Kvota migranata koje Hrvatska mora prihvatiti biti će određen u odnosu na broj stanovnika.
Pregovarači iz Europskog parlamenta i Vijeća jutros su postigli politički dogovor o migraciji i azilu. “Uspjeli smo”, napisala je Ylva Johansson, povjerenica EU za unutarnje poslove.
Prema sporazumu, koji je preliminarni i još ga trebaju službeno ratificirati Europski parlament i Vijeće, zemlje na prvoj liniji južne Europe uvest će stroži postupak azila na svojim granicama izvan EU i imat će više ovlasti za odbijanje tražitelja azila. Zemlje u unutrašnjosti Europe, među koje spada i Hrvatska, imat će izbor hoće li prihvatiti određeni broj migranata ili će uplatiti novac u zajednički fond EU, piše paraf.hr
Prema novim pravilima, zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika.
Pretpostavka je kako siromašne zemlje, poput Hrvatske, to neće moći platiti pa će postati hot-spotovi. Primjerice za samo 50.000 migranata trebalo bi platiti više od milijardu eura.
Novi hot-spotovi
Uvodi se i brzi postupak provjere prava na azil na vanjskim granicama EU. U tim brzim postupcima bi za najviše 12 tjedana trebalo biti utvrđeno čiji zahtjev za azilom je očito neutemeljen jer dolazi iz relativno sigurne zemlje.
Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna, o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU, primjerice Grčka i Italija. Ne postoji više zajednički popis sigurnih zemalja. Brzim postupcima na granici bit će podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje.
Za postupak na granici se sad moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatilišta u zemljama na vanjskim granicama EU, primjerice Grčkoj i Italiji. Švedsko predsjedništvo je u početku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se došlo do jedne trećine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU moraju prihvatiti u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Sve druge članice EU bi morale plaćati određeni iznos u europski fond iz kojeg se financira zaštita granica i druge zadaće u sklopu sprječavanja migracija.
Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćeni postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude će vrijediti “normalni” postupci. To znači da će oni biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i da će onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj.
(izvor: https://www.paraf.hr/, foto: ilustracija)