Država premalo koristi osigurateljnu industriju za rješavanje gorućih problema, koji se dodatno gomilaju i eskaliraju, poručio je u Saboru zastupnik Domovinskog pokreta Daniel Spajić tijekom rasprave o Zakonu o osiguranju.
”Sve razvijene ekonomije imaju, nimalo slučajno, razvijenu industriju osiguranja koja s državom zajednički radi na smanjenju utjecaja prirodnih katastrofa na proračun, na ublažavanju utjecaja demografskih promjena na mirovinski sustav, na jačanje učinkovitosti zdravstvenog sustava, i tako dalje”, rekao je Spajić.
Istaknuo je kako iz slučaja Gunja ”nismo ništa naučili”.
”Imovina nije bila osigurana, pa su političari na sanaciju potrošili milijardu i 200 milijuna kuna poreznih obveznika šteta. A kad političari saniraju štete u zemlji u kojoj je percepcija korupcije najveća u Europskoj uniji (97 posto), jasno je kako dolazi do ogromne neefikasnosti trošenja javnog novca”, napomenuo je Spajić.
Nakon Gunje, još veća katastrofa – potres u Zagrebu
Političari iz primjera Gunje, upozorava Spajić, očito nisu htjeli nešto naučiti, pa se dogodila puno veća katastrofa: potres u Zagrebu.
”Iako su stotine ljudi u državnoj upravi i gradu Zagrebu zadužene za osiguranje imovine, a plaćaju i brokere, dosta državne i gradske imovine nije osigurano pa će to u CIJELOSTI pokriti porezni obveznici. Nije bilo poticaja niti organiziranog pristupa države, Grada i stanoupravitelja na osiguranju privatne imovine, pa će taj propust porezne obveznike stajati od 50 od 60 milijardi kuna. A kad političari upravljaju štetama imovine to je kao kad ličke vukove dovedete na Pag da čuvaju janjce”, komentirao je zastupnik Spajić.
Na primjeru Zagreba je, dodaje, jasno: organizirani pristup prema osiguravateljima i stanoupraviteljima omogućio bi da dodatno pokriće građevinskog dijela objekta bude ispod jedne kune po metru četvornom mjesečno, što je nešto što si većina građana može priuštiti. Porezni obveznici ne bi plaćali desetke milijardi.
”Ali, je li to Vladi u interesu? Zašto se barem danas nakon zagrebačke katastrofe ne poduzmu konkretne zakonske i ostale mjere da se ovo barem ubuduće ne dogodi? Kažu da će se potres u Zagrebu opet dogoditi, samo je pitanje kada i koliko jak. Što ako se ponovi za nekoliko godina”, zapitao se Spajić.
”Očekivalo bi se da Vlada jače potiče privatnu štednju”
Istaknuo je kako je građanima i tvrtkama koje su imale pokriće šteta od potresa isplaćeno ili je u fazi isplate gotovo 500 milijuna kuna.
”Ovako bi bilo i sa ostalim štetama da je država više promovirala i subvencionirala osiguranje imovine. Država nam ima velikih demografskih problema, prvi mirovinski stup je u bankrotu. Samo 50 posto potrebnih sredstava za ionako mizerne mirovine prikupi kroz doprinose, a ostatak se pokriva iz poreza koji su namijenjeni za sasvim druge potrebe građana i gospodarstva. Reforma
drugog stupa je zapela na 5 posto, povećanje izdvajanja nije se nikad dogodilo zbog ionako ogromnog deficita i stupa”, komentirao je Spajić.
U takvim okolnostima, rekao je, očekivalo bi se da Vlada jače potiče privatnu štednju i rasterećenje javnih mirovinskih fondova.
”Međutim, kako se vidi iz proračuna, samo 80 milijuna kuna je namijenjeno poticanju dobrovoljne mirovinske štednje dok milijarde lete na sve strane. Proračun će biti 2022. skoro 160 milijardi kuna, što znači da će se za poticanje dobrovoljne mirovinske štednje trošiti samo 0,05% budžeta – pola promila! A porezne olakšice na životna osiguranja odavno su ukinute. Vlada nema nikakav fokus na jedno od gorućih problema hrvatskog društva. Država premalo koristi osigurateljnu industriju za rješavanje gorućih problema, koji se dodatno gomilaju i eskaliraju”, zaključio je Spajić.
Marja Čolak, koji se dodatno gomilaju i eskaliraju, poručio je u Saboru zastupnik Domovinskog pokreta Daniel Spajić tijekom rasprave o Zakonu o osiguranju.
”Sve razvijene ekonomije imaju, nimalo slučajno, razvijenu industriju osiguranja koja s državom zajednički radi na smanjenju utjecaja prirodnih katastrofa na proračun, na ublažavanju utjecaja demografskih promjena na mirovinski sustav, na jačanje učinkovitosti zdravstvenog sustava, i tako dalje”, rekao je Spajić.
Istaknuo je kako iz slučaja Gunja ”nismo ništa naučili”.
”Imovina nije bila osigurana, pa su političari na sanaciju potrošili milijardu i 200 milijuna kuna poreznih obveznika šteta. A kad političari saniraju štete u zemlji u kojoj je percepcija korupcije najveća u Europskoj uniji (97 posto), jasno je kako dolazi do ogromne neefikasnosti trošenja javnog novca”, napomenuo je Spajić.
Nakon Gunje, još veća katastrofa – potres u Zagrebu
Političari iz primjera Gunje, upozorava Spajić, očito nisu htjeli nešto naučiti, pa se dogodila puno veća katastrofa: potres u Zagrebu.
”Iako su stotine ljudi u državnoj upravi i gradu Zagrebu zadužene za osiguranje imovine, a plaćaju i brokere, dosta državne i gradske imovine nije osigurano pa će to u CIJELOSTI pokriti porezni obveznici. Nije bilo poticaja niti organiziranog pristupa države, Grada i stanoupravitelja na osiguranju privatne imovine, pa će taj propust porezne obveznike stajati od 50 od 60 milijardi kuna. A kad političari upravljaju štetama imovine to je kao kad ličke vukove dovedete na Pag da čuvaju janjce”, komentirao je zastupnik Spajić.
Na primjeru Zagreba je, dodaje, jasno: organizirani pristup prema osiguravateljima i stanoupraviteljima omogućio bi da dodatno pokriće građevinskog dijela objekta bude ispod jedne kune po metru četvornom mjesečno, što je nešto što si većina građana može priuštiti. Porezni obveznici ne bi plaćali desetke milijardi.
”Ali, je li to Vladi u interesu? Zašto se barem danas nakon zagrebačke katastrofe ne poduzmu konkretne zakonske i ostale mjere da se ovo barem ubuduće ne dogodi? Kažu da će se potres u Zagrebu opet dogoditi, samo je pitanje kada i koliko jak. Što ako se ponovi za nekoliko godina”, zapitao se Spajić.
”Očekivalo bi se da Vlada jače potiče privatnu štednju”
Istaknuo je kako je građanima i tvrtkama koje su imale pokriće šteta od potresa isplaćeno ili je u fazi isplate gotovo 500 milijuna kuna.
”Ovako bi bilo i sa ostalim štetama da je država više promovirala i subvencionirala osiguranje imovine. Država nam ima velikih demografskih problema, prvi mirovinski stup je u bankrotu. Samo 50 posto potrebnih sredstava za ionako mizerne mirovine prikupi kroz doprinose, a ostatak se pokriva iz poreza koji su namijenjeni za sasvim druge potrebe građana i gospodarstva. Reforma
drugog stupa je zapela na 5 posto, povećanje izdvajanja nije se nikad dogodilo zbog ionako ogromnog deficita i stupa”, komentirao je Spajić.
U takvim okolnostima, rekao je, očekivalo bi se da Vlada jače potiče privatnu štednju i rasterećenje javnih mirovinskih fondova.
”Međutim, kako se vidi iz proračuna, samo 80 milijuna kuna je namijenjeno poticanju dobrovoljne mirovinske štednje dok milijarde lete na sve strane. Proračun će biti 2022. skoro 160 milijardi kuna, što znači da će se za poticanje dobrovoljne mirovinske štednje trošiti samo 0,05% budžeta – pola promila! A porezne olakšice na životna osiguranja odavno su ukinute. Vlada nema nikakav fokus na jedno od gorućih problema hrvatskog društva. Država premalo koristi osigurateljnu industriju za rješavanje gorućih problema, koji se dodatno gomilaju i eskaliraju”, zaključio je Spajić.
Marja Čolak
VIDEO: