U ponedjeljak 11. veljače u zgradi Scheier u Čakovcu održano je predstavljanje knjige “Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj”. Urednica zbornika radova predstavljenih u knjizi je dr. sc. Dea Vidović, upraviteljica Zaklade “Kultura nova”. Autori tekstova su uz Deu Vidović, Ana Žuvela, Davor Mišković, Mirko Petrić i Leda Sutlović. Zbornik je dizajnirao Dario Dević.
U okviru biblioteke “Kultura nova” Zaklada je 2018. godine objavila zbornik radova “Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkoga upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj.” na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je nastao u okviru dvogodišnjeg projekta “Approaches to Participatory Governance of Cultural Institutions” koji je Zaklada provodila uz podršku UNESCO-vog Fonda za kulturnu raznolikost (IFCD).
Na temelju podataka prikupljenih kroz istraživanje provedeno u okviru projekta, provedenih analiza i stečenih uvida kroz zajednički rad istraživača i upraviteljice Zaklade nastao je ovaj zbornik radova kao bilješke za kulturnu politiku. Pored širokog teorijskog obuhvata i analize koncepata, kao što su sudjelovanje u kulturi, decentralizacija, lokalni razvoj i sudioničko upravljanje u kulturi, zbornik je uključio i izradu sedam studija slučajeva kojima je obuhvaćeno sedam različitih modela sudioničkoga upravljanja društveno-kulturnim centrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske – Društveni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu i Pogon — Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu. Zbornik također donosi preporuke i analitičku podlogu za promjene u kulturnoj politici.
Zbornik ima višestruku namjenu. Slijedom Zakladine uloge posrednika, tzv. matchmakera, koju je zauzela i gradila kroz provedbu projekta o sudioničkom upravljanju, zbornik treba poslužiti dionicima uključenim u prakse sudioničkoga upravljanja u kulturi kako bi unaprijedili svoje kapacitete i izgradili međusobno povjerenje za daljnje zajedničko upravljanje. Dodatno može poslužiti kao podloga svima onima koji u sudioničkom upravljanju kulturnim resursima prepoznaju vrijednosti održivog i dobrog upravljanja te stoga odluče pokrenuti nove inicijative. Zakladi “Kultura nova” kao i svim drugim kreatorima javnih politika i donosiocima odluka zbornik će služiti u daljnjem poboljšanju institucionalnoga i zakonodavnog okvira za razvoj sudioničkoga upravljanja u kulturi kao podloge za unapređenje demokratičnosti kulturne politike i kulturnog sustava u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenoga publikacija pridonosi započetim raspravama u cilju stvaranja konkretnog i usklađenog doprinosa nužnim promjenama u hrvatskoj kulturnoj politici, osobito u registru decentralizacije (ovlasti) i sudioničkoga pristupa kulturnom upravljanju i razvoju.
(http://kulturanova.hr/zaklada/publikacije/uradimo-zajedno)
U nastavku donosimo intervju s Milivojem Kuharom koji je obuhvatio ovu temu kao i novu namjenu zgrade Scheier.
Nešto o današnjem događaju?
Dakle radi se o predstavljanju zbornika koji je usmjeren na jedan proces koji je bio dugi niz godina vođen u Hrvatskoj, a radi se o suradnji civilnog i javnog sektora.
Tko se potrudio ovo organizirati?
Sve možemo zahvaliti Platformi za društveni centar Čakovec i Međimurskoj županiji koji su organizatori predstavljanja ove knjige.
O kakvom se procesu radi?
U pitanju je jedan proces društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj gdje se sedam velikih gradova (centara), uključivši i Čakovec, bavilo jednim problemom, a to je nedostatak prostora za nezavisnu kulturu i na neki način revitalizaciju zapuštenih javnih prostora koji bi se mogli upotrijebiti za mlade koji su “gladni” ovakvih prostora u kojima mogu raditi ili predstaviti svoje djelovanje vezano za kulturu, umjetnost i socijalni sektor.
Kakva će biti buduća namjena zgrade Scheier?
Platforma za društveni centar Čakovec je s Međimurskom županijom potpisala sporazum za upravljanje sa zgradom koji omogućuje da se civilni sektor poveže s javnim sektorom što je i bio cilj ovog procesa društveno-kulturnih centara, a na način da se uvede model suupravljanja u kulturi. Do sada su sve kulturne institucije upravljane iz jednog centra, odnosno javnost kao takva nije imala previše utjecaja na programme koji će se odvijati u nekim izložbenim salonima ili u čakovečkom Centru za kulturu, a zgrada Scheier je bila dijelom zatvorena za javnost. Također ako ste htjeli upriličiti neki događaj to niste mogli vidjeti online nego ste sve morali obavljati preko jednog centralnog sustava, odnosno u Županiji putem nekih ljudi doći do prostora. Sada bi se s tim suupravljanjem sa zgradom ta situacija trebala malo otvoriti i javnosti omogućiti da može online pogledati koji su termini slobodni, pa ako vam treba neki prostor možete se za njega natjecati preko javnog natječaja za određeni termin.
Na neki način cijeli prostor zgrade Scheier otvara se javnosti.
(Tin Tomanić, foto: Tin Tomanić)
