osuđujemo to veliko povjerenje hrvatske Vlade ukazano Hrvatskoj udruzi banaka, čijih 8 članica osuđenih u kolektivnom procesu već više od 15 godina u Hrvatskoj rade nepošteno, nesavjesno i nezakonito na štetu potrošača, te tražimo od hrvatske Vlade da ovaj put za razliku od financijske krize 2008. godine reagira na vrijeme i zaštiti svoje građane od samovolje i pohlepe osuđenih banaka donošenjem zakona kojim bi se kreditne obveze zamrznule na najmanje 6 mjeseci – nadalje navode iz udruge “Franak”, dodajući kako moratorij uz obračun kamata nije nikakva pomoć kako to banke žele prikazati javnosti, već je to samo odgoda plaćanja dijela ili cijele mjesečne obveze po kreditu koje prije ili kasnije dolaze na naplatu.
Banka s moratorijem ne oprašta ništa već dapače zarađuje ovisno o tome na koji način će naplatiti kamate iz moratorija koje će sve banke obračunavati na odobreni poček na kredit.
– Zar će banke opet biti jedine koje će zarađivati na ovoj kriznoj situaciji? Građani su već sada na koljenima od tereta dospjelih obveza, mnogi su ostali bez posla, a banke će pod krinkom moratorija kao pomoći zarađivati kao da se njih to ne tiče.
Prisjetimo se što se dogodilo nakon velike financijske krize 2008. koja je zadesila Hrvatsku nakon što su se građani masovno zadužili novim stambenim, hipotekarnim i gotovinskim kreditima koje su najvećim dijelom podigli za rješavanje stambenog pitanja.
Banke su odlučile maksimizirati svoju zaradu i to preko hrvatskih građana tako da su u razdoblju najveće krize od 2008. do 2012. počele nekontrolirano, samovoljno i nezakonito povećavati kamatnu stopu, u svim kreditima bez obzira na valutu, što je rezultiralo značajnim porastom kamate u odnosu na početno ugovorenu i velikim porastom mjesečne obveze kredita.
Tako, ako ste ugovorili stambeni kredit 2007. godine s promjenjivom kamatnom stopom od 5,65% koja se mijenja odlukom banke, i banka je tu svoju nezakonitu odredbu iskoristila povećavajući kamatu, do kraja 2012. kamata vam je mogla iznositi 7,65%., a što je sve ovisilo o odluci pojedine banke i njezinoj razini pohlepe.
One niže kamatne stope iz CHF kredita narasle su sa 4% na 6,5%. HNB je sve to mirno promatrao i do danas nije reagirao kako bi zaustavio takvo nezakonito ponašanje banaka iako pravomoćne presude potvrđuju pljačku svih hrvatskih građana bez obzira radilo se o kreditu u euru, kunama ili švicarskom franku – također je navedeno u otvorenom pismu.
Nadalje, iz udruge “Franak” ističu kako zato i danas u dugoročnim kreditima imamo nerazumno visoke kamate na stambene kredite, i na takvim klijentima banke najviše zarađuju ne želeći im smanjiti postojeću kamatu pod krinkom kreditne nesposobnosti klijenta, iako za smanjenje postojeće kamate nije potrebno refinanciranje kredita već samo dobra volje banke, koje naravno nema.
-Tako su oni potrošači koji imaju smanjena primanja u odnosu na vrijeme kada su podigli kredite osuđeni na plaćanje najviše cijene kredita, a ako kasne s plaćanjem, banka je odlučila da kao neuredni platiše ne mogu dobiti niti moratorij, u slučaju gubitka posla, a koji u konačnici opet plaćaju sami potrošači. Time je jedna ranjiva skupina građana ostavljena na rubu litice od koje ih dijeli samo tri mjeseca kada krenu pristizati ovrhe na kućnu adresu.
Dvostruki efekt rasta mjesečne obveze u vrijeme zadnje financijske krize dodatno su osjetili potrošači zaduženi u valuti CHF kojima se mjesečna obveza udvostručila zbog drastičnog rasta tečaja i kamate te su s rastom glavnice ušli u dužničko ropstvo.
(Udruga FRANAK, https://slobodnadalmacija.hr/, foto: ilustracija)