Svečani program povodom 500 godina Reformacije u Crkvi Isusa Krista u Murskom Središću

2017. godine obilježava se 500 godina Reformacije, događaja koji je ostavio veliki trag na razvoj suvremenog svijeta. Ova impresivna brojka povod je da se u cijeloj Europi organiziraju prigodne priredbe, a jedna od takvih na koju su pozvani svi građani održat će se i u Murskom Središću – u Crkvi Isusa Krista, Kralja Zvonimira 22, u nedjelju, 22. listopada s početkom u 17 sati.

Što je to Reformacija i zašto bismo se nakon punih pet stoljeća danas trebali njome baviti?

Reformacija je kršćanski pokret koji se u svom širem vidu događa od samih početaka Crkve, i nužan je za svako vrijeme i svaki naraštaj. Naime, zbog svog uzvišenog duhovnog i društvenog poziva, Crkva se uvijek iznova mora preispitivati i vraćati na ideale svog osnivača Isusa Krista. U užem smislu Reformacija se veže uz događaj koji je 31. listopada 1517. godine pokrenuo lavinu duhovnih, političkih i povijesnih promjena u Europi. Tog je dana Martin Luther, rimokatolički augustinski redovnik i profesor na Sveučilištu Wittenberg u Njemačkoj objavio 95 teza kojima je upozorio na loše stanje srednjevjekovne crkve. Nažalost, njegov poziv na obnovu naišao je na otpor rimske vlasti koja je odgovorila isključenjem i progonstvom. Bez obzira na dalekosežnost ovog događaja, valja napomenuti da Luther nikako nije bio jedini, ni u svom vremenu ni u stoljećima prije, no njegov je istup bio povijesna iskra koja je zapalila promjene čije posljedice osjećamo i danas.

Reformacija je ponajprije bila događaj masovnog duhovnog probuđenja. Crkva koja je trebala biti nositelj nade, spoznaje i progresa, u Srednjem je vijeku zloupotrijebila svoju moć te je odnos s Bogom svela na otuđen sustav obreda temeljen na strahu. Bogoštovlje je bilo isključivo na latinskom, a Biblija nedostupna običnim ljudima. Izum tiskarskog stroja bio je vjerojatno ključni razlog zašto je reformacija u 16. stoljeću bila sveobuhvatnija od ijednog ranijeg pokušaja. Naime, mogućnost tiskanja ohrabrivao je prevođenje Biblije na narodne jezike čime je širim slojevima postala pristupačna suština evanđelja da je Isus svojom žrtvom na križu ponudio oproštenje i spasenje po milosti. Širenjem Svetog pisma vjera počela je izlaziti iz područja nerazumljive mistike, a sustav kupovanja oprosta bio je razotkrivan. Prevođenjem i tiskanjem knjiga Reformacija je pokrenula proces opismenjavanja, ali i potakla mnoge druge promjene društvenog života. Glazba, slikarstvo, književnost, kazalište, kao i umjetnost općenito, počeli su poprimati nove i slobodnije izražaje. U sferi filozofije javljaju se pravci koji oslobođeni crkvenih cenzura nude nova poimanja stvarnosti. Na razum se prestaje gledati kao na opasnost za vjeru koja na otkrivenju Božje riječi postaje objašnjiva i praktična. Time je Reformacija utrla put i ubrzanom razvoju moderne znanosti jer egzaktna opažanja nije više bilo ni moguće ni potrebno poricati, a čime se onda javlja i potreba za sustavnim obrazovanjem.

Izuzetno snažne posljedice ovaj je kršćanski pokret ostavio na političke prilike tadašnje Europe. Države u kojima je Reformacija prevladala sve su više napredovale i u političkom i u gospodarskom pogledu. U njima su dolazile do izražaja ekonomske i poslovne slobode koje su vodile razvoju novih industrija. Iako ne odmah i ne uravnoteženo, s vremenom se sve više počinju poboljšavati i socijalne prilike života. A kako se odbacivao koncept dogmatske isključivosti, Reformacija je postavila i temelje moderne demokracije. Naime, biblijskim naučavanjem da su svi ljudi grešni sve se više uočavala potreba da se nositeljima vlasti ograniči politička moć i uspostave mehanizmi kojima se one mogu i trebaju smjenjivati. Naročito zaslugu za to imale su slobodne crkve poput baptističkih koje su naglašavale pravo slobode savjesti i zalagale se za odvojenost crkve od države. Sva širina društvenih i povijesnih promjena koje je potakla Reformacija bila bi nepotpuna bez spominjanja europske ekspanzije i nastanka Sjedinjenih Američkih Država čiji je prosperitet nemoguće razumijeti odvojeno od ovog pokreta. U svemu tome, premalo je znano koliko je sama Reformacija bila prisutna i u našim krajevima, napose  u Međimurju u kojem su njeni veliki promicatelji Zrinski i Frankopani u Nedelišću osnovali i jednu od prvih tiskara u ovom djelu Europe, a ne smijemo zaboraviti ni pokret Bogumila iz 12. stoljeća koji je uvelike pomogao očuvanju kršćanstva u stoljećima turske invazije.

Danas je u Hrvatskoj oko dvjestotinjak crkvi i kršćanskih zajednica koje nadahnuće svog života nalaze neposredno u osobi i djelu Isusa Krista, svoj duhovni autoritet crpe u Bibliji kao izvornoj Božjoj poruci, a u praksi teže biti vjerne uzoru prvih kršćana. U tom smislu sve te crkve sebe doživljavaju crkvama reformacijske baštine. Crkva Isusa Krista u Murskom Središću jedna je od njih. Svojim redovitim sadržajima u ulici Kralja Zvonimira 22 (zadnja ulica na desno na izlazu prema Čakovcu), ova zajednica želi potaknuti mnoge na život vječnih vrijednosti, a za nedjelju 22. listopada u 17 sati pripremila je i posebnu svečanost povodom 500 godina Reformacije na kojoj će svima podijeliti prigodno izdanje Novog zavjeta s naslovnicom grada Mursko Središće. Središnja proslava za Međimurje održat će se 24. listopada u Centru za kulturu u Čakovcu, a za Hrvatsku 31. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike, Vlade i Sabora.

(Vlado Hoblaj)