Cijena zlata ponovo je srušila svoj povijesni rekord i po prvi put u povijesti probila psihološku granicu od 3000 eura po unci, dok je cijena u američkim dolarima porasla na razinu iznad 3400 dolara po unci.
Eurska cijena zlata tako je samo od početka godine do danas porasla za oko 17%, dok je taj porast izražen u američkim dolarima čak 32%. Velika razlika u porastu cijene zlata u između ove dvije valute krije se u slabljenju američkog dolara i značajnoj promjeni tečaja između dolara i eura, budući da je dolar značajno oslabio od početka godine.
Pad povjerenja u američki dolar podiže cijenu zlata
Novi porast cijene zlata rezultat je povećane potražnje za žutim plemenitim metalom od strane investitora koji sve više napuštaju američki dolar i državne obveznice te traže adekvatnu zamjenu za svoj portfelj. Investicijsko zlato, financijski instrument koji se smatra alternativnim “sigurnim ulaganjem” stoga postaje sve privlačnije za one investitore koji gube povjerenje u najjaču svjetsku valutu.
Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, tvrdi da je bijeg investitora od dolara glavni uzrok novog rasta cijene zlata:
“Američki dolar od početka godine izgubio je oko 9.40% svoje vrijednosti u odnosu na ostale jake svjetske valute. Radi se o poprilično dramatičnoj situaciji koja ukazuje na to da investitori bježe od američkog dolara, valute koja je donedavno smatrana osloncem cjelokupnog svjetskog gospodarstva. To je veliki presedan na globalnoj razini koji je doveo do neizvjesnosti, a neizvjesnost uvijek okreće investitore k zlatu.”
Američki predsjednik Trump otvoreno je napao šefa Sustava federalnih rezervi Jeromea Powella, optuživši ga da nije spustio kamatne stope kad je trebao i da je to dovelo do trenutne situacije. Powell je, s druge strane, oprezan kad je u pitanju spuštanje kamatnih stopa kako ne bi ponovo rasplamsao inflaciju koja bi ionako mogla biti visoka zbog uvođenja novih carina.
“Carinski rat između SAD-a i Kine uveo je dodatni strah na investicijska tržišta. Kina, suprotno očekivanjima američkog predsjednika, nije se suspregnula od jakog odgovora na najavljene američke carine te je aktivno počela diverzificirati svoj uvoz da što manje ovisi o SAD-u. Ako uz to Kina počne ubrzano i masovno prodavati američke obveznice u njihovom vlasništvu, to bi moglo dodatno narušiti povjerenje investitora u dolar”, tvrdi Ivanović.
Investitori očekuju nastavak rasta cijene zlata, rekordna potražnja i u Hrvatskoj
Dramatična dedolarizacija kakvu dosad nismo vidjeli te rast geopolitičkih tenzija popraćenih trgovinskim sukobima mogli bi biti uvod u novu globalnu recesiju. Upravo u takvom okruženju cijena zlata uvijek najviše raste, zbog čega investitori svoj kapital čuvaju upravo držanjem zlatnih poluga i zlatnika koji su se dokazali kao sigurna luka u nesigurnim vremenima. Sve upućuje na to da će se povijest ponoviti još jednom, tvrdi Ivanović:
“Nitko nema kristalnu kuglu da sa stopostotnom sigurnošću predvidi kretanje cijene zlata u kratkom roku, ali osobno vjerujem kako u srednjem roku od godinu dana možemo očekivati daljnji rast zbog dolaska nove globalne recesije koju najavljuje mnogo ekonomista. Ta bi recesija trebala doći kao rezultat carinskih sukoba i geopolitičke nestabilnosti, a u Centru Zlata ove godine bilježimo značajan porast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, što ukazuje na to da i investitori očekuju rast cijene u budućnosti.”
U prošloj je godini u zlato u Hrvatskoj uloženo oko 350 milijuna eura, pokazuju procjene Centra Zlata, što je bio rekordan iznos. No, čini se kako bi se taj rekord ove godine mogao ponovo srušiti, navodi Ivanović:
“Prvi kvartal 2025. godine zabilježio je najveću potražnju za investicijskim zlatom – ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostatku svijeta. Investitori se ubrzano spremaju za ono što dolazi, a kupnja zlatnih poluga i zlatnika predstavlja instrument zaštite imovine od recesije i inflacije. S obzirom na trendove kojima svjedočimo, vjerujem kako bi Hrvati ove godine u zlato mogli uložiti i do pola milijarde eura.”
Vedran Topalušić
