Nakon isteka Vladine odgode ovrha računa 244.865 građana, Finu bi mogao zapljusnuti val novih ovrha koje se gomilaju u javnobilježničkim uredima, čekajući 19. listopada, kada više neće vrijediti odgađanje takve naplate neplaćenih računa i kredita.
Koliko će ih biti – ne zna se, no jasno je da će se odgođenim ovrhama koje će opet biti aktivne od druge polovice listopada, pridružiti tisuće novih ovrha građana za dugove nastale ovog proljeća i ljeta, za trajanja odgode ovrha zbog korona-krize.
Prema nekim najavama javnih bilježnika, radi se od 380.000 do 400.000 ovrha koje se nisu mogle naplatiti tijekom pola godine odgode zbog korone. Vjerovnici su ih donosili javnim bilježnicima, a oni ih nisu mogli slati na naplatu Fini nego su na čekanju u njihovim uredima do isteka odgode naplate.
Iz udruge “Blokirani” ne bi se upuštali u procjene koliko će novih ovrha biti uz postojećih oko 245.000, kažu samo da nas na jesen čeka eskalacija ovrha.
GUBITAK DOBITI
– Ne možemo reći koliko će biti novih, ali smo uvjereni da na jesen ide novi val ovrha sa svakim izgubljenim radnim mjestom. Očekivali smo ovakve reakcije javnih bilježnika i jasno je vidljivo koliki je bio pritisak na premijera da se ne produže mjere za blokirane građane koje je Vlada donijela uslijed promijenjenih okolnosti.
Vlada je postupila racionalno donoseći ove mjere, one su na tragu naše tužbe Ustavnom sudu još 2014. godine, u kojoj smo naveli da se uslijed promijenjenih okolnosti ne smiju blokirati računi građana i privrednih subjekata. Mogu razumjeti ogorčenost javnih bilježnika jer je jasno o kolikoj se dobiti radi, ako pomnožite 400.000 ovrha sa samo pet kuna. No, javni bilježnici, kao i ostali vjerovnici, moraju početi dijeliti sudbinu naroda uslijed ove krize – rekao nam je Mario Strinavić, glavni tajnik udruge “Blokirani”.
Ističe da su u udruzi svjesni da mjere neće trajati vječno, pa od Vlade traže rješenja.
– Vjerujemo da će na jesen doći do eskalacije i od Vlade tražimo da u potpunosti odbaci donošenje novog zakona, koji je na zahtjev udruge “Blokirani” pomaknut u treće čitanje, i da se vratimo za pregovarački stol kako bi radna skupina donijela novi zakon koji neće biti rezultat političke odluke uvjetovane pritiscima interesnih skupina. Pozivam i vjerovnike i dužnike da međusobnim dijalogom riješe svoj vjerovničko-dužnički odnos tamo gdje je to moguće – apelira Strinavić.
Podsjetimo da je Vlada ovih dana produljila za dodatna tri mjeseca, na 18. listopada, odgodu ovrha za 245 tisuća građana, obrtnika i osoba koje se bave slobodnim zanimanjima, čime njihovi računi ostaju i dalje odblokirani. Jednako produljenje doneseno je i za ovršne i stečajne postupke, za 105.184 sudska i javnobilježnička ovršna postupaka, uključujući i ovrhe na nekretninama, pokretninama i novčanim sredstvima građana i gospodarskih subjekata.
DEBLOKADE
Time Vlada želi olakšati položaj građana kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše prebrodili ovo razdoblje, koje značajno utječe na njihovu financijsku situaciju, i kako bi se smanjila šteta u gospodarskom poslovanju nastala uslijed pandemije. Iz Vlade su rekli da ukupan iznos nenaplaćenog duga građana i obrtnika kojima je zastala ovrha iznosi 23,9 milijardi kuna, pri čemu glavnica iznosi 17,2 milijarde, a kamata 6,7 milijardi kuna. Za vrijeme zastoja ovrha, vrijedi i zastoj zateznih kamata.
Za 233.109 ovršenika fizičkih osoba, Fina je bankama dala naloge za deblokadu računa jer se zastalo s provedbom ovrha, a iznimke su 8015 ovršenika koji duguju alimentacije, dospjele neisplaćene plaće, naknade i otpremnine…
Prema podacima Fine, krajem ožujka je 238.135 građana imalo 16,6 milijardi kuna neplaćenih računa i kredita. Gotovo 75 posto ovršenih građana (177.233) nisu podmirili dugove više od godinu dana, a u takvim dugotrajnim ovrhama je čak 89 posto kompletnog duga građana ili 14,7 milijardi kuna.
Građani bankama duguju gotovo svaku treću kunu ukupnog duga ili 5,1 milijardu kuna, 5,8 milijardi kuna duguju tvrtkama i obrtima u raznim djelatnostima, za neplaćene poreze doprinose i ostala davanja središnjoj državi građanima se nakupilo 2,9 milijardi kuna, 505 milijuna kuna duguju osiguravajućim društvima, telekomunikacijskim tvrtkama duguju 305 milijuna kuna…
Loša krvna slika
Dugovi građana krajem ožujka:
5,1 milijardu kuna – bankama
505 milijuna kuna – osiguravajućim društvima
136 milijuna kuna – leasing i factoring društvima
128 milijuna kuna – tvrtkama za kartično poslovanje
5,8 milijardi kuna – financijskom sektoru
(od toga bankama 5,1 milijardu kuna)
3,3 milijarde kuna – državi, županijama, gradovima i općinama
(od toga 2,9 milijardi kuna središnjoj državi)
92 milijuna kuna – tvrtkama za opskrbu strujom
164 milijuna kuna – tvrtkama za opskrbu vodom
305 milijuna kuna – telekomunikacijskim tvrtkama
651,7 milijuna kuna – građanima kao vjerovnicima
5,8 milijardi kuna – tvrtkama i obrtima u ostalim djelatnostima
Loša krvna slika
Dugovi građana krajem ožujka:
5,1 milijardu kuna – bankama
505 milijuna kuna – osiguravajućim društvima
136 milijuna kuna – leasing i factoring društvima
128 milijuna kuna – tvrtkama za kartično poslovanje
5,8 milijardi kuna – financijskom sektoru
(od toga bankama 5,1 milijardu kuna)
3,3 milijarde kuna – državi, županijama, gradovima i općinama
(od toga 2,9 milijardi kuna središnjoj državi)
92 milijuna kuna – tvrtkama za opskrbu strujom
164 milijuna kuna – tvrtkama za opskrbu vodom
305 milijuna kuna – telekomunikacijskim tvrtkama
651,7 milijuna kuna – građanima kao vjerovnicima
5,8 milijardi kuna – tvrtkama i obrtima u ostalim djelatnostima
(Izvor: SLOBODNA DALMACIJA.hr, https://slobodnadalmacija.hr/, foto: ilustracija)