Mjesto održavanja: atrij i Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec, Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Trajanje izložbe: 20. 4. – 27. 8. 2022.
Otvorenje: srijeda, 20. 4. 2022. u 19,00 h
Glazbeni gost na otvorenju: Zack Dust
Stephan Lupino presjek svojega opusa u 2022. godini donosi pred čakovečku publiku te u Muzeju Međimurja Čakovec zauzima sve raspoložive izložbene prostore: atrij, Izložbeni salon i Multimedijalnu dvoranu Riznice Međimurja. Na izložbi predstavlja skulpture, slike, fotografije i namještaj. Dio fotografija je prodajnoga karaktera, a zarada ide u humanitarne svrhe.
Stephan Lupino – poznat je ne samo kao ime, već i kao gotov brend hrvatske umjetničke aktualne scene, popraćen epitetom kontroverznog i osebujnog stvaratelja. Njegov kreativni put započeo je u samom srcu američke umjetničke prijestolnice, New Yorku, osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Objavljuje fotografije njujorškoga života u avangardnom časopisu „Details Magazine“, no, radi i za ostale časopise zvučnih imena poput „Vogue, Photo, Zoom, King, Max, Playboy, Lˊ Europeo“, itd.
Lupino je za razliku od ostalih naših umjetnika išao obrnutim putem prema slavi – prvo je postao poznat na svjetskoj razini, a zatim je nastavio izgrađivati karijeru kod kuće, u Hrvatskoj. Početkom devedesetih potaknut ratnim zbivanjima vraća se u domovinu, pokreće i uređuje časopis „Kult“ i intenzivira svoju izložbenu djelatnost.
Svako desetljeće donosi novi preokret u Lupinovom umjetničkom izrazu, tehnici i prikazanim temama. Ulaskom u novi milenij, početkom 2000-ih, svoj fotografski interes u potpunosti neočekivano zaokreće u sasvim drugom smjeru – u humanitarni rad i fotografiranje djece oboljele od neizlječivih bolesti u serijama poznatim pod imenima „Moji anđeli“ i „Čarobna djeca“. Zakoračivši u 2010-e ponovno nas iznenađuje skretanjem u posve neočekivanom pravcu, ovaj put kao kipar i slikar. Skulpture i slike izrađuje u materijalu koji tako dobro prijanja uz njegovu osobnost – željezu i drvu.
Kako ga likovni kritičari nisu uspjeli smjestiti u nijedan dosad ostvaren i prepoznatljiv stil, bez ikakvih vidljivih umjetničkih referenci, osim osobnih unutarnjih iskonskih poriva, za njegovu umjetnost iskovan je novi naziv, jednostavno nazvan „LUPINIZAM“. Manje nismo ni očekivali, Lupinova osobnost i njegova umjetnost neraskidivo su jedinstvo, jedno bez drugog ne egzistira.
U najnovijim radovima dotaknuo se i svjetskih problema s kojima se čovječanstvo trenutno bori, a to je pošast pandemije virusom COVID-19 i rat u Ukrajini. Kroz zlokobne odraze bezličnih ljudskih glava zamrznutih u izrazu patnje i straha sasvim jasno očitava se teror kroz koji čovječanstvo trenutno prolazi.
Bavi se i izradom namještaja, no njegove stolice nisu za sjedenje, već su personifikacije svjetskih vođa poput Napoleona Bonapartea, a svoju ironičnu stolicu-portret dobio je nedavno i Putin, trenutno najomraženji svjetski vođa.
Gostujuća izložba Dvora Veliki Tabor (Muzeji Hrvatskog zagorja):
Juraj Rattkay Velikotaborski (1613 – 1666)
Mjesto održavanja: Muzej Međimurja Čakovec – stalni postav na 2. katu palače
Trajanje izložbe: 25. 4. – 27. 8. 2022.
Otvorenje: ponedjeljak, 25. 4. 2022. u 18,00 h
Autorica izložbe: Nadica Jagarčec, muzejska savjetnica
Dvor Veliki Tabor bio je tijekom tri stoljeća (1502 – 1793) glavno sjedište obitelji Rattkay, čiji su se pripadnici isticali u vojnom, političkom, crkvenom i kulturnom životu tadašnje Hrvatske. Izložbom pod nazivom „Juraj Rattkay Velikotaborski (1613.-1666.)“ autorica izložbe Nadica Jagarčec predstavit će nam jednog od najistaknutijih članova obitelji Rattkay – Jurja II Rattkaya – autora prve tiskane hrvatske povijesti „Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae“ – u prijevodu „Spomen na kraljeve i banove kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“, koja je tiskana prije 370 godina – 1652. u Beču. Ovo djelo Rattkay je posvetio kralju Ferdinandu IV, Nikoli Zrinskom (1620. – 1664.) i bratu mu Petru (1621. -1671.). Juraj Rattkay borio se zajedno sa Petrom Zrinskim protiv Šveđana u Tridesetogodišnjem ratu. Rattkayeva „Memoria“ – rasprava o hrvatskoj povijesti, podijeljena je u šest knjiga, od potopa do 1651. godine. Prema navodima dr. Mije Korade sve u Rattkayevu djelu bilo je povezano s braćom Zrinski i njihovim „urotničkim“ idejama, a „Memoria“ je trebala poduprijeti stalešku i političku kampanju Zrinskoga.
Osim originalnog izdanja „Memorie“ na izložbi će posjetitelji moći vidjeti i ratnu opremu poput 2 viteška oklopa iz 16. i 17. stoljeća te nekoliko pušaka i mačeva iz 17. stoljeća.
IZLOŽBE SU DIO PROGRAMA OVOGODIŠNJIH “DANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE”.
Maša Hrustek Sobočan
