Velika Gospa ili Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije jedan je od najvećih marijanskih blagdana u Katoličkoj Crkvi. Slavi se svake godine 15. kolovoza, a vjernici obilježavaju vjeru da je Marija, majka Isusa Krista, nakon završetka svog zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu.
Korijeni proslave Velike Gospe sežu u prva stoljeća kršćanstva. U Jeruzalemu se već u 5. stoljeću slavila svetkovina Marijina “usnuća” (Dormitio Mariae), a ubrzo se proširila po čitavom kršćanskom svijetu.
Dogma o Marijinu uznesenju proglašena je tek 1. studenoga 1950. od pape Pija XII. u apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus. Time je Crkva službeno potvrdila drevno vjerovanje da je Marija uznesena na nebo.
Velika Gospa podsjeća vjernike na temeljnu poruku kršćanske nade – da je vječni život obećan svima koji slijede Krista. Marija je uznesena na nebo kao prva od onih koji će sudjelovati u Kristovoj slavi.
Za mnoge katolike, blagdan je i prilika za obnovu osobne vjere, molitvu i zahvalnost.
Velika Gospa jedan je od najvećih vjerskih blagdana u Hrvatskoj i državni je neradni dan. Posebno svečane procesije i hodočašća održavaju se u mnogim marijanskim svetištima, među kojima su najpoznatija:
Marija Bistrica – nacionalno marijansko svetište koje na Veliku Gospu okuplja desetke tisuća hodočasnika.
Sinj – svetište Gospe Sinjske povezano s čudom iz 1715. godine, kada je prema predaji Marijin zagovor spasio grad od Osmanlija.
Trsat kod Rijeke – jedno od najstarijih marijanskih svetišta na svijetu.
Aljmaš, Voćin, Remete i brojna druga mjesta.
Mnogi vjernici hodočaste pješice, često i na velike udaljenosti, kao znak zavjeta ili zahvalnosti.
Osim liturgijskih slavlja, blagdan je u hrvatskoj tradiciji povezan s običajima vezanim uz kraj ljeta i berbu plodova. U nekim krajevima na Veliku Gospu blagoslivlja se ljekovito bilje, poljski plodovi i vino, vjerujući da će to donijeti blagoslov kući i polju.
Svetkovina se slavi u gotovo svim katoličkim zemljama i često je državni blagdan. Posebno svečane proslave održavaju se u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Poljskoj, Latinskoj Americi i na Filipinima.
Velika Gospa nije samo spomen na Marijino uznesenje, već i poziv vjernicima na obnovu nade, povjerenja i zahvalnosti. Taj blagdan ujedinjuje duhovnu dimenziju vjere s bogatom kulturnom i narodnom tradicijom, a njegova proslava ostaje jedan od najsnažnijih izraza katoličkog identiteta u Hrvatskoj i svijetu.
(rt, foto: ilustracija, rt)