Mnogi građani se sa zebnjom sjećaju 2008. godina kada su u vrijeme velike financijske krize mirovinski izgubili 12 posto vrijednosti. Iako situacija sada nije tako loša, ove godine se gubitak kreće oko 4-5 posto.
“Radi se o nekih pet do šest milijardi kuna koje nisu ove godine uspjeli mirovinski fondovi zaraditi svojim članovima”, rekao je Ante Žigman, predsjednik uprave HANFA-e ove subote.
“Oni koji su sada pred mirovinom, taj povrat im neće biti moguć, ali nama kojima treba 15 do 20 godina za mirovinu će to sigurno se vratiti”, dodao je Žigman.
Moguća stagnacija
Kako će se situacija dalje odvijati pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja koji nam je rekao kako su okolnosti na tržištu prilično neizvjesne, međutim ako ne dođe do neke veće eskalacije rata u Ukrajini, ekonomija će se kretati u ciklusima.
“To vidimo već sada. Svaki vanjski šok poput ovog energetskog dovodi do pada ekonomske aktivnosti, ali onda se brzo i oporavlja. Klasični ekonomisti smatraju da nisu potrebne intervencije i da se ekonomija brzo oporavi bez obzira na krizu, što je suprotno onome kada vlade interveniraju dolazi. Tada dolazi do produljenja krize”, objašnjava Novotny ističući kako u narednim godinama možemo očekivati stagnaciju.
“Usprkos predviđanjima nekih ekonomista, banke će nastaviti davati kredite jer moraju od nečega živjeti”, objašnjava analitičar.
“Oni su navikli na stagnacije na tržištu i mirovinski fondovi uvijek gledaju na dugi rok. Ako gledamo razdoblje od zadnjih 20, 30 godina, u tako dugim rokovima učinci ekonomskih kriza su se u tom razdoblju uvijek poništavali.
U što ulagati?
Među fondovima ipak postoji razlika. Oni najrizičniji su najmanje izgubili, jer su imali mnogo otvoreniju mogućnost za investiranje i ulaženje u neke pozicije koje omogućuju i rizična ulaganja.
Analitičar pojašnjava kako nam upravo sadašnja situacija pokazuje kako treba mijenjati sustav.
“Najmanje rizični fondovi ulažu u državne obveznice čija je cijena padala. Oni jesu najsigurniji, ali su im i prinosi padali. Dionice su u međuvremenu rasle. Tako npr. njemački DAC se čvrsto drži 14 tisuća, što je sve iznenadilo. I u Hrvatskoj su blue chip dionice poput Podravke rasle tri puta u 20 godina. Sve nam to pokazuje da se promjene moraju dogoditi”, zaključuje analitičar.
(izvor: https://www.dnevno.hr/, foto: ilustracija)