Obilježena 27. obljetnica VRO „Medački džep“

09. rujna 2020. godine, obilježena je 27. obljetnica VRO „Medački džep“, a ratni pripadnici specijalne jedinice policije „RODA“ Varaždin, zajedno sa ostalim uzvanicima prisustvovali su Svetoj misi za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću, položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomenika hrvatskim braniteljima u Gospiću, u vojarni 9. GBR „Vukovi“ te kod spomen obilježja „Velebitskim junacima“ u Rizvanuši.

Oružanom agresijom velikosrpskih snaga od ljeta 1991. okupirana je gotovo trećina teritorija Republike Hrvatske, uključujući i dijelove Like. Na ličkom bojištu, hrvatske snage su u žestokim borbama uspjele obraniti gradove Gospić i Otočac. Tijekom 1993. godine srpske snage, odnosno 15. korpus Srpske vojske Krajine, stalnim topničkim napadima i djelovanjem diverzantskih skupina u zahvatu bojišta, koje je pojačano krajem kolovoza i početkom rujna, nastoje preuzeti inicijativu na vitalnom dijelu Ličkog bojišta. Djelovanje srpskoga topništva po Gospiću i okolici sustavno je narušavalo normalizaciju života i onemogućavalo povratak prognanika na šire područje grada. Životi stanovnika Gospića svakodnevno su bili ugroženi. Istodobno, kako bi izgradilo sustav totalne obrane i povećalo brojno stanje svojih postrojbi, u srpske oružane snage uključeno je i sve sposobno civilno stanovništvo.

Postrojbe Civilne zaštite popunjavane su stanovništvom koje nije imalo vojni raspored i ne podliježe vojnoj obvezi – muškarcima starijima od 60 i ženama starijima od 50 godina, koje je naoružano lakim osobnim naoružanjem, uz mogućnost borbenoga djelovanja prema dobivenim zapovijedima. Neizdrživo stanje na bojištu u kojem se Gospić nalazio u poluokruženju i bio izložen napadima srpskoga topništva te vrlo složena situacija obrane na Velebitu, primorali su hrvatsko vodstvo na poduzimanje ograničene napadne vojne operacije taktičke razine, s ciljem sprečavanja napada na Gospić i okolicu te osiguravanja uvjeta za potpunu kontrolu važnih točaka na Velebitu. Nakon razrade plana operacije, organizirane obuke zapovjednog kadra i uvježbavanja postrojbi za napadno djelovanje te izviđanja terena, hrvatske oružane snage – Hrvatska vojska i specijalne jedinice policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, 9. rujna 1993. započele su oslobodilačku vojno-redarstvenu operaciju Medački džep.

Ciljevi operacije u taktičkom smislu bili su:

– osloboditi dio okupiranog područja RH,

– otkloniti dio topničke ugroze grada Gospića,

– te skratiti crtu bojišta i time smanjiti obrambene napore vlastitih snaga.

Jedan od važnih ciljeva bio je pokazati sposobnost Oružanih snaga Republike Hrvatske za provedbu napadne operacije.

Spremnost za napad bila je 9. rujna u 4 sata, a početak napada u 6 sati. Zapovjedno mjesto bilo je u vojarni „Eugen Kvaternik“ u Gospiću, a izdvojeno zapovjedno mjesto bilo je u Bilaju. Postrojbe za napad prikriveno su dovedene u na 9. rujna na polazne položaje. Početak napada hrvatskih snaga, u svitanje 9. rujna, s dvanaestominutnim zakašnjenjem zbog loših uvjeta vidljivosti za otvaranje učinkovite vatre, obilježila je jaka petominutna topnička priprema po točno definiranim vojnim ciljevima.

Između ostaloga, precizno je pogođeno zapovjedno mjesto 2. bataljuna 9. gračačke brigade i njegovo središte veze u Medku, što je izazvalo veliku pomutnju u sustavu zapovijedanja i veza neprijateljskih snaga. U početnoj fazi napada neprijatelj je bio potpuno iznenađen, a na svim smjerovima napada probijena mu je obrana i naneseni su mu gubici. U samo nekoliko sati, 9. rujna 1993., hrvatske snage oslobodile su oko 225 kvadratnih kilometara okupiranog hrvatskog teritorija, prostor tzv. Medačkog džepa – tri sela Počitelj, Čitluk i Divoselo, odakle je srpsko topništvo razaralo Gospić. Uspješno izvedenom operacijom, otklonjen je dio topničke ugroze grada Gospića, skraćena je crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit te trajno onemogućena težnja agresora da izbijanjem na Jadransku obalu razdvoji Hrvatsku na dva dijela.

Sljedećih dana, od 10. do 14. rujna, hrvatske snage odbile su protuudar neprijateljskih snaga te su učvrstile dostignute položaje. Daljnjih pomicanja crte bojišta nije bilo. No, za odmazdu, sukladno svojoj strategiji “realne prijetnje”, zapravo strategiji odmazde, koja se temeljila na terorističkim napadima topništvom i raketnim sredstvima po hrvatskim gradovima, srpske snage raketirale su i granatirale Gospić, Perušić, Otočac i okolna mjesta te gradove u ostalom dijelu Hrvatske – Karlovac, Lučko, Samobor, Jastrebarsko,

Ivanić-Grad, Kutinu i Popovaču, u kojima su stradale civilne žrtve i počinjena je velika materijalna šteta. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražilo je povlačenje Hrvatske vojske na položaje uspostavljene prije 9. rujna 1993., što je učinjeno do 18 sati 17. rujna 1993. Razvojačeno područje zaposjeli su pripadnici Kanadskog bataljuna UNPROFOR-a.

Povlačenje iz prostora oslobođenoga u vojno-redarstvenoj operaciji Medački džep snage 9. gardijske brigade s pridodanim postrojbama provele su prema zapovijedi Zbornog područja Gospić i zaposjele položaje za obranu na crti Prkos – Ornice – Visoko brdo – Boškovo brdo – Vedro Polje – Podklisa – Kamenjuša. U vojno-redarstvenoj operaciji Medački džep u napadnim i obrambenim djelovanjima na hrvatskoj strani sudjelovali su pripadnici 9. gardijske brigade te skupnih snaga 19 specijalnih jedinica policije Ministarstva unutarnjih poslova RH, kao i pripadnici domobranskih bojni Gospić i Lovinac,

  1. Izvidničke satnije ZZP-a Gospić, 71. bojne Vojne policije Rijeka i 111. brigade.

Tijekom borbenih djelovanja pa do povlačenja hrvatskih snaga, od 9. do 17. rujna 1993., poginulo je ukupno 6 pripadnika Hrvatske vojske i 7 pripadnika postrojbi specijalne policije MUP-a, a 53 su ranjena.

 

Tajnik USJP „RODA“

Ivo Loborec

(Pavo Jazvić, foto: RODA)