S obzirom na to da je Vlada odlučila vratiti 10 posto na mirovine po posebnim propisima više od 3.500 kuna (66,36 eura), oduzete zakonom iz 2010. godine, mi smo odlučili provjeriti koliko su one rasle u posljednjih pet godina. Treba spomenuti da brojke i postoci variraju, ali to ovisi o usklađivanjima, ranijim iznosima mirovina, ali i zakonskim promjenama.
Premijer Andrej Plenković odlučio je ukinuti krizni zakon još iz vremena Jadranke Kosor, kojim je većini umirovljenih po posebnim propisima oduzeto 10 posto, ako su im mirovine bile više od 3.500 kuna (66,36 eura). Tako će im pet posto biti vraćeno od 1. srpnja, a ostatak od 1. siječnja 2024. godine. Ako dodamo još i redovita usklađivanja, a prve procjene za siječanjsko usklađivanje govore o povećanju od 5,44 posto, o čemu smo pisali, onda to znači da bi poneke povlaštene mirovine mogle narasti i za stotinjak eura.
No, na spomen mirovina po povlaštenim propisima, često se spominju branitelji i saborski zastupnici koji su otišli u mirovinu. Javnost obično smatra da je jednih previše, a da drugi primaju prevelike mirovine. No, treba znati da postoji 18 kategorija umirovljenika, od kojih je jedna podijeljena na tri potkategorije. Svakog mjeseca na takve se mirovine izdvaja nešto više od 900 milijuna kuna (119,5 milijuna eura). Stoga smo provjerili koliko su mirovine u posljednjih pet godina rasle zahvaljujući usklađivanjima i zakonskim promjenama. Uzeli smo prosječni iznos mirovina u svakoj kategoriji u prosincu posljednjih pet godina, odnosno od 2018. do 2022. godine. Preračunali smo ih u eure, izračunali povećanje u kunama i eurima, ali i u postocima.
U našoj tablici na kraju teksta možete pogledati detaljno iznose mirovina po posebnim propisima od prosinca 2018. do prosinca 2022. godine. Odnos u visini mirovina između kategorija nije se odveć mijenjao, tako da saborski zastupnici, članovi vlade, ustavni suci i državni revizori u jednoj kategoriji te bivši akademici HAZU-a u drugoj i dalje imaju najviše mirovine. S druge strane, najniže mirovine imaju članovi posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi te pripadnici Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu.
Povlaštene mirovine u porastu
Ipak, bitno je upozoriti na to koliko su povlaštene mirovine rasle u proteklih pet godina. Prosječne mirovine svih skupina povlaštenih umirovljenika u posljednjih pet godina porasle su za 659,32 kune (87,51 eura) ili 13,73 posto.
Gledajući razliku u novcu, najviše su rasle mirovine saborskim zastupnicima, članovima vlade, ustavnim sucima i državnim revizorima. Njima su mirovine u zadnjih pet godina porasle za 1.473,51 kunu (195,57 eura) ili 13,08 posto. Dosta su porasle i mirovine bivših akademika HAZU-a, za 1.142,22 kune (151,60 eura) ili 11,43 posto.
Gledajući u postocima, najviše su narasle mirovine braniteljima kojima su mirovine određene prema općim propisima, a priznatima prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata (ZOHBDR + ZOMO). Njima su mirovine narasle za 20,43 posto u proteklih pet godina. Konkretnije, riječ je o porastu od 664,14 kuna (88,15 eura). Mirovine pripadnika HVO-a porasle su u gotovo jednakom postotku (20,21 posto). No, to u ovoj kategoriji znači 769,43 kune (102,12 eura) više u zadnjih pet godina.
Nekoliko kurioziteta
Najmanje su porasle mirovine posade brodova. U zadnjih pet godina, njihove su mirovine veće za 322,58 kuna (42,81 euro) ili 13,56 posto. Potom slijede pripadnici Hrvatske domovinske vojske, kojima je mirovina u istom razdoblju porasla za 409,29 kuna (54,32 eura) ili 14,45 posto.
Po postotku, najmanje su rasle već spomenute mirovine bivših akademika HAZU-a te mirovine po Zakonu o vatrogastvu (11,50 posto). No, uz potonje mirovine veže se jedan kuriozitet. Naime, one su uvrštene u posebne propise 2020. godine, a do kraja 2022. su porasle za 646,70 kuna (85,83 eura).
Drugi kuriozitet je i to što su mirovine bivših radnika na razminiraju pale za 13,27 posto od kraja 2018. do kraja 2022. godine. Za to su krive zakonske izmjene iz 2019. koje su znatno srozale mirovine toj kategoriji umirovljenika. Iako su mirovine od 2019. nastavile rasti, u odnosu na 2018., one su i dalje manje za 708,83 kuna (94,08 eura).
Zanimljivo je i to kako su, od mogućih 20 skupina, mirovine u njih čak 10 narasle manje od ukupnog prosjeka rasta mirovina u svim skupinama. No, kao što smo već rekli, sve detalje možete pogledati u tablici ispod teksta, temeljenoj na podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Prosječni rast mirovina po posebnim propisima u svim kategorijama od prosinca 2018. do prosinca 2022. (Izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
(https://www.mirovina.hr/, foto: Mirovina.hr)