Nakon što je treći put imenovan premijerom Orban je šokirao traženjem autonomije za etničke Mađare što će definirati njegov politički mnadat u naredne 4 godine
Mađarska će se boriti za svoja prava unutar EU, a između ostalog, želi autonomiju za etničke Mađare koji žive izvan granica, i to pitanje smatramo europskim”, izjavio je novi-stari premijer te zemlje Viktor Orban.
On je, naime, u subotu preuzeo svoj drugi uzastopni, a ukupno treći mandat premijera Mađarske i u svom je govoru jasno definirao političku platformu za sljedeće četiri godine. Velikih iznenađenja nije bilo, osim upravo navedenog zahtjeva koji će, sasvim sigurno, izazvati mrgođenje u brojnim susjednim zemljama.
Manjina u Hrvatskoj
Primjerice, u Hrvatskoj živi mađarska manjina koja obuhvaća oko 17.000 ljudi, i to većinom na prostoru Baranje. Njihov je status uređen Ustavnim zakonom o pravima manjina, imaju pravo na školovanje, očuvanje kulturnog identiteta te zastupnika u Saboru.
No, interesantno je da je tijekom srpske agresije na Hrvatsku u jednom trenutku u nekoliko izjava tadašnjih hrvatskih čelnika o prostorima pod okupacijom jednostavno zaboravljeno reći i Baranja (fraza je bila istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, kasnije hrvatsko Podunavlje).
Mađari, koji su izuzetno pomagali Hrvatskoj u oružanoj borbi – ne treba zaboraviti da su u prvoj akciji oslobađanja Baranje 1992. godine pripadnici Hrvatske vojske smjeli prijeći preko mađarskog ozemlja kako bi s leđa napali okupatore – ali i diplomatski, odmah su se zaputili do visokih državnih institucija. Pitanje je bilo jasno: ako vi odustajete od Baranje, tada ćemo je mi odmah zatražiti. Hrvatski je državni vrh nakon toga počeo jako paziti na terminologiju.
Dobri odnosi
Hrvatsko-mađarski odnosi zapravo su ogledni primjer dobrosusjedskih, između ostalog i zato jer nije bilo graničnih problema Budim -pešta je bila od velike pomoći u približavanju EU i NATO-u, stalno su postojali dobri odnosi vodećih državnika (npr. ministri Granić i Kovacs, premijeri Sanader i Gyurcsani, sada Milanović i Orban).
Određenih je trzavica, što je normalno, uvijek bilo, kako po pitanju nekih neuspjelih mađarskih ulaganja tako i sada ključnog odnosa oko MOL-ova vlasništva nad Inom.
Dakle, iako Zagreb ne bi trebao imati razloga za zabrinutost zbog ove Orbanove izjave – ipak treba imati na umu da u Mađarskoj sve jači ultraradikalni Jobbik ima pretenzija i prema Baranji i prema dijelu Međimurja – ona je na europskoj razini ipak problematična.
Snažni desničari
Teško se, osim toga, oteti dojmu da je Orban, čelnik stranke Fidesz, ovom najavom negdje na liniji zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina. Naime, upravo je status manjina bio povod – jasno, ne razlog – za izbijanje Drugoga svjetskog rata.
Srpska agresija na Hrvatsku i BiH je pokazala da se manjinsko pitanje i dalje može vrlo lako politizirati te postati alat manipulacije, sada se na taj val uključio Putin, a slijedi ga Orban.
Mađarski ambasador: ‘Izjava je izvučena iz konteksta’
Predsjednik mađarske Vlade Viktor Orban nije u svom govoru spominjao ni Hrvatsku niti hrvatske regije, već su napisi u medijima izvađeni iz konteksta govora o odgovornosti svake Vlade prema nacionalnim manjinama, a posebice onima s dvojnim državljanstvom, istaknuo je danas u telefonskom razgovoru s međimurskim županom Matijom Posavcem mađarski veleposlanik u HrvatskojIvan Gabor.
Veleposlanik Gabor telefonski je nazvao župana Međimurske županije Matiju Posavca i prenio mu stajališta Vlade Republike Mađarske i predsjednika Vlade Viktora Orbana.
Kako ističu u Veleposlanstvu predsjednik mađarske Vlade nije u svom govoru spominjao ni Hrvatsku niti hrvatske regije, već su napisi u medijima izvađeni iz konteksta govora o odgovornosti svake Vlade prema nacionalnim manjinama, a posebice onima s dvojnim državljanstvom.
Također je istaknuto kako Republike Hrvatska i Mađarska nemaju otvorenih pitanja te se nadaju da se zbog ovoga neće narušiti odnosi dviju zemalja.
Župan Posavec je, primivši usmena stajališta mađarska Vlade, upoznao mađarskoga veleposlanika kako u Međimurju u ovom trenutku živi 66 Mađara, što je 0,05% ukupnog stanovništva, zbog čega nema argumenata kao ni opasnosti da je bilo koja skupina u Međimurju na bilo koji način ugrožena.
Međimurje i Međimurci su kroz tešku i burnu povijest dokazali gdje i kome pripadaju te je razumljiva osjetljivost na takvu vrstu izjava, napomenuo je Posavec zahvalivši veleposlaniku na adekvatnoj reakciji i pojašnjenju.
Međimurje je, iako su u njemu Hrvati uvijek bili apsolutna većina stanovništva, bilo pod mađarskom upravom do 1919. godine, kada je matici priključeno nakon vojnoga pohoda hrvatskih vojnih snaga pod zapovjedništvom Slavka Kvaternika.
Trianonskim ugovorom iz 1920. Mađarska je izgubila pravo na Međimurje, koje je još jednom okupirala tijekom 2. svjetskog rata.
Međimurski župan Matija Posavec danas se priopćenjem oglasio u vezi medijskih natpisa oko navodnih pretenzija Republike Mađarske na dijelove teritorija Republike Hrvatske, među kojima se spominjalo i Međimurje. http://www.jutarnji.hr/