Grad Mursko Središće donio je odluku na sjednici Gradskog vijeća da će novi Dan Grada biti 27. lipnja posvećen svom svecu zaštitniku svetom Ladislavu po kojem nosi ime i središćanska crkva Marije kraljice i Svetog ladislava.
A tko je bio sveti Ladislav saznajte u nastavku.
- lipnja sveti Ladislav – ugarsko – hrvatski kralj, svetac i ugarsko-hrvatski kralj i utemeljitelj zagrebačke biskupije
Ladislav – kralj i šogor hrvatskog kralja Zvonimira
Sveti Ladislav je ugarsko-hrvatski kralj i sin kralja Bele I. i brat Jelene, supruge hrvatskog kralja Zvonimira.
Nakon smrti hrvatskog kralja Zvonimira u borbama za prijestolje dao je podršku svojoj sestri Jeleni Lijepoj (1091). Prema nekim mišljenjima, tom je prilikom zauzeo gotovo cijelu Hrvatsku, a po drugima, samo područje između Drave i Gvozda (srednjovjekovna Slavonija). Zauzeto područje nije pripojio Ugarskoj, već je za hrvatskog kralja postavio nećaka Almoša.
Utemeljitelj zagrebačke biskupije
Za nas Hrvate značajan je Ladislav kralj zbog toga što je koncem XI. stoljeća u Zagrebu osnovao biskupiju i tako tome gradu postavio preduvjete da jednog dana postane kulturno, vjersko i političko središte hrvatskoga naroda. To se u povijesti pokazalo kao prst Božje providnosti, jer su sve stare hrvatske biskupije pale pod vlast ili udar muslimana Turaka, a biskupijski Zagreb je s vremenom postao duhovno i političko središte Hrvata. Zagreb, zahvaljujući posebice hrvatskom domoljubu Tomy Erdodyu, nije nikada pao u ruke muslimana i tako ostao biskupijsko i kršćansko središte od Ladislavovih dana do danas.
Biskupija je osnovana između 1088. i 1094. kao sufraganska biskupija nadbiskupije u Kalocsi, za čijeg je prvog biskupa posvećen Čeh imenom Duh. Zagrebačkoj biskupiji podredio je kralj Ladislav čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno je u blizini Zagreba osnovao veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu Ača. Mudar, pobožan i omiljen vladar, potpomagao je misionare i podigao mnoge crkve.
Uz Uznesenje Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana kralja zaštitnik je zagrebačke katedrale, u kojoj mu je posvećen i jedan oltar s njegovim kipom. Zazivaju ga kod raznoraznih epidemija, zaštitnik je Mađarske, mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Mađarske, okolnih zemalja i sjevernih hrvatskih krajeva (Šiljakovina kod Velike Gorice, Punitovci, Ladislav kod Hercegovca, Mali Raven kod Križevaca, Križevci, Podgorje Bistričko kod Marije Bistrice, Mursko Središće, Bogojevo/Gombos kod Odžaka).
Plemenita loza mađarskih kraljeva svetaca
Malo je poznato daje kraljevska mađarska loza dala niz svetaca i blaženika Katoličke crkve koji su zadužili čitavu Crkvu i narode nad kojima su imali vlast. Prvi ugarski kralj Stjepan I. je svetac Katoličke Crkve, zatim tu su sveti Ladislav, sveti Emerik i drugi. Dvoje djece kralja Bele IV. su živjeli na glasu svetosti i kanonozirani su sveci Katoličke Crkve, kao i jedna kćerka Kunigunda blaženica.
Najpoznatija svetica je svakako princeza sveta Elizabeta Ugarska, zaštitnica franjevačkog reda i jedna od žena s najdojmljivijom posvećenim svetačkim životom u povijesti Crkve.
Svaki posjetitelj „Narodnog muzeja“ u Budimpešti može se uvjeriti o skrbi, brizi i kršćanskoj ljubavi ovih mađarskih kraljeva oko siromašnih, putnika i nezaštićenih, uz gorljivu želju za širenjem evanđelja i kršćanstva.
Izvor: Narod.hr
Photo: Josef Kriehuber