Nasilje nad ženama ozbiljan je društveni problem koji ostavlja teške posljedice na žrtve, njihove obitelji i cijelo društvo. Žrtve su izložene tjelesnom, psihičkom, spolnom, ekonomskom, ali sve češće i digitalnom nasilju. Posebno zabrinjava činjenica da brojni slučajevi ostaju neprijavljeni jer se žrtve boje počinitelja i mogućeg ponavljanja nasilja.
Prema najnovijem europskom istraživanju, gotovo svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je fizičko ili spolno nasilje, dok je gotovo svaka peta bila izložena nasilju intimnog partnera.
„Žena koja živi u strahu mora znati da nije sama, da će joj se vjerovati i da će dobiti potrebnu zaštitu. Posebno je važno ohrabriti žene koje zbog prijetnji, ekonomske ovisnosti ili brige za djecu još nisu spremne prijaviti nasilje. Odgovornost nikada nije na žrtvi, nego isključivo na počinitelju“, poručila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se u Hrvatskoj obilježava u spomen na tri žene ubijene tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine.
Hrvatska i Europska unija odlučne u borbi protiv nasilja nad ženama
Vlada Republike Hrvatske posljednjih je godina dodatno ojačala zakonodavni i institucionalni okvir zaštite žena. Uvedeno je kazneno djelo femicida, odnosno teškog ubojstva ženske osobe, povećane su kazne za pojedina kaznena djela te osnažena prava žrtava.
„Hrvatska je važnim zakonskim promjenama snažnije zaštitila žene i proširila prava žrtava. Pritom je ključno da policija, pravosuđe, socijalne i zdravstvene službe djeluju povezano, razmjenjuju informacije i pravodobno prepoznaju rizik. Zaštita žene zajednička je odgovornost u kojoj svaka institucija ima svoju jasnu ulogu“, istaknula je Glavak.
Europska unija također je ojačala zajednički odgovor donošenjem Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja obuhvaća prevenciju, zaštitu žrtava, pristup pravosuđu i kažnjavanje određenih oblika nasilja, uključujući nasilje na internetu.
„Nasilje može promijeniti oblik, ali naš odgovor mora ostati jednako odlučan. Bilo da se događa u obitelji, na radnom mjestu ili na internetu, zaštita žena mora biti trajna obveza Hrvatske i cijele Europske unije“, zaključila je zastupnica Glavak. (m)
