Cijena srebra u posljednjih je godinu dana oborila niz povijesnih rekorda i trenutačno iznosi 53 eura odnosno 60.5 dolara po unci. Radi se o povećanju od preko 75% u eurima odnosno 85% u dolarima u samo 12 mjeseci, što je znatno više od rasta cijene zlata u istom periodu, u postotnom smislu (40% u eurima, 56% u dolarima). Tim više, cijena srebra od početka 2020. do danas porasla je za preko 220% u eurima i 235% dolarima, čime je nadmašila rast cijene zlata čak i u dugom roku – 160% u eurima i 175% u dolarima.
Što stoji iza impresivnog skoka cijene srebra?
Među glavnim uzrocima koji stoje iza strelovitog rasta cijene srebra krije se rastuća industrijska potražnja u tehnološkom sektoru, ali i bijeg investitora ka sigurnim utočištima koja štite vrijednost kapitala. Ovaj bijeg posljedica je sve neizvjesnije situacije na globalnim tržištima koje su same često odraz rastućih tenzija na geopolitičkom planu.
U posljednjih godinu dana svjedočili smo trgovinskim ratovima, previranjima između svjetskih sila poput Kine, Amerike i Rusije, nastavku sukoba na Bliskom istoku i Ukrajini, novim utrkama u naoružanju, ali i utrci u razvoju tehnologija kao što je umjetna inteligencija (UI) te daljnjem razvoju održivih tehnologija.
Američki Fed, europski ESB i niz drugih središnjih banaka spustili su kamatne stope, a strahovi od povratka inflacije i slabljenja dolara dodatno su zapečatili ambijent generalne neizvjesnosti među investitorima. Sve ovo značajno je pogodavalo rastu cijene srebra te njegovoj afirmaciji kao sigurnom utočištu u nesigurnim vremenima.
Kretanje cijene srebra u posljednjih 10 godina (u eurima po unci). Izvor: Centar Zlata.
Hrvatsko tržište investicijskog srebra u velikom porastu
Izniman rast cijene srebra privlači sve više ulagača, kako na stranim, tako i na domaćem tržištu. Hrvatski ulagači sve češće ulažu u investicijsko srebro u obliku srebrnjaka i poluga od čistog srebra (999), prepoznajući fizičko srebro kao odličan alat za očuvanje vrijednosti svojih ušteđevina od negativnih rizika poput inflacije ili mogućih kriza.
Prema procjenama Centra Zlata, u 2025. Hrvati su kupili do 70 milijuna eura fizičkog investicijskog srebra, što znači da se ulaganje u ovaj plemeniti metal približno udvostručilo u odnosu na godinu ranije. Ovo je velikim dijelom rezultat vrtoglavog rasta cijene koji očigledno nije promakao domaćim ulagačima.
Saša Ivanović, vlasnik i glavni direktor Centra Zlata, komentirao je situaciju na domaćem tržištu srebra: “U Centru Zlata bilježimo snažan rast potražnje za srebrnjacima i srebrnim polugama. Prethodno smo imali veliki broj ulagača koji bi manji dio portfelja držao u srebru, a veći u zlatu, no sada se po prvi put pojavila značajna brojka onih koji ulažu isključivo u srebro i čini se kako će ta brojka rasti i u nadolazećem razdoblju.”
“Iz perspektive privatnih ulagača, jedna od glavnih razlika između investicijskog zlata i investicijskog srebra jest ta što se na srebro plaća PDV, no rast cijene srebra sada je u potpunosti anulirao njegov značaj i ulagači više ne obraćaju pozornost na PDV kao bilo kakvu prepreku za ulaganje u srebro. Neizvjesnost na globalnom tržištu i veliki rast cijene srebra pomogao je tome da se domaće tržište investicijskog srebra ove godine, prema našim procjenama, praktički udvostručilo u odnosu na 2024. te iznosi blizu 70 milijuna eura”, objašnjava Ivanović.
Optimistične prognoze za budućnost srebra – “savršena oluja” za rast cijene
Optimizam među ulagačima glede srebra zasniva se na sintagmi koja ga sve češće prati – “metal budućnosti”. Njegova široka industrijska primjena, osobito u “tehnologijama budućnosti” i zelenim tehnologijama, mogla bi osigurati snažan i kontinuiran rast potražnje i u narednim desetljećima.
Srebro je jedan od esencijalnih materijala u proizvodnji osnovne infrastrukture, solarnih panela, vjetroelektrana i električnih vozila, što ga stavlja u središte pozornosti kada je u pitanju globalni zaokret ka održivosti. Srebro je također ključno u proizvodnji vojne opreme, svemirske opreme te podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, što znači da je od velike važnosti za različite utrke na geopolitičkom planu – naoružanje, svemir, razvoj umjetne inteligencije itd.
Istovremeno, srebro je nezaobilazan materijal u proizvodnji mobilnih uređaja, računala, 5G antena, optičkih kablova, procesora, memorijskih čipova, mikročipova, baterija i drugih elektroničkih uređaja. Ovo je samo još jedan pokazatelj da je srebro neophodno za funkcioniranje i daljnji razvoj suvremene civilizacije.
No, dok potražnja za srebrom raste, osobito ona industrijska, ponuda ostaje kronično deficitarna već petu godinu za redom. Proizvodnja iz rudnika raste sporo, a srebro se često ugrađuje u dugoročnu infrastrukturu i tehnologiju, što otežava njegovo recikliranje. Prema podacima Instituta za srebro (Silver Institute) Od 2021. do 2025., tržište srebra tako je akumuliralo manjak od čak 796 milijuna unci, što je više od cjelokupnog godišnjeg obujma industrijske potražnje u 2025.
“Gotovo 60% izrudarenog srebra odlazi u industrijski sektor zbog njegovih specifičnih svojstava poput najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima, što ga čini praktično nezamjenjivom proizvodnom sirovinom. Zbog široke primjene u infrastrukturi i tehnologiji dugoročne namjene, recikliranje srebra je prilično ograničeno. Upravo zbog toga, svake je godine potrebno izrudariti sve više i više srebra kako bi se pokrila rastuća potražnja, što nije slučaj na terenu. Srebro se uglavnom dobiva kao nusprodukt ekstrakcije drugih metala, pošto se ekskluzivno rudarenje srebra ne isplati u pogledu jediničnih troškova rudarskih kompanija. Pritom, novi velebni projekti u rudarskoj industriji zahtijevaju značajan vremenski rok i velike investicije kako bi došli u fazu pogona, s tim da takvih projekata trenutno nema na vidiku. U kontekstu toga, vrlo je izgledno da ćemo deficit ponude srebra gledati najmanje još 10 do 15 godina.”
Kako sada stvari stoje, deficit ponude nastavit će se i u narednom periodu jer novih velikih projekata u smislu rudničke proizvodnje nema na vidiku. Manjak ponude i rastuća potražnja, logično bi mogle voditi ka rastu cijene. To znači da bismo prema izglednom scenariju, mogli svjedočiti udvostručenju odnosno utrostručenju cijene srebra do kraja desetljeća.
“Srebro je od velike važnosti za sektore održive tehnologije, vojne opreme, umjetne inteligencije, elektronike i sl. U tom pogledu, čeka ga svijetla budućnost. S druge strane, izgledno je da će ponuda nastaviti kaskati, a to znači da bi cijena mogla nastaviti značajno rasti i pritom poticati rast investicijske potražnje. Ovakav rasplet znači da bismo mogli svjedočiti cijeni od 100€ odnosno $120 po unci prije 2030., i to prema konzervativnoj procjeni. U optimističnom, ali pritom vrlo realnom scenariju, do 2030. mogli bismo očekivati cijenu od 150€ odnosno $180 po unci”, smatra Ivanović.
Vedran Topalušić