U Republici Hrvatskoj, smrtnost od raka mokraćnog mjehura u razdoblju od 2011. do 2019. godine porasla je čak 15 %, a u 2021. brojimo gotovo 1 000 novootkrivenih bolesnika
Svaka krv u mokraći zahtijeva pregled liječnika!
Pojavnost tumora mokraćnog mjehura u porastu je u gotovo svim zemljama svijeta, a posebice u Sjevernoj Americi i Europi. Svake godine u svijetu više od 570.000 ljudi dobije dijagnozu raka mokraćnog mjehura, dok oko 210.000 gubi bitku s ovom bolešću.
Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske u 2021. godini bilježi se gotovo 1.000 novootkrivenih bolesnika s ovom dijagnozom. Rak mokraćnog mjehura je 4. najčešći solidni tumor kod muškaraca, a u ukupnoj populaciji se nalazi na 5. mjestu. Prosječna dob oboljelih je 71 godina, a 30 % bolesnika je prilikom postavljanja dijagnoze mlađe od 65 godina. Rak mokraćnog mjehura je tri puta češći kod muškaraca nego kod žena, iako se kod žena bolest češće dijagnosticira u uznapredovalom stadiju i one imaju lošiju prognozu. Smrtnost od raka mokraćnog mjehura je u stalnom porastu u RH, a u razdoblju od 2011.-2019. godine porast je iznosio čak 15 %. Po smrtnosti se nalazimo među vodećim zemljama Europske unije.
Rizični čimbenici
Glavni rizični čimbenici za rak mokraćnog mjehura su dob, muški spol, bijela rasa, pušenje, profesionalna izloženost industrijskim karcinogenima (aromatski amini, anilinske boje) s periodom latencije od 15-25 godina, lijekovi (ciklofosfamid i fenacetin), zračenje male zdjelice, umjetna sladila i kamenci.
„Rizik za rak mjehura je izravno povezan s dužinom trajanja pušenja, početkom pušenja u mladoj životnoj dobi i brojem popušenih cigareta dnevno. Važno je i napomenuti da se rizik smanjuje za oko 40 % unutar 1- 4 godine nakon prestanka pušenja i 60 % nakon prestanka pušenja u trajanju od 25 godina. Stoga je važno ohrabrivati ljude na prestanak pušenja. Kao mogući uzroci napominju se i hiperlipidemija, hipertenzija, šećerna bolest tip 2. Jasna je i povezanost raka mokraćnog mjehura s endemskom šistosomijazom u Egiptu“, istakla je prim. Marijana Jazvić, dr. med., Specijalist onkologije i radioterapije, Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu, KBC Sestre milosrdnice te objasnila razliku između tri klinička entiteta raka mokraćnog mjehura.
Vrste raka mokraćnog mjehura
Površinski rak mokraćnog mjehura ili tzv. nemišićno invazivni rak mokraćnog mjehura ujedno je i najčešći. Čini oko 70-75 % bolesnika, a ova bolest je sklona čestim recidivima pa bolesnici trebaju biti pod redovitim kontrolama urologa. Prognoza ovog podtipa bolesti je dobra i petogodišnje preživljenje iznosi preko 80 %. Zatim slijedi, mišićno invazivni rak mokraćnog mjehura koji čini 15 – 20 % svih tumora mokraćnog mjehura. Otprilike polovica bolesnika će nakon radikalnog kirurškog liječenja zbog mišićno invazivnog raka mokraćnog mjehura razviti povrat bolesti koji je najčešće udaljeni. Lokalno uznapredovala ili proširena bolest je agresivna bolest s lošom prognozom. Nažalost, oko 5-10 % bolesnika ima inicijalno prošireni rak mokraćnog mjehura. Petogodišnje preživljenje bolesnika s lokalno uznapredovalom bolesti je 20 %, a s metastatskim rakom mokraćnog mjehura je svega 5 %.
Simptomi raka mokraćnog mjehura
„Najčešći simptom raka mokraćnog mjehura je pojava bezbolne krvi u urinu, tzv. bezbolna hematurija. U jednog od četiri bolesnika s hematurijom koja je vidljiva golim okom dijagnosticira se rak mokraćnog mjehura. Ona ne mora biti stalna, često se javlja povremeno, a i važno je reći da svaka krv u mokraći ne znači nužno i rak mokraćnog mjehura. Infekcija mokraćnog mjehura i kamenci također mogu dovesti do pojave krvi u mokraći, ali su oni najčešće združeni s bolovima. Nadraženost mokraćnog mjehura, neodgodivost mokrenja, bolno mokrenje, grčevi i nelagoda u zdjelici nakon mokrenja obično su znak površinskih tumora mokraćnog mjehura, dok su znakovi uznapredovale bolesti su najčešće bol u zdjelici i leđima, palpabilna masa u zdjelici, edem nogu i genitalija, hidronefroza, uremija i zatvor“, dodala je prim. Marijana Jazvić, dr. med.
Od dijagnoze do liječenja
Dijagnoza raka mokraćnog mjehura započinje detaljnom anamnezom i fizikalnim pregledom bolesnika koji uključuje i bimanualni digitorektalni pregled. Urotelni karcinom se može pojaviti istovremeno ili s vremenskom odgodom na više mjesta u mokraćnom sustavu. “Kod bolesnika s krvi u mokraći potrebno je učiniti cijeli niz pretraga koje uključuju: citološki pregled urina, sediment urina i kemijsku analizu urina, i.v. urografiju i cistoskopiju s biopsijom sumnjivih dijelova sluznice i podležećeg mišićnog sloja. Cistoskopija je zlatni standard, pretraga kojom se s pomoću instrumenta mokraćni mjehur gleda iznutra. Ako se radi o mišićno invazivnoj ili proširenoj bolesti u inicijalnom stupnjevanju potrebno je učiniti kompjutoriziranu tomografiju pluća, trbuha i zdjelice”, pojasnila je prim. Marijana Jazvić, dr. med.
Liječenje raka mokraćnog mjehura ovisi o stadiju bolesti. Najčešće su bolesnici s rakom mokraćnog mjehura starije životne dobi, nerijetko su opterećeni brojnim popratnim bolestima te stoga i njihovo liječenje predstavlja izazov te svakako zahtijeva multidisciplinarni pristup.
“U liječenju lokalno uznapredovale i proširene bolesti se u zadnjih nekoliko godina napravio veliki pomak. Donedavno smo u liječenju ove bolesti primjenjivali samo kemoterapiju platinskim spojevima i taksanima te palijativnu radioterapiju. Odnedavno novi modaliteti liječenja uključuju imunoterapiju, konjugate protutijela i lijeka kojim citostatik možemo direktno isporučiti u tumorsku stanicu i ciljanu terapiju, no neki od navedenih modaliteta još nisu dostupni za bolesnike u RH.”
Zaključno je potrebno naglasiti da je važno osvijestiti naše pučanstvo da rak mokraćnog mjehura nije rijetka bolest i da svaka krv u mokraći zahtijeva pregled liječnika. “Rak mokraćnog mjehura je izlječiva bolest ako se otkrije u ranoj fazi bolesti, što je izrazito važno s obzirom na to da je smrtnost od raka mokraćnog mjehura u RH neprihvatljivo visoka. Ranim otkrivanjem bolesti omogućuje se izlječenje, bolja kvaliteta života i duže preživljenje naših bolesnika. Posebno je potrebno istaknuti da je rak mokraćnog mjehura pušački rak i da svakodnevna aktivnost u borbi protiv pušenja može smanjiti broj bolesnika s rakom mokraćnog mjehura” zaključila je prim. Marijana Jazvić, dr. med.
Lucija Škrtić