BUŠOTINA ZEBANEC 3 – SELNICI NOVCI, A SREDIŠĆU MOGUĆA EKOLOŠKA KATASTROFA

Ovih dana počele su pripreme za eksploataciju plina na bušotini Zebanec 3 koja se nalazi uz cestu preko puta naselja Sitnice. Mnogi građani su to primijetili jer mnoštvo užurbanih ljudi, puno različitih strojeva kao i naše vatrogasce, gotovo je nemoguće ne vidjeti.

Što to točno znači za naš grad ? Financijski ništa jer će postotak od eksploatacije dobivati Selnica, a nama se može samo dogoditi potencijalna ekološka katastrofa. U vezi toga za mišljenje smo zamolili našeg sugrađana Željka Vrbanića koji na tim poslovima radi čitav svoj radni vijek u susjednoj Sloveniji i stručan je za to područje. Evo što nam je Željko rekao:

„Ovo što se sada radi mi nazivamo frakturiranje ili hidrauličko lomljenje sloja. To su pripremni radovi kako bi eksploatacija mogla početi. Što se tiče mogućih ekoloških posljedica po naš grad, one su minimalne i skoro da ne postoje, ali samo ako će se sve raditi po zahtjevnim propisima. No uvijek postoji mogućnost da nešto krene po zlu, pa bi tako, ako se to dogodi, mogli dobiti pravu ekološku katastrofu u Murskom Središću. Da objasnim, može se dogoditi da prilikom bušenja plin nekontrolirano iscuri iz slojeva i zagadi sve podzemne vode koje se slijevaju prema našem gradu. Jedan takav slučaj dogodio se u SAD-u gdje se plin probio u vodovod te su ga ljudi mogli na slavini doslovno zapaliti i tako dobiti „vatrenu vodu“. Druga mogućnost je da se plin pod velikim pritiskom koji mora biti veći od 200 bara, probije na površinu, a o posljedicama koje bi to izazvalo na moram govoriti.

Kada se jedna takva bušotina otvarala u Prekmurju u Sloveniji gdje ja radim, stanovnici su se pobunili, izašli na ulice, ali nisu uspjeli ništa postići. Proizvodnja je počela i situacija se kasnije smirila. Još jednom napominjem da je mogućnost ekološke katastrofe zanemariva, no šanse za nju uvijek postoje.“ Zaključio je gospodin Vrbanić kojemu zahvaljujemo na iznesenom mišljenju.

Središćanski vatrogasci našli su dobar dodatni posao koji će im popraviti financijsku situaciju. Kako je INA sa američkim partnerima započela sa pripremnim radovima na bušotini Zebanec 3 kod Sitnica, što smo već naveli, oni im svakodnevno dopremaju vodu i obavljaju dežurstva pod vodstvom zapovjednika Miljenka Palneca. Prema riječima predsjednika DVD-a Juraja Zadravca ovo će im dobro napuniti proračun jer na neka veća sredstva od Grada ne mogu računati pošto im ovaj plaća ratu kredita za navalno vozilo u iznosu od 6.500,00 kuna mjesečno.

                                                                                                  (R. Tomanić, foto Juraj Zadravec)                                                                                          

INA je ishodila koncesiju za plinsko polje Zebanec, a zatražit će i za polja Vukanovec i Vučkovec. Pet bušotina već je ispitano i opremljeno. Time Ina nakon nekoliko godina stanke u prvi plan stavlja projekt Međimurje, eksploataciju zemnog plina koji će se vaditi najmanje 20 godina! U Ini su oprezni s podacima o količinama, no bivši župan Josip Posavec, za čijeg je mandata izrađena studija utjecaja na okoliš, izjavio je da je ispod polja gotovo 3,4 milijarde kubika plina! Zbog važnosti te količine za energetsku bilancu Hrvatske, Ina je tada najavila da će u infrastrukturu i plinovod prema centralnoj plinskoj stanici Molve uložiti 270 milijuna kuna. Dio je već investiran.

-Do 2008. uloženo je 60 milijuna kuna, a još prije 66 milijuna. Nezahvalno je govoriti o datumu početka eksploatacije, treba sagraditi 110 km do Molvi. Plinovod će ići kroz 3362 privatnih parcela u tri grada i 19 općina, pa će najviše vremena trebati za imovinsko-pravne odnose. Svi će vlasnici biti obeštećeni – kaže voditelj projekta Mladen Ferenčić.

Plin ne može izravno prema potrošačima jer sadrži ugljični dioksid. Slana voda utiskavat će se u bušotinu Mačkovec 1, a plin će do Molvi cijevima. Tamo će se izdvajati CO2 za utiskivanje u naftna ležišta Žutica i Ivanić. Sustav bi mogao biti završen za tri i pol godine.

– Taj projekt znači i nova zapošljavanja, na visokim tehnologijama – kaže Laslo Farkaš-Vištonai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu. Općine na području kojih su naftna polja već računaju koliko bi novca dobile za rentu. Govori se o milijunima kuna, a svima su pred očima Molve, jedna od najbogatijih općina u Hrvatskoj, koja dobiva i do 15 milijuna kuna rente. U Međimurju se nakon euforije prije pet godina govorilo da će samo Selnica dobiti 100 milijuna kuna!

 

-Novac ćemo iskoristiti za gradnju komunalne infrastrukture, projekte i uređenje naselja – veselio se tada načelnik Anđelko Kovačić. Inače, u Međimurju se već sredinom 19. stoljeća vadila nafta i koristila se kao “kolomaz” za podmazivanje.