Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti odgovorne su za oko 17,3 milijuna smrti godišnje
Posljednjih desetljeća zabilježen stalni porast kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti među mladim odraslim osobama
Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, a inicijativu je 2000. godine pokrenula Svjetska kardiološka federacija (WCF). Od tada, svake godine ovaj dan ima drugačiju tematsku usmjerenost s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), koje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti (KVB), odnosno bolesti srca i krvnih žila, odgovorne su za oko 17,3 milijuna smrti godišnje.
Među najčešćim oblicima ovih bolesti su bolest koronarnih arterija srca, cerebrovaskularne bolesti, zatajenje srca, fibrilacija atrija, arterijska hipertenzija kao samostalna bolest, ali i važan čimbenik nastanka drugih KVB. Poznato je da se jedna trećina kardiovaskularnih smrti dešava preuranjeno, odnosno prije 70. godine života te da bi se 80 % ovih smrti moglo spriječiti.
Sa željom prevencije kardiovaskularnog pobola i smrtnosti posljednjih desetljeća su identificirani njihovi glavni čimbenici rizika. „Među njima su nezdrava prehrana, uživanje alkohola i duhanskih proizvoda te tjelesna neaktivnost. Psihosocijalni stres i stresori kao što su usamljenost, kritični životni događaji, niska primanja i manjak sna također podižu rizik KVB. Utjecaj imaju i okolišni čimbenici rizika kao što su onečišćenje zraka i tla te izloženost visokim razinama buke. Iako digitalna tehnologija ima sve veće značenje u našem svakodnevnom životu, ovaj „moderan“ život utječe na smanjivanje našeg kretanja i izlaganju novim oblicima stresnih situacija te dokazano ranijem nastanku KVB. Između ostalog, utvrđeno je da je vrijeme korištenja mobilnog telefona povezano s rizikom KVB, posebno u pušača i pacijenata sa šećernom bolešću. Uz smanjenje tjelesne aktivnosti, utjecaj mobilnih telefona je posredovan psihološkim stresom i poremećenim obrascima spavanja“, objasnila je doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med., specijalistkinja interne medicine, subspecijalistkinja kardiologije, pročelnica Zavoda za aritmije Klinike za bolesti srca i krvnih žila, KBC Split.
Doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med., naglasila je i kako je tijekom posljednjih desetljeća zabilježen stalni porast kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti među mladim odraslim osobama. „Ovaj trend odgovara rastućoj prevalenciji tradicionalnih kardiovaskularnih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes mellitus tipa 2 među mladim odraslim osobama u razvijenim zemljama, uz faktore rizika koji su specifični za dob, kao što su zlouporaba supstanci, kontracepcijski lijekovi i bolesti povezane s trudnoćom, te konačno tjelesna neaktivnosti koja je prisutna u 1/3 mladih odraslih osoba, a prvenstveno vezana za prekomjerno gledanje televizije.“
Prema doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med., procjena individualnog rizika nastanka KVB može se provoditi oportunistički ili sustavno. Oportunistički probir, odnosno probir bez unaprijed definirane strategije, provodi se kod javljanja liječniku iz nekog drugog razloga. S druge pak strane, sustavni probir se može provoditi kao dio organiziranog programa u općoj populaciji ili pak u ciljanim populacijama kao što su pacijenti s dijabetesom tipa 2 ili s obiteljskom anamnezom rane kardiovaskularne bolesti. Dok je sustavno praćenje pojavnosti kardiovaskularnih bolesti potrebno u ljudi s prisutnim čimbenicima rizika, nije sigurno koliko je ono smisleno u populaciji muškarca starije od 40 i žene od 50 godina ili u postmenopauzi bez poznatih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Iako se na taj način povećava stopa otkrivanja čimbenika KV rizika (hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes), ne očituje se smanjenjem učestalosti nepoželjnih kardiovaskularnih događaja i prerane srčane smrti, barem ne u kratkoročnom praćenju.
Kome se prvom javiti i kada otići na pregled srca?
Često se postavlja pitanje kada otići na pregled srca i kome se prvom javiti, liječniku obiteljske medicine ili kardiologu. Na to pitanje, doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med. savjetuje „ukoliko postoje neke poteškoće, zabrinutost za zdravlje svojega srca prije svega se potrebno obratiti svom izabranom liječniku te učiniti osnovne pretrage: odrediti lipidogram i vrijednosti šećera u krvi, uraditi 12-kanalni EKG ili barem mjerenje pulsa uz mjerenje krvnog tlaka. Ovisno o tegobama pacijenta i nalazu kliničkog statusa kao i vrijednostima učinjenih pretraga izabrani liječnik primarne medicine će procijeniti potrebu uvođenja lijekova, potrebe daljnjih pretraga kao i pregleda samog kardiologa. Direktni pregled kardiologa, osobito provođenje kardioloških pretraga bez da postoje određeni simptomi može osobu izložiti nepotrebnim pretragama pa i rizicima.“
Drugo pitanje je kada se javiti, koliko žurno. Upravo je organiziranje Svjetskog dana srca jedan od načina da se kroz različite vidove edukacije javnost upozna sa simptomima KVB i koje od njih mogu biti znak potencijalno životno ugrožavajućih stanja. „Hitna stanja koja zahtijevaju žuran pregled pacijenta jesu: osjećaj iznenadnog, jakog pritiska u prsištu koji ne ovisi o promjeni položaja i udisaju, novonastala bol u prsima pri naporu, osjećaj brzog lupanja srca osobito ako je popraćen prijetećim gubitkom svijesti i/ili kratkoćom daha, iznenadni, nenagoviješteni gubitak svijesti te osjećaj naglo nastalog progresivnog gubitka zraka. Stanja koja nisu žurna, ali zahtijevaju pozornost izabranog liječnika te kardiološku obradu su: otok nogu i osjećaj nedostatka zraka pri naporu i/ili u ležećem položaju, osjećaj nepravilnog rada srca, stalno povišene vrijednosti krvnog tlaka te visoke vrijednosti kolesterola (ukupnog i LDL) i glukoze u krvi“ upozorila je doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med.
10 ključnih savjeta za očuvanje zdravlja srca prema doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med.
- Prestanak pušenja.
- Zdrava i redovita prehrana koja se bazira na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, nezasićenim masnim kiselinama i bjelančevinama uz izbjegavanje šećera, zasićenih masnih kiselina i prerađenih proizvoda.
- Redovita aerobna tjelesna aktivnost, idealno 3 puta tjedno po barem 30 minuta, a u skladu s mogućnostima pojedinca – već i brži hod ima povoljan učinak na kardiovaskularni sustav.
- Održavanje normalne tjelesne težine
- Periodične kontrole arterijskog tlaka te liječenje ako se redovito mjere povišene vrijednosti
- Kontrola lipidograma i glikemije uz redovito uzimanje lijekova ako se pokaže da je potrebno
- Izbjegavanje prekomjernog provođenja vremena pred mobitelom, računalom i televizorom
- Smanjenje vanjskih stresora, balans privatnog i poslovnog života
- Liječenje ostalih sistemskih bolesti ako iste postoje, poput kroničnog bubrežnog zatajenja i kronične opstruktivne plućne bolesti te proupalnih stanja (reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva)
- Prije kardiološke obrade, prvi korak je procjena rizika od strane liječnika obiteljske medicine, te daljnja obrada u slučaju simptoma koji upućuje na kardiovaskularne bolesti.
Nataša Cesarec Salopek