Projekt „Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj“ financiran sredstvima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja provodio se u razdoblju od 1. kolovoza 2022. godine do 31. prosinca 2023. godine. Glavni cilj provedbe ovog Projekta je ograničavanje negativnih učinaka kod uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcija inflacije. Zbog navedenog potrebno je bilo tijekom provedbe projekta, ali i nakon završetka poduzimati mjere koje su se pokazale učinkovitima u zemljama koje su već uvele euro.
Drugi cilj projekta je zaštita potrošača. Potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Projektom su se nastojali prvenstveno zaštiti ekonomski interesi potrošača provedbom aktivnosti koje su uključivale praćenje kretanja cijena roba i usluga, praćenje dvojnog iskazivanja cijena za robe i usluge u kunama i eurima, praćenje ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena roba i usluga, praćenje pridržavanja načela Etičkog kodeksa poslovnih subjekata koji pristupe Etičkom kodeksu te telefonsko informiranje potrošača. Cilj projekta bio je i informiranje građana, odnosno potrošača, o uvođenju eura, prvenstveno o zamjeni gotovog novca kune u gotov novac eura bez i sa naknadama te ostala bitna pitanja potrošača pri uvođenju eura. Potrošači su prije uvođenja eura i po uvođenju imali konkretna pitanja vezana za isto, no nakon prilagodbe pitanja su se sve rjeđe odnosila na uvođenje eura.
Projekt se provodio na čitavom području Republike Hrvatske, ovisno o mjestima koje su udruge prijavile u projektnom prijedlogu. Društvo potrošača Međimurja angažiralo je pet tajnih kupaca, odnosno izvoditelja projekta te su tajni kupci Društva potrošača Međimurja projektnim aktivnostima pokrivali područje Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije te područje Grada Zagreba. Na navedenim područjima već su u projektnom prijedlogu bila odabrana manja mjesta na kojima se pratilo između ostalog kretnje cijena roba i usluga, praćenje dvojnog iskazivanja te ostale aktivnosti kojima su se trebali ostvariti ciljevi projekta. Ukupno se pratilo 71 roba i usluga na 25 prodajnih i uslužnih mjesta. Tu nailazimo na manjkavost ovog projekta. Tijekom cijele provedbe projekta pratili su se isti proizvodi i iste usluge kod istih gospodarskih subjekata te se navedeno objavljivalo javno na mrežnim stranicama udruga. Kako su informacije bile dostupne i gospodarskim subjektima koje se pratilo, isti su mogli manipulirati cijenama proizvoda i usluga koje su se pratile, a također i svim ostalim koje se nisu pratile. Takve situacije je trebalo izbjeći samim osmišljavanjem natječaja budući da je cilj bio zaštita potrošača.
Zadaće tajnih kupaca uključenih u provedbu projekta bila je provedba projekta na terenu, odnosno obilaženje poslovnih subjekata koji pružaju usluge i prodaju robu. Svaki tajni kupac imao je određeni broj poslovnih subjekta koje je pratio. Terenski posjet odnosio se na praćenje ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena. Navedeno se unosilo u aplikaciju pod nazivnom „Tajni kupac“ čije mjesečni izvještaji su se stavljali na mrežnu stranicu euro.dpm.hr. Osim praćenja cijena, pratio se i Etički kodeks. Etički kodeks pratio se kod poslovnih subjekata koji su istom pristupili. Pristupanje Etičkom kodeksu je dobrovoljno i potpuno besplatno. Namijenjen je svim poslovnim subjektima u nefinancijskom i financijskom sektoru koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima. Cilj Etičkog kodeksa je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom. Etički kodeks ostvarivao je cilj zaštite potrošača jer projektom nisu bili definirani subjekti kod koji se prati poštivanje Etičkog kodeksa, nego su izvoditelji projekta mogli pratiti poštivanje Etičkog kodeksa kod subjekata koje su sami izabrali te subjekte svaki mjesec mijenjati. Poštivanje Etičkog kodeksa mogli su pratiti i svi potrošači te unositi u aplikaciju „Etički kodeks“. Na taj način se ostvarivala zaštita potrošača i izvan same provedbe projekta.
U provedbi projekta bilo vrlo malo nepravilnosti vjerojatno zbog nedostatka projekta koji je prije navedeni. Udruga je naišla na nepravilno preračunavanje cijena, što znači da cijena nije bila pravilno preračuna u eure, po propisanom fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro, zatim na nepravilno zaokruživanje cijena gdje je bila cijena proizvoda zaokružena na više što prilikom promjene valute najčešće dovodi do inflacije. Što se tiče Međimurske županije, tu je bilo uočeno neiskazivanje dvojne cijene kod jednog subjekta koji pruža usluge.
Osim ovih nepravilnosti, na mjesečnoj razini uočen je znatan porast cijena. Navedeno nije bilo stavljeno na listu nepravilnosti budući da nismo mogli sa sigurnošću reći da je do navedenog došlo zbog uvođenja eura. U nastavku je kratki prikaz povećanja cijena.
Kretanje cijena pojedinih proizvoda i usluga tijekom provedbe projekta od kolovoza 2022. godine do siječnja 2023. godine – Izvadak iz izvještaja
Iz priložene tablice vidimo da se cijene pojedinih proizvoda nisu od kolovoza 2022. godine promijenile, dok je kod nekih proizvoda razlika u cijeni i do 22 kune, odnosno skoro 3 eura.
Kod uspoređivanja cijena u mjesecu prosincu 2022. godine i mjesecu siječnju 2023. godine možemo uočiti da su pojedini gospodarski subjekti znatno dignuli cijene. Je li ovakvo podizanje cijena opravdano ili ne trebale su utvrditi nadležne službe.
U sklopu projekta vodila se i službena stranica gdje su se mogle pronaći sve informacije o projektu, nepravilnostima uočenima u provedbi projekta i mjesečni izvještaji s terena. U nastavku kratki izvod posjećenosti mrežne stranice.
Zaključno i sukladno svemu navedenom, projektom se između ostalih mjera želio postići homogen i transparentan prijelaz na euro kao službenu valutu, kako bi svaki građanin imao priliku dobiti potrebne informacije i kako bi ih mogao s povjerenjem prihvatiti i postupati u skladu s njima. Koliko se to uspjelo postići ovim projektom dokazuje nam iskorištavanje prilike trgovaca koji su dizali cijene te slabom angažiranošću nadležnih oko sprečavanja istog. Nadležnost udruga uključenih u ovaj projekt odnosio se samo na prikupljanje i distribuiranje prikupljenih podataka iako su se medijski pokušavale prikrpati puno veće ovlasti udrugama.
Promjena valute nosi sa sobom i određene prednosti, ne samo nedostatke. Da bi te prednosti iskoristili, trebalo je puno više promišljanja nadležnih na koji način isto izvesti uz što manje negativnih učinaka po građane.
Društvo potrošača Međimurja
Nikolina Srša, voditeljica projekta
