Akademski sindikat je prije prošlih parlamentarnih izbora zamolio predsjednika Vlade Republike Hrvatske da novi ministar Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih bude osoba koja je bila zaposlena u sustavu visokog obrazovanja. Razlog tome bili su loš ministrovi zakoni i podzakonski akti u sustavu visokog obrazovanja i znanosti koji ne razvijaju sustav već ga urušavaju. Naime, pravne analize zakona koji su doneseni u mandatu ministra Fuchsa, pokazale su da se u pozadini niza zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, koje je u konačnici dovelo do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja i koje dugoročno štete za razvoj hrvatskoga društva u cjelini.
Nažalost, premijer Vlade nije uvažio mišljenje i stavove eksperata akademske zajednice pa je ponovo imenovao dr. sc. Radovana Fuchsa za ministra koji je u posljednjih godinu dana nastavio urušavati sustav obrazovanja i znanosti. Naime, ministar Fuchs nije dovršio funkcioniranje Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti – nije potpisao programske ugovore sa sveučilištima i veleučilištima – i sada dodatno uznemiruje visokoobrazovne institucije uvažavajući novi prijedlog Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija koji nastavljaju urušavati sustav.
Poseban problem prijedloga novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih kriterija je u području znanosti, gdje je uvođenje tzv. horizontalnih kriterija zahtjeva potpuni zaokret u pristupu znanstvenom radu, jer bi se odsada morao orijentirati na visokobudžetne znanstvene projekte i na interesno, a u biti koruptivno umrežavanje sveučilišnih profesora radi osiguravanja dovoljne citiranosti, čime se ujedno obezvređuje njihov nastavni rad, posebice u društveno-humanističkom području. Naime, da bi znanstvenik ispunio horizontalni kriterij institucijskog vođenja radnog paketa unutar konzorcijskog projekta, njime svojoj instituciji mora osigurati najmanje 50.000,00 eura što razvija dvostruku diskriminaciju – najprije diskriminaciju humanističkih i društvenih znanosti u odnosu na prirodne, tehničke i biotehničke znanosti, a potom i diskriminaciju znanstvenika koji rade na sveučilištima u odnosu na znanstvenike koji rade na institutima.
To potvrđuje doc. dr. sc. Ivan Obadić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: ..“Naime, osim što uz jednake znanstvene uvjete sveučilišni profesori moraju ispuniti i nastavne kriterije, znanstvenicima na institutima novi pravilnik otvara i priliku da uz bitno lakše nastavne uvjete, na zaobilazan način, postanu sveučilišni profesori i dio svojih radnih sati na znanstvenom radnom mjestu zadovolje držanjem nastave. Po Nacionalnim kriterijima moguće je da znanstvenik s instituta postane naslovni redoviti profesor u trajnom zvanju s ukupno održanih 90 kontakt-sati predavanja iako sveučilišni profesor za takvu profesuru u svojoj karijeri mora održati najmanje 2250 sati predavanja, a i prije docenture 1500 kontakt sati seminara ili vježba kao asistent. Ako mislite da to nije moguće, samo ću podsjetiti da je aktualni ministar znanosti Radovan Fuchs, koji je radio na na institutima, upravo tako postao naslovni redoviti profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci….“
Reakciju akademske zajednice na prijedlog Nacionalnih kriterija potvrđuje i prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: ..“Trebalo bi uvažiti ekstremno nezadovoljstvo kolega i kolegica iz humanističkog područja te na osnovi akademske solidarnosti, izraziti prigovor cjelini Nacionalnih kriterija i elementima koji su zajednički svim područjima. S optimizmom gledam na reakcije svojih kolega i kolegica na Nacionalne kriterije, jer mi se čini da dolazi do buđenja i otrežnjenja u usporedbi s atmosferom 2022. kada je donesen fatalni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, odnosno da će se stvoriti otpor. Nadam se da će otpor uroditi plodom, da će ovaj prijedlog Nacionalnih kriterija biti odbačen i da će se kriteriji kreirati odozdo od prikladnih područnih, ili, matičnih vijeća nagore i po propisanoj proceduri. Ali tek bi skupne i osmišljene reakcije raznih akademskih subjekata mogle izvršiti dovoljno snažan i medijski vidljiv pritisak akademske zajednice, koji bi prisilio ministra Fuchsa da se povuče,….“
Akademski sindikat, s obzirom na navedeno, ponovo moli predsjednika Vlade RH da imenuje novog ministra/icu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, jer je posve jasno da ministar Fuchs neće prihvatiti primjedbe eksperata akademske zajednice na eSavjetovanju za Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. Da bi predsjedndik Vlade prihvatio naš prijedlog, podsjećamo ga da ministar Fuchs prije dvije i pol godine nije prihvatio ni jednu od tisuće primjedbi koje su bile prijavljena na eSavjetovanju u vezi Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a kojima su članovi akademske zajednice htjeli izmijeniti i dopuniti Zakon kako bi se sustav visokog obrazovanja i znanosti očuvao i razvio.
Akademski sindikat