U KNJIŽNICI „NIKOLA ZRINSKI“ ČAKOVEC PREDSTAVLJEN DRUGI SVEZAK „MONOGRAFIJE GRADA ČAKOVCA“ – KNJIGE KOJA ĆE POSLUŽITI KAO TEMELJ BUDUĆIM ISTRAŽIVANJIMA GRADSKE POVIJESTI
U sklopu ovogodišnjih Dana Grada Čakovca, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu u subotu, 31. svibnja, imao je zadovoljstvo u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec upriličiti svečano predstavljanje „Monografije grada Čakovca“, odnosno njenoga drugog sveska posvećenog razdoblju od 1791. godine do najnovijeg doba.
U pozdravnom obraćanju okupljenima, čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je kako je Čakovec na ovu knjigu čekao stotinu godina, još od izdanja prethodne monografije iz 1905. godine, koja je izdana u znatno drugačijem političkom i društvenom kontekstu, čestitavši svima uključenima u ovaj višegodišnji projekt na trudu i rezultatu u obliku monumentalne monografije, najboljeg dara gradu za 446. rođendan. Na kraju obraćanja gradonačelnici je predana majica s logom čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, kao i pristupnica za članstvo u njemu.
Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i jedan od urednika Zoran Turk, ujedno i glavni inicijator ovog projekta, potom je ukratko razložio kronologiju dogovora i istraživanja koja su rezultirala objavom monografije, napose zahvalivši Gradu Čakovcu na podršci i sluhu za ostvarivanje ovakvih identitetski iznimno važnih historiografskih izdanja. Ujedno je najavio i druge projekte koji su u tijeku, od rada na prvom svesku monografije koji će se baviti ranijim razdobljem do prijevoda s hebrejskog djela o uništenju čakovečke židovske zajednice u tragediji Holokausta, pripremi prijevoda s latinskog izvorne dokumentacije o progonima vještica na Međimurskom vlastelinstvu i dr. Napokon, za dopuštenje korištenja građe iz muzejskih fondova zahvalio je i Muzeju Međimurja Čakovec na čelu s ravnateljicom Mašom Hrustek Sobočan.
Drugi urednik, Saša Vuković, u svom se izlaganju osvrnuo na važnost upravo u ovom svesku obrađivanih stoljeća za formiranje građanskog društva u Čakovcu i hrvatskoga nacionalnog identiteta u Međimurju, naglasivši kako u gradskom prostoru svuda nalazimo arhitektonsku i likovnu baštinu upravo tog razdoblja. Potom je ukratko prikazao poglavlja sedmero autora – Andreje Talan Gombar, Ivana Vuka, Ane Šestak, Saše Vukovića, Mirne Ladašić Turk, Maje Žvorc i Janje Kovač – napomenuvši kako ova istraživanja imaju poslužiti tek kao temelj onima u nadolazećim godinama i desetljećima.
Napokon, receznent Petar Feletar u svom je govoru naglasio kako ova monografija predstavlja ne samo kulturni i znanstveni doprinos lokalnoj zajednici, već i strateški iskorak prema očuvanju i interpretaciji povijesne, društvene i urbanističke dinamike grada koji se kontinuirano razvija. Kao posebno obilježje „Monografije grada Čakovca“ istaknuo je činjenicu da je na njenim stranicama osim za velike događaje i pojedince pronađeno mjesta i za ‘običnog čovjeka’ u njegovoj svakodnevici.
Predstavljanje monografije, koje je moderirala Lucija Dania, uvijek vrsnim glazbenim nastupom umjetnički su obogatili Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav, naročito mnogo emocija pobudivši izvedbom prigodne tradicijske popijevke „Marica se po Čakovcu šetala“.
Saša Vuković
