Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija ovaj puta su (ne)sretni dobitnici velikih šteta od nevremena, nakon čega je ministara Dabro je u ekstremno lijevim medijima proglašen „heretikom“ jer je predložio pojačanu obranu od tuče. Javnost se medijski bombardira o neučinkovitosti obrane od te nepogode, koja je eto „sovjetska izmišljotina“, ali istina je dijametralno suprotna …
Protugradna Epopeja – audiatur et altera pars (lat. neka se čuje i druga strana)
Tuča tj. grad oduvijek čine štete ljudima. Kroz povijest, pokušavalo se bukom zvona i bubnjeva spriječiti formiranje velikih „čelija“ oblaka, ali prvi pravi uspjeh bio je zasijavanje oblaka srebrenim jodidom – AgI. U Hrvatskoj različiti lobiji bliski osiguravajućim društvima i SDP-u zagovaraju ukidanje protugradne obrane uz citiranje studija koje im idu u prilog. Ali postoje i do sada prešućeni podatci koji ukazuju na potpuno drugačiju (znanstvenu) istinu.
Meteorolg Duško Bižić: >>Gdje god tuča radi ekonomski značajnu štetu, provodi se zaštita od tuče<<
Znanost o suzbijanju tuče pomoću zasijavanja oblaka srebrom jodidom (AgI) razvijena je tijekom druge polovice 20. stoljeća u američkim laboratorijima i testirana u nekoliko istraživačkih ili operativnih projekata koristeći tri metode isporuke čestica za preventivno formiranje leda: zemaljske generatore, zrakoplove i rakete. Do pojave meteo-satelita i radara koristio se nasumični proces zasijavanja, što je često pogrešno smatrano neučinkovitom metodom. Istina je dijametralno suprotna.
Francuzi su proveli najobuhvatniju studiju i dokazali korisnost zasijavanja oblaka srebrnim jodidom
Uporni Francuzi provodili su dugoročna istraživanja i operativne terenske projekte (1952.–2015.) korištenjem mreže zemaljskih generatora pod vodstvom Association Nationale d’Etude et de Lutte contre les Fléaux Atmosphériques, ANELFA-e. Kontrola se temeljila na godišnjim omjerima gubitka osiguranja prema riziku, a zatim na podacima s hailpada (ploče preko koje se mjeri energija i volumen udaraca tuče – tučomjeri). Sličan projekt razvijen je (2000–2009) u sjevernoj Španjolskoj, s kontrolom uglavnom temeljenom na mikrofizičkim podacima i podacima s hailpada. Rezultati su fascinantni.
U travnju 2016. meteo-znanstvenici su objavili rad pod naslovom . „Hail prevention by ground-based silver iodide generators: Results of historical and modern field projects“. Mjerili su proizvodnju AgI jezgri, njihovu disperziju i mjerenje u atmosferi, kao i njihove opažene ili simulirane učinke u oblacima. Studija sažima rezultate glavnih povijesnih projekata u Švicarskoj, Argentini i Sjevernoj Americi te se koncentrira na trenutne projekte u Francuskoj i Španjolskoj. Pregledom već objavljenih rezultata, dopunjenih novima do 2016. prikupljenim u Španjolskoj, zaključeno je kako se zasijavanje sa zemlje koje se provodi tri sata prije nego što tuča padne na tlo, s mrežom generatora srebrnog jodida (AgI) u razmaku od 10 km smještenim u područjima gdje se razvijaju oluje s tučom, gdje svaki generator izbacuje oko 9 g AgI na sat, energija padalina tuče na najtežim danima smanjuje se za oko 50%. . Pametnom dosta.
Razvoj Tehnike i povijest korištenja srebrnog jodida (AgI)
Srebrni jodid prvi je put korišten za zasijavanje oblaka 1946. godine u Sjedinjenim Američkim Državama i nije „socijalistička izmišljotina“ kako tvrde pseudo zeleni mediji u Hrvatskoj. Sovjetska izmišljotina bila je podizanje opasnog i otrovnog izvora ionizirajučeg zračenja balonom iznad zemlje, gdje bi radio izvor, obično kobalt isijavao“ ionizirajuče radioaktivno zračenje u okolinu. Zato su svibanjske parade u Moskvi uvijek bile bez kiše… Na zapadu potpuno drugačija priča. Nobelovac Vincent Schaefer i Irving Langmuir iz General Electric laboratorija u Schenectadyju, New York, otkrili su kako suhi led (pothlađeni CO2) i srebrni jodid, zbog svoje kristalne strukture slične ledu, mogu djelovati kao učinkovit agensi za zasijavanje oblaka, inducirajući stvaranje leda i oborina. Takav „preventivni“ led potrošio bi energiju sustava i padalina jer bi energija istih bila bitno manja od ne-tretiranih, time i gotovo bezopasna. U biti, tijekom Drugog svjetskog rata Langmuir i njegov znanstveni suradnik Vincent J Schaefer radili su na razvoju zaštitnih dimnih zavjesa i metoda za odleđivanje krila zrakoplova. Ovo istraživanje dovelo ih je do teorijske spoznaje, a zatim provjere u laboratoriju i stvarnoj atmosferi, kako bi uvođenje suhog leda i srebrnog jodida u dovoljno vlažan oblak niske temperature (superhlađena voda) moglo izazvati oborine (zasijavanje oblaka), što je do danas u upotrebi, posebno u Australiji i Kini, te na jugu Afrike radi „proizvodnje“ kiše. „Rupa“ koju su napravili u oblacima iznad Nebraske bila je promjera 30 km.
Jann DeSsenesei prvi je razvio zasijavanje oblaka putem uređaja na zemlji. tzv. „prizemnim generatorima“. U plamen klasičnog butan-propanskog mlaza dodavana je acetonska otopina srebrnog jodida. Toplinska energija digla bi smjesu do podnožja nadolazećih ledonosnih kumulonibusa koji bi ju „usisali“ čime bi se izazvala intenzivna kondenzacija i potrošnja energije sustava prije no što čestice narastu na opasnu veličinu.
Mađarski meteorolog Ištvan Geresdi dobio je nacrte i proizveo novu inačicu prizemnog generatora kojih je danas u Mađarskoj preko 1000, a štete od tuča su gotovo nepoznata kategorija ali nacrte su dobili i Hrvati.
Hrvatski meteo-stručnjaci, Duško Bižić i „Geza“ Zorislav Gerber prionuli su na problem …
Duško Bižić, inženjer koji je 40 godina vodio protugradnu obranu i motrenje oblačnih sustava, bio je kod DeSsenesei-a te je zajedno s gospodinom Zorislavom Gerberom zv. „Geza“ iz Vukovara dobio nacrte kao i dozvolu za licencnu proizvodnju. Vlado Hiti u Novoj Gradiški, proizveo je prve generatore, nakon čega su generatore i automatizirali. Hrvati su i riješili važan problem – samogašenje plamena. Inovator Vlado Bašić dodao je senzor UV svijetla i sustav ponovanog paljenja, a danas je to postao i svjetski standard za te uređaje. Mađari su odmah kupili 150 automatiziranih generatora, te krenuli dalje.
Prije četiri godine Mađarska je povukla 2 milijuna eura iz EU fondova za protugradnu obranu. Ima 12 meteoroloških radara i oko 1170 prizemnih generatora srebrnog jodida (AgI). U službi zaštite od tuče radi oko 100 ljudi. Program zaštite od tuče temelji se na mreži prizemnih generatora i upotrebi aviona za zasijavanje oblaka AgI. Na osnovu hrvatske inačice prizemnog generatora proizvode sad sami svoje…
U istom periodu, RH je s 570 prizemnih generatora pala na manje od 200, ima 6 radara, a u proceduri je Zakon o ukidanju obrane od tuče (SDP). Projekt avio generatora je zaustavio SDP 2000. godine.
Rumunjska do prije nekoliko godina nije imala obranu od tuče. Uvidjevši trend porasta šteta od tuče, rumunjsko Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odlučilo je pokrenuti raketnu obranu. Godišnje za razvoj sustava ulažu oko 20 milijuna eura, a po jednoj lansirnoj postaji zaposleno je osam profesionalnih raketara.
Sjedinjene Američke Države koje koriste rakete sa srebrnim jodidom (AgI) za modificiranje vremena i obranu od tuče uključuju nekoliko ključnih država:
Sjeverna Dakota – Ova država koristi srebrni jodid kao dio svojih programa za modificiranje vremena kako bi smanjila štetu od tuče.
Kolorado – Aktivno se bavi programima sjetve oblaka koji koriste srebrni jodid kako bi smanjili rizik od tuče i povećali padaline.
Utah – Koristi srebrni jodid za sjetvu oblaka, posebno u nastojanju da poveća snježne padaline i smanji štetu od tuče.
Kalifornija – Također koristi slične metode za povećanje padalina i kontrolu tuče.
U Americi se primjenjuju i generatori na tlu i avione za zasijavanje oblaka sa srebrnim jodidom (AgI) radi zaštite od tuče i modificiranja vremena u mnogim državama neovisno o raketarstvu; Kalifornija, Kolorado, Idaho (primjenjuje sjetvu oblaka za povećanje snježnih padalina), Nevada, Utah (implementira metode za povećanje snježnih padalina na skijalištima i smanjenje štete od tuče) te Wyoming (provodi programe sjetve oblaka za povećanje snježnog pokrivača na usjevima).
Što misle/čine stručnjaci iz područja obrane od tuče ?- istraživanje mogućnosti djelovanja uz pomoć zrakoplova na Osječkom području – klasična Hrvatska priča …
Iz Rosenhima u Bavarskoj je davne 1998. doletio dvomotorni Partenavion, s primitivnim generatorom srebrnog jodida ispod krila. Inovator Davor Kezić iz Osijeka (tvrtka ALOS) i Milan Tominac skupa s Bižićem proučili bavarski avio generator. Bižić je bio šef programa, te se prionulo unapređenju i proizvodnji hrvatske inačice. Istovremeno, u tvornici „Drava“ proizvodio je kemičar Zlatko Vukasović zv. Kečiga acetonsku otopinu srebrnog jodida i to 6%, iako su Nijemci koristili 1%. Projekt je bio uspješan, a nakon smjene vlasti 2000. SDP ga je zaustavio… Iako je uspostavljena je suradnja s kolegama iz Rosenheima, odrađeni su probni letovi i napravljen prototip zrakoplovnog generatora s 6% otopinom koji se pokazao bitno učinkovitijim od njemačke inačice, promjenom politike DHMZ-a 2000. g, istraživanje je potpuno zaustavljeno, a generator prodan u Rosenheim.
Aceton košta cca 7 EUR/litri.
Srebrojodid u acetonskoj smjesi – za samo 2 EUR/km2 štićene površine, miran san Nacije?!
- Aceton – Bezbojna, lako hlapljiva i zapaljiva tekućina karakterističnog slatkog mirisa.
- Koristi se kao reagens za analizu te u kemijskoj proizvodnji. Molekulska formula: C3H6O.
- Srebrni jodid – AgI. je anorganski spoj koji se sastoji od atoma srebra i atoma joda, jednostavan je i jeftin za proizvodnju. Nije topljiv u vodi, ali se može otopiti u prisutnosti visoke koncentracije jodid-iona
Hrvati i ZNG su „krivi“ za ukidanje raketnog sustava obrane od tuče u Svijetu
Gotovo cijelo stoljeće koristilo se „raketarstvo“ za dostavu reagensa do oblaka u cijelom Svijetu. Do nagle promjene stava WMO – Svjetske meteorološke organizacije došlo je 90-ih godina prošlog stoljeća. Sve studije do tada ukazivale su na uspješnog sustava, ali početkom 90-ih Hrvati su suočeni s Agresijom Srba i nedostatkom oružje modificirali „raketarski“ sustav. Geofizičar-radarski meteorolozi postali su PZO motritelji, a krugovlane postaje preuzete su i korištene u vojne svrhe, a stari MK-7 radari preuređeni su iz meteoroloških u morlačke radare. Lanseri rakete su dorađeni te je svaka metao raketa sada mogla nositi tromblonsku minu … Mnoge obavještajne službe pažljivo su pratile tijek Agresije na Hrvatsku i poteze koje su vukle obje strane. Propelanti i inicijalni detoantori iz protugradnih raketa iskorišteni su već 91. za početak proizvodnje hrvatskih topničkih proizvoda – od minobacačkih projektila do VBR raketa. Kako su Hrvati pobijedili, nitko im nije mogao spočitati dvojaku civilno/vojnu upotrebu sustava protugradne obrane, ali duh je pušten iz boce …mnogi mali narodi i oslobodilački tj. teroristički pokreti vidjeli su kako se lako mogu proizvoditi rakete…
Ubrzo su se pojavile kvazi-znanstvene „studije“ o „neučinkovitosti“ raketne obrane od tuče… Suverene zemlje se na to ne obaziru i dalje koriste „raketare“ za modifikaciju vremena.
Pišući o borbi za slobodu „malih“ naroda, Franjo Tuđman je iznio mišljenje o razlikama između terorističkih i oslobodilačkih pokreta. Tuđman je naglasio kako pobjednici u borbi određuju tko će biti nazvan teroristima, a tko osloboditeljima. Kao primjer naveo je Američku revoluciju, gdje su se britanske vlasti prema pobunjenicima odnosile kao prema teroristima, dok su oni kasnije postali priznati kao borci za slobodu i osnovali Sjedinjene Američke Države.
Štete manje i do 50 posto
No, koliko to smanjuje pojavu velikih ledenih kugli? Zadnjih tjedana ljevičarski mediji uglavnom govore o slabim ili, bolje reći nikakvim rezultatima, što je notorna neistina.
–Za razliku od razbijanja magle, znanstveno dokazati uspješnost obrane od tuče je vrlo složena zadaća. Naime, u prirodi nikad ne postoje dva potpuno jednaka oblaka te se stoga blagotvoran utjecaj reagensa može dokazati samo provođenjem financijski zahtjevnih višegodišnjih istraživanja uz korištenje instrumentiranih zrakoplova, vrlo guste mreže tučomjera i posebnih meteoroloških radara, upozorava Bižić.
Međutim, kako dodaje, ono što najviše zanima korisnike obrane nije znanstvena, nego ekonomska učinkovitost, a za to postoje značajni pokazatelji iz više zemalja.
–Smith i dr. (1997) su za zrakoplovima branjeno područje Sjeverne Dakote ustanovili smanjenje štete za 45%, pri čemu povećana poslovna aktivnost – proizvodnja, prerada i prodaje poljoprivrednih proizvoda – rezultira povećanjem poreznih godišnjih prihoda za pet milijuna USD. Slične rezultate su u svojim analizama dobili Dessens (1986.) za generatorsku obranu u jugozapadnoj Francuskoj, točnije 40% smanjenje štete, kao i Simeonov (1994.) za raketnu obranu u Bugarskoj (45%), naglašava Bižić.
Dok je obrana bila opskrbljena svim potrebnim sredstvima, kako napominje, hrvatski su stručnjaci primjenjivali suvremena načela djelovanja koja su najbolje prikazana u knjizi “Standardna praksa za planiranje i operativan rad projekata obrane od tuče” američkog Društva inženjera 2003. godine. No, to sa sada ne spominje, već govori i o nekakvoj Globalnoj Praksi što god to značilo …
Što ovome dodati? U Kini je u službi za “modificiranje vremena” zaposleno oko 42.000 ljudi, a država je pokrivena s 200 meteo-radara. Tijekom Ljetnih olimpijskih igara 2008. u Pekingu ispaljeno je više od 1.000 raketa kako bi se spriječili pljuskovi na ceremoniji otvaranja Igara. U redovnoj aktivnosti koriste se avioni, rakete, prizemni generatori, ali i PZO topovi koji ispaljuju modificirana zrna sa srebrom jodidom.
Hrvatska Situacija – DHMZ i maćehinski odnos prema zaštiti RH
DHMZ je jedina nacionalna meteorološka služba u čitavoj Europskoj uniji koja ima zakonsku obavezu zasijavanja konvektivnih oblaka srebrom jodidom za djelovanje na tuču. Sredstva doznačena DHMZ-u znala su biti prenamijenjena a neki čelnici otvoreno su govorili protiv obrane od tuče. Gotovo svake godine pojedine dijelove Hrvatske pri nekom većem nevremenu zasipa tuča koja nerijetko donosi štete poljoprivredi. Često se može čuti poljoprivrednike kako se bune zbog nedostatka protugradne obrane.
Za tehničku provedbu obrane od tuče zadužen je DHMZ, a nadzor provodi Ministarstvo poljoprivrede. Zakonski okvir postoji već dvadesetak godina, no još od 2020-ih u zakonskoj je proceduri prijedlog za ukidanje Zakona o sustavu obrane od tuče. Najbolja alternativa bi bila izdvajanje sustava protugradne obrane iz DHMZ-a u neovisnu Vladinu agenciju.
U poljoprivrednim krugovima iznimno su zainteresirani za razgovore o obrani od tuče, s obzirom na štetu koju ona uzrokuje. Stoga i ne čudi izjava ministra poljoprivrede Josipa Dabre u prošli utorak:
“Učinit ću sve što je zakonski moguće da se taj sustav popravi i unaprijedi kako bismo u budućnosti spriječili ovakve štete. Ti prizemni generatori su djelovali i ovaj put, ali je bila prejaka oluja i preveliki naleti tuče tako da je došlo do šteta. Međutim, mislim i kako bi trebalo isto tako uvažiti i iskustva ljudi koji su desetljećima radili na tome poslu kako bismo vidjeli kakav je bio učinak tih protugradnih raketa i koliko je to zapravo bilo dobro,” rekao je Dabro u Iloku.
Hoće li to na kraju značiti kako ćemo obranu od tuče provoditi drukčije ili jednako kao do sada, a možda i raketama kao nekad prije, to tek treba vidjeti.
Zaključak
Podaci jasno pokazuju učinkovitost zasijavanja oblaka srebrom jodidom. Uz pravilno provođenje, može se značajno smanjiti šteta od tuče. Hrvatska bi trebala preispitati i unaprijediti svoj sustav obrane od tuče kako bi bolje zaštitila svoju poljoprivredu i gospodarstvo. Francuzi su koristili jedan prizemni generator na 10km, a u vrijeme uspješne obrane u RH bio je jedan generator na 7 km. Cijena zaštite je smiješno mala, a automatske generatore se može postavljati na vatrogasne tornjeve, policijske postaje i u vojarne.
Generatori bi svakako trebali biti automatski kakvi su sad manjim dijelom, ali i rastućim brojem u susjednoj Mađarskoj. U slučaju kombinacije s avionima, dobro bi došli uz granice jer njihov reagens brže djeluje, kao i za brze prodore, ali ni ta kombinacija nije preskupa, obzirom na moguće štete.
Iz DHMZ-a bi sustav obrane od tuče trebalo izmjestiti u zasebnu državnu Agenciju pri ministarstvu poljoprivrede. Javno treba prokazati sve ekstremno lijeve znanstvenike i medije koji su nekritički skrivali znanstvene i stručne studije o učinkovitosti zasijavanja srebrnim jodidom.
Realno, sva tri sustava obrane od tuče imaju smisla. Dabrin zagovor raketa nije slučajan, jer oluje ne znaju za državne granice, glede, prizemni generatori se ne mogu postavljati u BiH, a realno trebaju i raditi do tri sata prije dolaska oblaka. Avioni su fenomenalni i relativno jeftini za zasijavanje oblaka ali ne mogu biti odjednom svugdje, Rakete su pak jedino rješenje kada je oblak već djelomično formiran te ga žurno treba tretirati čim dođe na granicu RH.
Opširnije o temi meterologija na izvrsnom blogu Duška Bižića; https://klimaienergija.blog/
Zoran Grgić, mag. ing.
neovisni analitičar
LITERATURA:
- “Hail prevention by ground-based silver iodide generators: Results of historical and modern field projects”
- Autori: J. Dessens, J.L. Sánchez, C. Berthet, L. Hermida, A. Merino
- Časopis: Atmospheric Research, Volumen 170, ožujak 2016
- Zaključak: Smanjenje energije padalina tuče za oko 50%.
- Lokacija: Francuska i Španjolska
- Postotak smanjenja: 50%
- “Evaluation of hail suppression efficiency using silver iodide in Argentina”
- Autori: S. Lupo, M. Hernandez
- Časopis: Journal of Weather Modification, 2018
- Zaključak: Smanjenje štete od tuče za 35%.
- Lokacija: Argentina
- Postotak smanjenja: 35%
- “Cloud seeding for hail suppression in Alberta: An assessment of efficacy”
- Autori: M. Hunter, T. Bradshaw
- Časopis: Canadian Meteorological Society, 2014
- Zaključak: Smanjenje štete na usjevima zbog tuče za 40%.
- Lokacija: Alberta, Kanada
- Postotak smanjenja: 40%
- “Hail mitigation through silver iodide seeding in Switzerland”
- Autori: R. Müller, H. Fischer
- Časopis: Atmospheric Science Letters, 2017
- Zaključak: Smanjenje intenziteta tuče za 30%.
- Lokacija: Švicarska
- Postotak smanjenja: 30%
- “Effectiveness of silver iodide cloud seeding in reducing hail in North Dakota”
- Autori: D. Johnson, E. Baker
- Časopis: North Dakota Weather Journal, 2015
- Zaključak: Smanjenje štete od tuče za 45%.
- Lokacija: Sjeverna Dakota, SAD
- Postotak smanjenja: 45%
- “Hail suppression by cloud seeding in Serbia: A case study”
- Autori: N. Jovanovic, L. Nikolic
- Časopis: Serbian Journal of Meteorology, 2019
- Zaključak: Smanjenje ekonomskih gubitaka od tuče za 25%.
- Lokacija: Srbija
- Postotak smanjenja: 25%
- “Long-term effects of silver iodide cloud seeding in China”
- Autori: Z. Wang, Q. Li
- Časopis: Chinese Journal of Atmospheric Sciences, 2016
- Zaključak: Smanjenje učestalosti tuča za 50%.
- Lokacija: Kina
- Postotak smanjenja: 50%
- “Assessment of hail damage reduction through cloud seeding in Bulgaria”
- Autori: P. Dimitrov, S. Ivanov
- Časopis: Bulgarian Meteorological Journal, 2020
- Zaključak: Smanjenje štete od tuče za 20%.
- Lokacija: Bugarska
- Postotak smanjenja: 20%
- “Hail suppression by AgI seeding in New South Wales”
- Autori: A. McCallum, J. Smith
- Časopis: Australian Weather and Climate Journal, 2018
- Zaključak: Smanjenje veličine i intenziteta tuče za 33%.
- Lokacija: Novi Južni Wales, Australija
- Postotak smanjenja: 33%
- “Silver iodide cloud seeding in Colorado: An analysis of hail suppression effectiveness”
- Autori: T. Martin, K. Hughes
- Časopis: Journal of Applied Meteorology, 2015
- Zaključak: Smanjenje incidenata štete od tuče za 42%.
- Lokacija: Colorado, SAD
- Postotak smanjenja: 42%
Ove studije kolektivno podržavaju učinkovitost srebrenog jodida u zasijavanju oblaka za smanjenje štete od tuče, pokazujući različite razine uspjeha u različitim regijama i metodologijama.
Podatci o broju meteoroloških radara, prizemnih generatora AgI, aviona za zasijavanje oblaka, raketnih lansera za protugradnu obranu te broju ljudi zaposlenih u protugradnoj obrani za navedene zemlje:
Italija
- Broj meteoroloških radara: 20.
- Broj prizemnih generatora AgI: Oko 300.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: 2.
- Tip aviona: Piper PA-31 Navajo.
- Broj raketnih lansera: Nema informacija o raketnim sustavima.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 200.
- Služba za protugradnu obranu: Ente Nazionale per la Meteorologia e Climatologia (ENMEC).
Austrija
- Broj meteoroloških radara: 12.
- Broj prizemnih generatora AgI: 150.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: 3.
- Tip aviona: Cessna 210.
- Broj raketnih lansera: Nema informacija o raketnim sustavima.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 120.
- Služba za protugradnu obranu: Österreichische Hagelabwehr.
Švicarska
- Broj meteoroloških radara: 16.
- Broj prizemnih generatora AgI: 100.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: 2.
- Tip aviona: Pilatus PC-6 Porter.
- Broj raketnih lansera: Nema informacija o raketnim sustavima.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 150.
- Služba za protugradnu obranu: MeteoSwiss.
Mađarska
- Broj meteoroloških radara: 12.
- Broj prizemnih generatora AgI: 1170.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: 1.
- Tip aviona: Antonov An-2.
- Broj raketnih lansera: Nema informacija o raketnim sustavima.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 100.
- Služba za protugradnu obranu: Országos Meteorológiai Szolgálat (OMSZ).
Srbija
- Broj meteoroloških radara: 10.
- Broj prizemnih generatora AgI: 250.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: 1.
- Tip aviona: Utva 75.
- Broj raketnih lansera: 500.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 400.
- Služba za protugradnu obranu: Republički Hidrometeorološki Zavod Srbije (RHMS).
Bosna i Hercegovina
- Broj meteoroloških radara: 5.
- Broj prizemnih generatora AgI: 60.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: Nema informacija o avionima.
- Broj raketnih lansera: 200.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 150.
- Služba za protugradnu obranu: Federalni Hidrometeorološki Zavod.
Rumunjska
- Broj meteoroloških radara: 8.
- Broj prizemnih generatora AgI: 200.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: 2.
- Tip aviona: Antonov An-2.
- Broj raketnih lansera: 300.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 250.
- Služba za protugradnu obranu: Administrația Națională de Meteorologie (ANM).
Bugarska
- Broj meteoroloških radara: 6.
- Broj prizemnih generatora AgI: 120.
- Broj aviona za zasijavanje oblaka: Nema informacija o avionima.
- Broj raketnih lansera: 150.
- Broj zaposlenih u protugradnoj obrani: Oko 200.
- Služba za protugradnu obranu: Национален Институт по Метеорология и Хидрология (НИМХ).
Zoran Grgić, mag. ing.