U samoj žiži zabrana i ograničenja kretanja uzrokovanih pojavom korona virusa, suvlasnike zgrade u Čakovcu, na adresi Vukovarska 13 nemalo je iznenadila inicijativa predstavnice suvlasnika da pokrene kampanju dobivanja suglasnosti suvlasnika za ugradnju 5G antene na njihovom krovu. Naime, teleoperatorska kuća A1 dostavila je ponudu za postavljanje antene, u zamjenu za sanaciju krovišta u iznosu od 350.000 KN. U obrazloženju predstavnica navodi (putem vibera) da kako joj je objašnjeno, zračenje koje nepovoljno utječe na zdravlje ljudi, neće pogađati ljude koji žive ispod antene, nego one u susjedstvu, stoga je bolje da se sustanari usuglase i uzmu novac za sanaciju krovišta, jer ako nećemo mi, netko će drugi iskoristiti priliku. Zanimljivo je da je rok relativno kratak, i da se do ponedjeljka 6. 4. treba izjasniti.
Viberom se u zgradi koristi tek manji postotak suvlasnika, tako da većina i ne zna o namjerama postavljanja antene. Možda i nije slučajno da je situacija oko korona virusa i izolacije iskorištena da bi se na mala vrata uvelo ono o čemu bi ljudi u neka normalna vremena više razmišljali.
O 5G mreži vjerojatno je ponešto i poznato, prenesimo ovdje ono što se može pronaći na internetu: kako smo uopće stigli do 5G mreže?
Prva generacija mobilnih mreža u Hrvatskoj u rad je puštena 1989. godine, a koristila je tehnologiju NMT (koja je tada već bila djelomično zastarjela).
Ubrzo nakon uvođenja prve generacije mobilnih mreža u Hrvatskoj, u svijetu se pojavila i nova generacija kojoj je nadjenuto ime 2G, odnosno GSM. Ova je generacija donijela mnoštvo novosti u svijet mobilnih mreža, a upravo su na toj generaciji ‘stasali’ mnogobrojni prvi mobilni uređaji u Hrvatskoj i svijetu. Hrvatska je uvođenje te 2G mreže uvela 1996. godine, a desetak godina kasnije 3G mrežu. Četvrta generacija mobilnih mreža (4G) aktualna je danas i većina nas koristi upravo tu vrstu mreža. Prema ustaljenom ritmu pojavila se 2011. godine, a donijela je znatno veće brzine i kvalitetu prijenosa podataka, što je omogućilo popularizaciju pametnih telefona. Iako su 4G mreže standard koji danas uglavnom koristimo, valja naglasiti kako neki dijelovi Hrvatske još uvijek nisu pokriveni 4G signalom pa su na snazi još starije generacije mobilnih mreža. Problem kod zračenja može nastati kada dolazi iz više izvora, a upravo će se to neko vrijeme događati u prijelaznom periodu. Naime, u nekom će trenutku za korisnike biti dostupna 2G, 3G, 4G i 5G mreža – što znači da će se zračenje akumulirati.
Ono što građane brine je koliko je štetno zračenje antena i kako utječe na ljudsko zdravlje, kao i na zdravlje životinja, biljaka, insekata i dr..
Rasprave o štetnosti 5G mreža u javnosti su dobile puno pozornosti ponajviše zato što su iza protivljenja uvođenja ove nove tehnologije stali mnogobrojni znanstvenici. Krajem 2017. godine pokrenuta je peticija koju je najprije potpisalo 180 svjetskih znanstvenika, a cilj peticije bio je odgađanje uvođenja 5G tehnologije. Cilj peticije bio je odustati od trenutnog uvođenja 5G infrastrukture, tako dugo dok se ne istraži je li 5G opasan po zdravlje ljudi.
U Hrvatskoj je Vlada donijela odluku o tome da Osijek bude prvi 5G grad. Nakon toga u nekoliko su hrvatskih gradova, Zagrebu, Osijeku, Kralovcu održani prosvjedi.
Švicarska je zaustavila projekat razvijanja 5G mreže zbog zabrinutosti za zdravlje svojih građana, a Slovenija odgodilo provedbu dok se ne ispita djelovanje na zdravlje ljudi.
Najtragičnije je u čitavoj ovoj situaciji da su najugroženija djeca i mladi koja provode puno vremena na internetu. O ovome se ne vodi računa jer uvođenje e-nastave dodatno stvara ovisnost djece o elektroničkim medijima.
Nadamo se, ipak, da će prevladati zdrav razum i da nećemo postati taoci manjih skupina ljudi koji u nezaustavivoj trci za profitom ne prezaju od toga da dovode zdravlje i živote svojih sugrađana u opasnost.
Slobodna Hrvatska