Uz svaku masku vezana je neka priča, no rijetko koja maska može ispričati priču koja je u narodu već zaboravljena. Upravo je takva maska cimeri iz Murskog Središća. Vjerne čuvarice umijeća izrade cimera su Društvo žena Mursko Središće i svakog fašnika, a i u drugim prigodama, možemo vidjeti ljepote šarene maske napravljene od krep papira. Ipak, od same estetske vrijednosti vrijednija je priča koju ta maska prenosi novim generacijama. Mursko Središće grad je rudara i rudarstvo je u potpunosti obilježilo razdoblje od 1919. do 1972. godine te trajno ostavilo identitet mjestu i mještanima. Rudarstvo je apsorbiralo kompletnu radnu snagu sjeverozapadnog Međimurja, a osim što je nosilo veliki gospodarski, demografski, infrastrukturni i svaki drugi razvoj, rudarstvo je nosilo i strah i neizvjesnost zbog opasnog posla, brojnih nesreća i stradanja, a kroz duže razdoblje i bolesti i onemoćalosti. Uvjeti rada stotine metara pod zemljom, u mraku, u stalnoj opasnosti i strahu za svoj život i život svojih kolega, nosio je nerijetko i praznovjerje. Najraširenije je legenda o patuljcima, stvorenjima koja mogu biti i dobra i zla, ovisi u kojem se kontekstu pojavljuju, kao donositelji nesreće koji odnose živote ili kao nagovjestitelji čije pravovremeno pokazivanje upozori rudare koji stignu napustiti mjesto nesreće. Kao takvi, uživali su i strah i poštovanje, te bili rašireno vjerovanje diljem rudarskih zajednica. Nema rudnika bez patuljaka. Kao takvi, ušli su i u naš folklor i postali maska.
Posljednja se jama zatvorila prije 53 godine, nove generacije postupno su zaboravile priču i patuljaka se već gotovo nitko nije sjećao. Međutim, pedeset godina kasnije ponovo ju je ispričala upravo maska, te prenositeljica umijeća izrade, danas nažalost pokojna Ana Žilavec. Maska je danas interpretirana i u interpretacijskom centru Spomen dom rudarstva „Cimper“, te po njoj ime nosi državna smotra hrvatske pučke drame koje se odvija u Murskom Središću. Godine 2024. svi su vrtićki mališani ovu masku nosili na fašniku, a članice Društva žena umijeću izrade naučile su i roditelje vrtićke djece. Cimeri su neupitno postali jedan od kulturnih simbola najsjevernijeg grada.
Ovih su dana cimeri dobili status kulturnog dobra, te su uvršteni u sklopu pokladnih običaja Međimurja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. To je veliko priznanje za ovu masku, ali i za vjerne čuvarice tradicije izrade – Društvo žena Mursko Središće.
(GMS)
