Nastavno na današnju objavu u Jutarnjem listu vezano uz presudu Ustavnog suda u slučaju Lamešić i nagađanja kako bi ta presuda mogla rezultirati i ostalim tužbama pripadnika Hrvatsko vijeća obrane te dovesti do nesagledivih posljedica, objavljujemo reagiranje
Ističemo kako sporna pitanja vezana uz priznavanje statusa ratnog vojnog invalida dijelu pripadnika Hrvatskog vijeća obrane datiraju još iz 1996. godine te geneza tog postupka ukazuje kako se to pitanje pokušavalo riješiti dugi niz godina.
Podsjećamo kako je Ugovorom između RH i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji iz 2006. godine, kao i Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji iz 2017. godine, regulirano pravo na mirovinu stradalnika HVO-a.
Ističemo kako se odredba članka 139. Zakona, na koji se poziva Ustavni sud, temelji na načelu zaštite stečenih prava stranaka kao jednom od osnovnih načela upravnog postupka.
To se odnosi isključivo na pripadnike HVO-a koji su već ostvarili status RVI-a, odnosno HRVI-a iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu pod uvjetom da se u trenutku stupanja na snagu Zakona iz 2017. nalaze na redovitoj isplati osobne invalidnine priznate u upravnom postupku u RH.
Dakle, odredba se ne može odnositi na predmetni slučaj jer g. Lamešić nikada nije bio na isplati osobne invalidnine u RH, nego je temeljem stradavanja korisnik osobne invalidnine u BiH, što je i Ustavni sud naveo u odluci, a jasno je kako se isto pravo ne može koristiti u dvije države.
Zakonom iz 2017. i Ugovorom iz 2006. predviđeno je da pripadnici HVO-a kojima je priznat status ratnog vojnog invalida i osobna invalidnina u BiH imaju mogućnost ostvariti mirovinu u RH ako im se utvrdi gubitak radne sposobnosti, te tim osobama RH isplaćuje razliku između visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela BiH i visine mjesečnog iznosa invalidske mirovine koju bi ostvarili po pravnim propisima u RH.
Također, ističemo da navedena odluka Ustavnog suda ne znači da će tužitelji i ostvariti traženo pravo, što se implicira tekstom. Naime, tom odlukom predmet se vraća Visokom upravnom sudu na ponovni postupak.
Ovaj predmet je jedan od 1272 u kojima su stranke podnijele tužbe upravnim sudovima protiv rješenja Ministarstva branitelja o oglašavanju rješenja ništavim iz 2013. godine. Do danas smo zaprimili 1180 pravomoćnih presuda kojima su tužbe tužitelja odbijene.
Zaključno, ističemo kako Ministarstvo hrvatskih branitelja Zakonom iz 2017. godine ni na koji način nije omogućilo ostvarivanje traženih prava, nego je isključivo zaštitilo već stečena prava pripadnika HVO-a.
Ministarstvo hrvatskih branitelja